Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića za oktobarski broj slovenačkog izdanja časopisa La mond Diplomatique

MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE

1. Crna Gora će do kraja godine dobiti kandidaturu za članstvo u EU, što je bez sumnje izvanredan uspjeh za mladu državu. Kakav koncept predlažete svojim susjedima iz regiona, sa Balkana, da ojačaju ili ubrzaju svoje uključivanje u EU?

Sprovođenje sveobuhvatnih reforme privrede, zakonodavstva, institucija, uz razvoj dijaloga, dobrih odnosa sa susjedima i regionalne saradnje bio bi sintetički izraz politike Vlade Crne Gore i koncepta koji garantuje stabilan put ka članstvu u EU. Apostrofiram značaj jačanje vladavine prava, koje je posebno relevantno za naš region, i to zbog dešavanja u njegovoj nedavnoj prošlosti. Ovo pitanje ostaje prioritetan izazov i sljedećih faza razvoja i integracije. To je bazičan uslov novog kvaliteta života naših građana, njihove lične i imovinske sigurnosti, i temelj održivog demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva.
Ali, kada govorimo o uspješnom konceptu, potencirao bih, po mom mišljenju, ključni princip. A, to je da reforme treba da sprovodimo, jer je to prevashodno u najboljem interesu naših građana, a ne zbog očekivanja ili zahtjeva naših evropskih partnera. Taj put transformacije cijelog društva podrazumijeva mnoge teške i nepopularne odluke. Mora se reagovati brzo i odlučno, jer iskustvo pokazuje da odlaganje vodi samo usložnjavanju problema, dok efekti propuštenih prilika dobijaju na težini.
Akcentirao bih i važnost dijaloga, dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju. Ovo su aspekti koje je potrebno unaprijediti da bi region u cjelini napravio snažniji prodor ka EU.
Uostalom, regionalna saradnja je evolutivni proces koji nas priprema za uspješno suočavanje sa obavezama članstva u evropskim i evroatlanskim strukturama. Za nas je ohrabrujuće što je konstruktivna politika Crne Gore u regionu prepoznata na najvišim evropskim i svjetskim adresama. Posebno cijenimo što naš doprinos i takvu poziciju Crne Gore prepoznaju i naši susjedi.


2. Da li se pozitivni efekti ukidanja viza za ulazak državljana Crne Gore u EU već mogu osjetiti?

Svakako. Ukidanje kratkoročnih viza smatramo jednim od najvažnijih ostvarenja Vlade u prošloj godini. To je veliki korak naprijed, koji građane Crne Gore približava EU. Time se najdirektnije i najvidljivije doprinosi boljem kvalitetu života naših građana i potvrđuje njihova pripadnost EU. Nema boljeg načina da se promovišu reforme i evropske vrijednosti, stimuliše proevropski pogled i otvore nove mogućnosti nego da se našoj omladini omogući nesmetani pristup Evropi. Takođe, nema boljeg načina da se suzbije biznis, ograniči poslovna, ekonomska i druga saradnja nego da se nametne striktan vizni režim.
Nakon ukidanja viza, u Crnoj Gori je došlo do značajnog povećanja zahtjeva crnogorskih državljanja za izdavanje biometrijskog pasoša. Nezavisno od toga da li je u toj srazmjeri povećan i broj putovanja u države Šengen zone, ovo je jasan pokazatelj što znači mogućnost ostvarivanja temeljne slobode i ljudskog prava- slobobode kretanja.

3. Kakav odaziv očekujete od strane Evropske komisije u vezi vašeg predloga da će svako, ko bude investirao u CG više od 500.000 eura, moći dobiti crnogorsko državljanstvo?

Najprije, da preciziramo jedan važan aspekt . Predlog Vlade ne podrazumijeva “da će svako ko bude investirao u Crnoj Gori više od 500.000 eura moći dobiti crnogorsko državljanstvo”.
Podsjetiću, Vlada je donijela Odluka o kriterijumima za utvrđivanje naučnog, privrednog, ekonomskog, kulturnog i sportskog interesa i pripremila Uputstvo o primjeni kriterijuma u namjeri da omogući da poslovni ljudi kredibilne svjetske reputacije steknu ograničeni broj crnogorskih pasoša direktnim investiranjem u crnogorsku ekonomiju. Računamo i na efekte, kao što su prenos know- how, razvijenih tehnologija, inovacija.
Međutim, program ’’ekonomskog državljanstva’’ ne znači blanko mogućnost za svakog investitora koji je spreman da uloži minimum 500,000 eura u Crnu Goru. Odobravaće se od slučaja do slučaja i tek nakon iscrpnog, trostepenog postupka i provjere kroz primjenu najstrožijih međunarodnih standarda i provjera.
Konačno, Vlada Crne Gore zadržava diskreciono pravo da ne dodijeli državljanstvo, čak i u slučajevima pozitvnih mišljenja nezavisne specijalizovane međunarodne kuće i relevantnih ministarstava.
I da direktno odgovorim na vaše pitanje. Kao i uvijek do sada, nadležni Vladini resori ostvarili su konstruktivnu saradnju sa EK. Od naših briselskih partnera očekujemo konkretne sugestije i predloge za dodatno poboljšanje Upustva kako bi osigurali punu transparentnost, poštovanje i primjenu striktnih kriterijuma i procedura.

4. Crna Gora i Hrvatska imaju otvoreno granično pitanje na poluostrvu Prevlaka. Kako ocjenjujete razvoj rješavanja ovog pitanja i da li računate na pomoć (medijaciju) EK?

Obje države ostaju privržene dogovoru da se ovo pitanje riješi pred Međunarodnim sudom u Hagu. To smo uradili bez medijatora, kao predstavnici dviju Vlada, koje dodatno povezuju zajednički strateški ciljevi i interesi. Vjerujem da će tako biti do konačnog postizanja rješenja i da će Brisel biti samo zadovoljan posmatrač postizanja pravednog i obostrano prihvatljivog međudržavnog dogovora.

Podsjećam, Privremeni sporazum, od početka, funkcioniše bez problema. Nema razloga za žurbu, ali ni za odugovlačenje. Bez obzira što pitanje granice na Prevlaci, za sada, ne stvara bilo kakve probleme, i u Podgorici i u Zagrebu svjesni smo važnosti njegovog trajnog i pravednog rješenja. I to, ne samo za naše dvije države, već region u cjelini.

Pristup i dosadašnji razvoj u rješavanju ovog graničnog pitanja su obećavajući i najbolja potvrda odličnih međudržavnih odnosa Crne Gore i Hrvatske.


5. Kako ocjenjujete inicijativu g. Pahora i gđe. Kosor u vezi Konferencije na Brdu kod Kranja i kako vidite razvoj iste u budućnosti?

Pozdravljam i snažno podržavam svaku inicijativu koja promoviše i doprinosi kulturi dijaloga, međusobnom povjerenju, saradnji i razvoju regionu. U tom svijetlu, Konferencija na Brdu kod Kranja, u organizaciji g.Pahora i gđe Kosor ima ’’dodatnu vrijednost’’. Slovenija je prva od zemalja bivše SFRJ postala članica EU, dok će Hrvatska ubrzo postati punopravna članica evropske porodice. To je ohrabrenje i podsticaj za sve nas koji idemo tim putem.

Balkanski voz će se kretati brže prema EU, kada svi u regionu konkretno dokažemo političku volju da, uprkos razlikama, vodimo dijalog i da otvorena bilateralna pitanja rješavamo pravovremeno, u međusobnoj saradnji i evropskom duhu. Način na koji međusobno sarađujemo i doprinosimo jačanju dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje je test našeg pojedinačnog i zajedničkog evropskog kapaciteta i zrelosti. To je ne manje važno od rezultata koje ostvarujemo u sprovođenju reformi i striktnom ispunjavanju Kopenhaških kriterijuma.
Za to, moja su očekivanja da se inicijative sa Konferencije na Brdu institucionalizuju kroz neki oblik stalnog foruma ’’ Brdo procesa’’.