- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Turizam i urbanizam
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Turizam i urbanizam
Objavljeno: 15.10.2010. • 20:33 Autor: Ministarstvo uredjenja prostora i zastite zivotne sredine
Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine koristi priliku da dodatno informiše hotelijere i širu javnost vezano Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima.
Riječ je o podzakonskom aktu koji tretira oblast koja je dugo vremena bila nedovoljno definisana i podložna mnogobrojnim proizvoljnostima i tumačenjima.
Ovaj Pravilnik, između ostalog definisao je namjene površina i na taj način spriječio veliki međuprostor koji je donedavno postojao u tumačenjima, prije svega, namjena turizam i stanovanje. Na taj način željeli smo stvoriti jasnu razliku među njima, jer je to prvi korak u politici redukcije planiranja novih stambenih četvrti u kojima bi se obavljala turistička djelatnost i na taj način smanjila mogućnost za strateške iskorake na polju povećanja kvaliteta naših turističkih kapaciteta, što je primarni cilj i hotelijerima.
Sa druge strane, kvalitet bilo čega nije moguć i mjerljiv bez standarda a oni su uvijek granična područja oko kojih može biti sporenja i tumačenja. Prilikom definisanja normi navedenih u Pravilniku vodili smo se međunarodnim standardima, specifičnostima Crne Gore i njenog prostora ali i razmjerama dosadašnjih intervencija u prostoru koje moraju biti sanirane.
Pravilnikom su definisani uslovi pod kojima je moguće planirati građevinsko zemljište turističke namjene izvan urbanih naselja i to u prostorima manje prirodne i ambijentalne vrijednosti kako bi onaj vrijedniji dio ostao zaštićen. Upravo u normama nalazi se suština nastojanja nas u Ministarstvu da obezbijedimo održivost sistema planiranja, turizma, razvojne filozofije u cjelini. Održivi razvoj nije moguć bez saznanja da manje nekada znači i više, pogotovo kada se radi o dugoročnim kategorijama.
Dakle, među uslovima koji su definisani za planiranje građevinskog područja turističke namjene izvan urbanih naselja nalazi se nekoliko koje naročito treba istaći kao što su. :
- Smještajni objekti moraju biti organizovani kao hotel ili turističko naselje koje je oblikovano skladno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima
- Indeks zauzetosti pojedinačne parcele nije veći od 0.2 a indeks zauzetosti od 0.8
- Najmanje 40% svake parcele treba da bude uređeno ili prirodno zelenilo.
- Nove smještajne jedinice i prateći sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 100m od obalne linije.
Dodajući gore navedenim i standard definisan u Pravilniku Ministarstva turizma vezano za odnos pripadajuće zelene površine i broja kreveta mislimo da se zaokružuje princip pune pažnje prema komforu i standardu novoplaniranih sadržaja. Uz ove standarde pomenućemo i stabdard odnosa površine hotela i broja kreveta i on je definisan na skali od 60,80,100m2 bruto površine po gostu zavisno radi li se od 3,4,5*. To je standard koji se primjenjuje na svim novonastalim resortima, bilo da se radi o Radisson blu naselju pored Dubrovnika, Hotelu Kempinski u Istri, novim resortima u Portugaliji ili na drugim mjestima.
Nadamo se da ne postoji suštinska dilema ni kod hotelijera ni kod drugih u Crnoj Gori da budući hoteli u Crnoj Gori moraju zadovoljiti standarde javnih i pratecih sadržaja i na taj način omogućiti iskorak našeg hotelskog proizvoda od apart hotela ka kvalitetnijim resort hotelima visokih prostornih i ekoloških standarda.
Riječ je o podzakonskom aktu koji tretira oblast koja je dugo vremena bila nedovoljno definisana i podložna mnogobrojnim proizvoljnostima i tumačenjima.
Ovaj Pravilnik, između ostalog definisao je namjene površina i na taj način spriječio veliki međuprostor koji je donedavno postojao u tumačenjima, prije svega, namjena turizam i stanovanje. Na taj način željeli smo stvoriti jasnu razliku među njima, jer je to prvi korak u politici redukcije planiranja novih stambenih četvrti u kojima bi se obavljala turistička djelatnost i na taj način smanjila mogućnost za strateške iskorake na polju povećanja kvaliteta naših turističkih kapaciteta, što je primarni cilj i hotelijerima.
Sa druge strane, kvalitet bilo čega nije moguć i mjerljiv bez standarda a oni su uvijek granična područja oko kojih može biti sporenja i tumačenja. Prilikom definisanja normi navedenih u Pravilniku vodili smo se međunarodnim standardima, specifičnostima Crne Gore i njenog prostora ali i razmjerama dosadašnjih intervencija u prostoru koje moraju biti sanirane.
Pravilnikom su definisani uslovi pod kojima je moguće planirati građevinsko zemljište turističke namjene izvan urbanih naselja i to u prostorima manje prirodne i ambijentalne vrijednosti kako bi onaj vrijedniji dio ostao zaštićen. Upravo u normama nalazi se suština nastojanja nas u Ministarstvu da obezbijedimo održivost sistema planiranja, turizma, razvojne filozofije u cjelini. Održivi razvoj nije moguć bez saznanja da manje nekada znači i više, pogotovo kada se radi o dugoročnim kategorijama.
Dakle, među uslovima koji su definisani za planiranje građevinskog područja turističke namjene izvan urbanih naselja nalazi se nekoliko koje naročito treba istaći kao što su. :
- Smještajni objekti moraju biti organizovani kao hotel ili turističko naselje koje je oblikovano skladno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima
- Indeks zauzetosti pojedinačne parcele nije veći od 0.2 a indeks zauzetosti od 0.8
- Najmanje 40% svake parcele treba da bude uređeno ili prirodno zelenilo.
- Nove smještajne jedinice i prateći sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 100m od obalne linije.
Dodajući gore navedenim i standard definisan u Pravilniku Ministarstva turizma vezano za odnos pripadajuće zelene površine i broja kreveta mislimo da se zaokružuje princip pune pažnje prema komforu i standardu novoplaniranih sadržaja. Uz ove standarde pomenućemo i stabdard odnosa površine hotela i broja kreveta i on je definisan na skali od 60,80,100m2 bruto površine po gostu zavisno radi li se od 3,4,5*. To je standard koji se primjenjuje na svim novonastalim resortima, bilo da se radi o Radisson blu naselju pored Dubrovnika, Hotelu Kempinski u Istri, novim resortima u Portugaliji ili na drugim mjestima.
Nadamo se da ne postoji suštinska dilema ni kod hotelijera ni kod drugih u Crnoj Gori da budući hoteli u Crnoj Gori moraju zadovoljiti standarde javnih i pratecih sadržaja i na taj način omogućiti iskorak našeg hotelskog proizvoda od apart hotela ka kvalitetnijim resort hotelima visokih prostornih i ekoloških standarda.
Imajući u vidu sve gore navedeno očekujemo da će strukovne organizacije i udruženja u naporima Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine prepoznati dobru namjeru i ambiciju da se definišu standardi i pravila ponašanja koji su neophodni ukoliko želimo red u prostoru. Umjesto nedovoljno argumentovanih kritika i žala za većom izgrađenošću danas svi moramo biti svjesni da nema održivog razvoja, većeg kvaliteta turizma, infrastrukture, bez promjene navika i načina razmišljanja. Način razmišljanja oličen u pojednostavljenju sistema planiranja i njegovom svođenju na licitiranje indeksima i brojkama bez temeljitijeg zalaženja u suštinu, kapacitete, strateške ciljeve, makar privremeno, udaljuje nas od cilja, a to je Crna Gora kao prepoznatljiva destinacija, sa identitetom i kvalitetom koji može privući investitore i turiste a nas dodatno motivisati da vjerujemo u sebe.
Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta.pdf
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?