Održana osma redovna sjednica Socijalnog savjeta

Osma redovna sjednica Socijalnog savjeta održana je u subotu 16. 10. 2010. godine u Herceg Novom.

Sjednicom je predsjedavao ministar rada i socijalnog staranja i predsjednik Socijalnog savjeta dr Suad Numanović.

 Na sjednici se razmatralo nekoliko tema među kojima i: jačanje rada i uloga lokalnih socijalnih savjeta u rješavanju ekonomskih i socijalnih pitanja na nivou opštine, Informacija o radu radne grupe na pripremi Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Davanje mišljenja na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnom savjetu; Davanje mišljenja na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o inspekciji rada; Davanje mišljenja na Predlog odluke o utvrđivanju broja radnih dozvola za strance za 2011.godinu.

Na sjednici su se čula različita mišljenje kada je u u pitanju Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju. Predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva finansija pojasnili su da inicijativa za izmjenu pomenutog zakona pokrenuta zbog nekoliko ulaznih parametara. Prvi od njih je svakako demografski trend, koji ukazuje da stanovništvo Crne Gore stari i da je 17% stanovništva starije preko 60 godina, da je 12,2% starije preko 65 godina, a da će u skladu sa ovim pokazateljima 2025 godine 25% stanovništva u Crnoj Gori biti starije od 65 godina. U Crnoj Gori na jednog penzionera dolazi 1,7 zaposlenih, a za održivost penzijskog sistema potrebno je da taj odnos minimalno bude 2,21 radnik po penzioneru, a za održivost sistema u dugom i kratkom roku potrebno je da taj odnos bude 3:1. U ovom trenutku Crnoj Gori fali 60.000 zaposlenih koji bi primali prosječnu zaradu da bi sistem bio održiv. Oko 65% sredstava za finansiranje i isplatu prava iz penzijskog sistema obezbjeđuje se od doprinosa, dok ostatak pokriva državni budžet. Troškovi penzijskog sistema u prošloj godini iznosili su oko 12,2% BDP i znatno su povećani u odnosu na 2007. i 2008. godinu kada su iznosili oko 8,5% BDP. Sve ovo su razlozi koji uzrokuju neophodnost nastavka penzijske reforme, ukazano je na sjednici. Takođe, po uzoru na evropske države koje podižu, odnosno najavljuju podizanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju, Nacrtom zakona je predloženo podizanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju na 67 godina do 2022. godine (za žene), odnosno do 2017 godine (za muškarce), kao i produženje potrebnog penzijskog staža sa sadašnjih 15 na 25 godina. Naglašeno je
da u pogledu uslova za sticanje prava na penziju neće biti nikakvih promjena sve do 2014. godine, kada ističe prelazni period primjene važećeg Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Jedna od karakteristika predloženih mjera je postepenost u njihovoj primjeni. Tek od 2014. godine počela bi postupna primjena novih uslova penzionisanja, tako da bi se starosna granica i potreban penzijski staž postepeno podizali svake naredne kalendarske godine. Potpuna implementacija novih zakonskih mjera obezbijedila bi se od 2023. godine.

Na sjednici se takođe diskutovalo o trenutnom stanju u privatizovanim preduzećima na primorju i postignuta je saglasnost da se situacija u preduzecima treba još jednom sagledati sa nivoa Savjeta za privatizaciju i njegove Komisije, koja ispituje pojedine pojedine privatizacije. Zakon se mora poštovati i od strane poslodavaca i od strane zaposlenih, i Socijalni savjet je uputio preporuku nadležnim organima da u skladu sa zakonskim procedurama i zaposleni i poslodavci moraju poštovati obaveze koje su preuzeli potpisivanjem ugovora.

Na sjednici su takođe data obrazloženja za pripremu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnom savjetu, zatim Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o inspekciji rada, i prezentiran je Predlog odluke o utvrđivanju broja radnih dozvola za strance za 2011.godinu, na šta je Socijalni savjet dao pozitivno mišljenje.

PR služba Ministarstva rada i socijalnog staranja