- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Turizam i urbanizam
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Turizam i urbanizam
Objavljeno: 15.10.2010. • 20:33
Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine koristi priliku da dodatno informiše hotelijere i širu javnost vezano Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima.
Riječ je o podzakonskom aktu koji tretira oblast koja je dugo vremena bila nedovoljno definisana i podložna mnogobrojnim proizvoljnostima i tumačenjima.
Ovaj Pravilnik, između ostalog definisao je namjene površina i na taj način spriječio veliki međuprostor koji je donedavno postojao u tumačenjima, prije svega, namjena turizam i stanovanje. Na taj način željeli smo stvoriti jasnu razliku među njima, jer je to prvi korak u politici redukcije planiranja novih stambenih četvrti u kojima bi se obavljala turistička djelatnost i na taj način smanjila mogućnost za strateške iskorake na polju povećanja kvaliteta naših turističkih kapaciteta, što je primarni cilj i hotelijerima.
Sa druge strane, kvalitet bilo čega nije moguć i mjerljiv bez standarda a oni su uvijek granična područja oko kojih može biti sporenja i tumačenja. Prilikom definisanja normi navedenih u Pravilniku vodili smo se međunarodnim standardima, specifičnostima Crne Gore i njenog prostora ali i razmjerama dosadašnjih intervencija u prostoru koje moraju biti sanirane.
Pravilnikom su definisani uslovi pod kojima je moguće planirati građevinsko zemljište turističke namjene izvan urbanih naselja i to u prostorima manje prirodne i ambijentalne vrijednosti kako bi onaj vrijedniji dio ostao zaštićen. Upravo u normama nalazi se suština nastojanja nas u Ministarstvu da obezbijedimo održivost sistema planiranja, turizma, razvojne filozofije u cjelini. Održivi razvoj nije moguć bez saznanja da manje nekada znači i više, pogotovo kada se radi o dugoročnim kategorijama.
Dakle, među uslovima koji su definisani za planiranje građevinskog područja turističke namjene izvan urbanih naselja nalazi se nekoliko koje naročito treba istaći kao što su. :
- Smještajni objekti moraju biti organizovani kao hotel ili turističko naselje koje je oblikovano skladno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima
- Indeks zauzetosti pojedinačne parcele nije veći od 0.2 a indeks zauzetosti od 0.8
- Najmanje 40% svake parcele treba da bude uređeno ili prirodno zelenilo.
- Nove smještajne jedinice i prateći sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 100m od obalne linije.
Dodajući gore navedenim i standard definisan u Pravilniku Ministarstva turizma vezano za odnos pripadajuće zelene površine i broja kreveta mislimo da se zaokružuje princip pune pažnje prema komforu i standardu novoplaniranih sadržaja. Uz ove standarde pomenućemo i stabdard odnosa površine hotela i broja kreveta i on je definisan na skali od 60,80,100m2 bruto površine po gostu zavisno radi li se od 3,4,5*. To je standard koji se primjenjuje na svim novonastalim resortima, bilo da se radi o Radisson blu naselju pored Dubrovnika, Hotelu Kempinski u Istri, novim resortima u Portugaliji ili na drugim mjestima.
Nadamo se da ne postoji suštinska dilema ni kod hotelijera ni kod drugih u Crnoj Gori da budući hoteli u Crnoj Gori moraju zadovoljiti standarde javnih i pratecih sadržaja i na taj način omogućiti iskorak našeg hotelskog proizvoda od apart hotela ka kvalitetnijim resort hotelima visokih prostornih i ekoloških standarda.
Riječ je o podzakonskom aktu koji tretira oblast koja je dugo vremena bila nedovoljno definisana i podložna mnogobrojnim proizvoljnostima i tumačenjima.
Ovaj Pravilnik, između ostalog definisao je namjene površina i na taj način spriječio veliki međuprostor koji je donedavno postojao u tumačenjima, prije svega, namjena turizam i stanovanje. Na taj način željeli smo stvoriti jasnu razliku među njima, jer je to prvi korak u politici redukcije planiranja novih stambenih četvrti u kojima bi se obavljala turistička djelatnost i na taj način smanjila mogućnost za strateške iskorake na polju povećanja kvaliteta naših turističkih kapaciteta, što je primarni cilj i hotelijerima.
Sa druge strane, kvalitet bilo čega nije moguć i mjerljiv bez standarda a oni su uvijek granična područja oko kojih može biti sporenja i tumačenja. Prilikom definisanja normi navedenih u Pravilniku vodili smo se međunarodnim standardima, specifičnostima Crne Gore i njenog prostora ali i razmjerama dosadašnjih intervencija u prostoru koje moraju biti sanirane.
Pravilnikom su definisani uslovi pod kojima je moguće planirati građevinsko zemljište turističke namjene izvan urbanih naselja i to u prostorima manje prirodne i ambijentalne vrijednosti kako bi onaj vrijedniji dio ostao zaštićen. Upravo u normama nalazi se suština nastojanja nas u Ministarstvu da obezbijedimo održivost sistema planiranja, turizma, razvojne filozofije u cjelini. Održivi razvoj nije moguć bez saznanja da manje nekada znači i više, pogotovo kada se radi o dugoročnim kategorijama.
Dakle, među uslovima koji su definisani za planiranje građevinskog područja turističke namjene izvan urbanih naselja nalazi se nekoliko koje naročito treba istaći kao što su. :
- Smještajni objekti moraju biti organizovani kao hotel ili turističko naselje koje je oblikovano skladno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima
- Indeks zauzetosti pojedinačne parcele nije veći od 0.2 a indeks zauzetosti od 0.8
- Najmanje 40% svake parcele treba da bude uređeno ili prirodno zelenilo.
- Nove smještajne jedinice i prateći sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 100m od obalne linije.
Dodajući gore navedenim i standard definisan u Pravilniku Ministarstva turizma vezano za odnos pripadajuće zelene površine i broja kreveta mislimo da se zaokružuje princip pune pažnje prema komforu i standardu novoplaniranih sadržaja. Uz ove standarde pomenućemo i stabdard odnosa površine hotela i broja kreveta i on je definisan na skali od 60,80,100m2 bruto površine po gostu zavisno radi li se od 3,4,5*. To je standard koji se primjenjuje na svim novonastalim resortima, bilo da se radi o Radisson blu naselju pored Dubrovnika, Hotelu Kempinski u Istri, novim resortima u Portugaliji ili na drugim mjestima.
Nadamo se da ne postoji suštinska dilema ni kod hotelijera ni kod drugih u Crnoj Gori da budući hoteli u Crnoj Gori moraju zadovoljiti standarde javnih i pratecih sadržaja i na taj način omogućiti iskorak našeg hotelskog proizvoda od apart hotela ka kvalitetnijim resort hotelima visokih prostornih i ekoloških standarda.
Imajući u vidu sve gore navedeno očekujemo da će strukovne organizacije i udruženja u naporima Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine prepoznati dobru namjeru i ambiciju da se definišu standardi i pravila ponašanja koji su neophodni ukoliko želimo red u prostoru. Umjesto nedovoljno argumentovanih kritika i žala za većom izgrađenošću danas svi moramo biti svjesni da nema održivog razvoja, većeg kvaliteta turizma, infrastrukture, bez promjene navika i načina razmišljanja. Način razmišljanja oličen u pojednostavljenju sistema planiranja i njegovom svođenju na licitiranje indeksima i brojkama bez temeljitijeg zalaženja u suštinu, kapacitete, strateške ciljeve, makar privremeno, udaljuje nas od cilja, a to je Crna Gora kao prepoznatljiva destinacija, sa identitetom i kvalitetom koji može privući investitore i turiste a nas dodatno motivisati da vjerujemo u sebe.
Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta.pdf
Vezani članci:
Izvještaj o javnoj raspravi o Nacrtu Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabor 28.01.2025.
Konkurs za izbor idejnog projekta koji će predstavljati Crnu Goru na XIX međunarodnoj izlo 21.01.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?