Saopštenje: Finalizovana tenderska dokumentacija za HE na Morači, benefiti nesporni

Vlada Crne Gore bi već na sutrašnjoj sjednici trebalo da usvoji Koncesioni akt za projekat izgradnje HE na Morači kao konačni dokument, a Ugovor o koncesiji i Ugovor o podršci sponzora u formi nacrta. Nakon toga, Koncesioni akt se zajedno sa Tenderskom dokumentacijom (nacrt Ugovora o koncesiji i nacrt Ugovora o podršci sponzora, Instrukcije za ponuđače) dostavljaju kvalifikovanim ponuđačima radi izrade ponuda. Planirano je da kvalifikovani ponudjači svoje ponude dostave do 15. aprila 2011. godine, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare koje je Ministarstvo ekonomije organizovalo povodom projekta izgradnje HE na Morači. Koordinator projekta Nikola Jablan je naveo da se nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača, nacrti Ugovora o koncesiji i Ugovora o podršci sponzora se usaglašavaju tokom pregovora sa tim ponudjačem. Usaglašeni nacrti Ugovora o koncesiji i Ugovora o podršci sponzora se dostavljaju Skupštini Crne Gore na usvajanje.
Kada se odabere najpovoljniji ponuđač, tj. kada se bude znalo njegovo tehničko rješenje, to rješenje će biti obrađeno u Detaljnom prostornom planu i Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SEA). Ovi dokumenti će biti predmet nove javne rasprave, a ugovori sa koncesionarom neće stupiti na snagu dok se ta dokumenta ne usvoje.

Vladislav Karadžić, član ekspertske grupe za izradu analize makroekonomskih efekata je istakao da su u analizi makroekonomskih efekata izgradnje HE na Morači, koja će biti objavljena nakon što Vlada Crne Gore je Vlada usvoji obuhvaćena tri scenarija i to nulti scenario (u slučaju da se elektrane ne grade), scenario 1. (Andijevo sa kotom 285 mnm) i scenario 2 (niže Andijevo sa kotom 250 mnm). Karadžić je prezentovao dio analize koji se odnosi na scenario 2 za niže Andrijevo sa kotom 250 mnm koje je nepovoljnije sa ekonomskog stanovišta u odnosu na scenario 1, ali je povoljnije sa stanovišta zaštite životne sredine i eksproprijacije zemljišta. On je naveo da su analizirani makroekonomski efekti na BDP, zatim na BDP po glavi stanovnika, na smanjenje stope nezaposlenosti, na trgovinski saldo tekućeg računa platnog bilansa, kao i na fiskalni uticaj i to u toku tri perioda: periodu izgradnje od 2011. do 2016. godine, periodu koncesije od 2017. do 2046. godine i periodu nakon transfera, tj. vraćanja elektrana u vlasništvo državi od 2047. do 2066. godine.
U periodu izgradnje (2011-2016) BDP će, pokazala je analiza, porasti 185 miliona eura u odnosu na varijantu da se elektrane ne grade. U periodu koncesije (2017-2046) BDP će porasti za 276 miliona eura, dok će u periodu nakon transfera (2047-2066) porast BDP-a biti 722 miliona eura.
„BDP po glavi stanovnika će u periodu izgradnje (2011-2016) porasti za 293 eura, u periodu koncesije (2017-2046) za 371 eura, a u periodu nakon transfera (2047-2066) za 877 eura a stopa nezaposlenosti će u periodu izgradnje biti značajno smanjena, maksimalno 1,1 odsto jer će broj zaposlenih na izgradnji HE na Morači varirati do maksimalnih 2368” naveo je Karadžić.
„Fiskalni uticaj u periodu izgradnje (2011-2016) iznosi 76 miliona eura, u periodu koncesije (2017-2046) 622 miliona eura, a u periodu nakon transfera (2046-2066) 751 milion eura” istakao je član ekspertskog tima uz napomenu da će, pored ovih, država imati i druge benefite od izgradnje HE na Morači, kroz koncesionu naknada koja je utvrđena na minimum 2% od prihoda od proizvedene električne energije, a kvalifikovani ponuđači imaju mogućnost da ponude i veću naknadu, što će, takođe, kroz vrednovanje ponuda biti pozitivno ocijenjeno. Ostvariće se povećanje prihoda po osnovu direktnih poreza: poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje kao i povećanje prihoda po osnovu indirektnih poreza, u prvom redu poreza na dodatu vrijednost i poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije.
“Ostvariće se povećanje poreza na dobit a Opština Kolašin i glavni grad Podgorica, na čijoj teritoriji je planiran Projekat, bi imali direktnu korist kroz povećanje zaposlenosti i po tom osnovu povećanje zarada, jer im, shodno zakonskoj regulativi, pripada 10 % od naplaćenog poreza na dohodak na njihovoj teritoriji. Osim toga, imali bi povećane prihode od prireza na porez na dohodak fizičkih lica. Ove dvije opštine bi takođe imale dodatni prihod od koncesione naknade, zato što im, shodno važećoj zakonskoj regulativi, pripada 30 % od naplaćenih naknada na njihovoj teritoriji” istakao je Kradžić.
Osim direktnog uticaja, povećao bi se prihod u ove dvije opštine i po osnovu povećanja sredstava Egalizacionog fonda, koji se djelimično finansira od poreza na dohodak fizičkih lica, i povećanje poreza na nepokretnosti. Koncesionar će plaćati i porez na dodatu vrijednost na prodatu električnu energiju na domaćem tržištu.

„Imali smo prilike da čujemo kako država nije ograničila svoje učešće u projektu. Naprotiv, precizirano je da će učešće Vlade Crne Gore u projektu biti 60 miliona eura za eksprorijaciju zemljišta i sanaciju manastira Morače. Do tog iznosa od 60 miliona se došlo na osnovu Zakona o ekproprijaciji i ta je cifra uvtrđena na kotu 285, dok će za kotu 250 ta cifra biti svakako manja, a ne veća. Uložena sredstva država vraća kroz projektnu naknadu tako da ona suštinski neće predstavljati trošak“ istakao je ministar ekonomije Branko Vujović obrazlažući nedoumice koje su se čule tokom realizacije projekta izgradnje HE na Morači.

Ministar je istakao da se čulo da država nije odredila maksimalni period trajanja koncesije a da je to, navodno, zakonska obaveza.
„I to nije tačno jer Zakon o koncesijama, član 19 jasno precizira da mora biti naveden ILI minimalni ILI maksimalni period trajanja kocesije, a ne oba. Mi smo se u Nacrtu koncesionog akta opredijelili za minimalni rok od 25 godina” podsjetio je ministar Vujović.

Zamjerka je bila i što izvještaji sa javnih rasprava o DPP i SEA nisu objavljeni. Ministar Vujović je pojasnio da se na sajtu Ministarstva uređenja prostora postavljeni Izvještaj sa javne rasprave za Detaljni prostorni plan za prostor višenamjenskih akumulacija na rijeci Morač, Izvještaj sa javne rasprave za Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu za DPP, Baza podataka za izradu Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, PROJEKTNI ZADATAK za Geološka ispitivanja stabilnosti rečne padine na lokaciji Đuđevina - manastir Morača, PROJEKTNI ZADATAK ZA IZRADU IZVJEŠTAJA O DOPUNI POSTOJEĆEG FONDA PODATAKA O BIODIVERZITETU U ZONI ZAHVATA DPPA ZA VIŠENAMJENSKE AKUMULACIJE NA RIJECI MORAČI i Studije zaštite biodiverziteta u zoni zahvata DPP-a za HE na Morači, PROGRAMSKI ZADATAK ZA IZRADU STUDIJE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE U OBUHVATU DPP za HE na Morači, Analiza distribucije i promjene metodoloških parametara u slivu rijeke Morače nakon izgradnje HE na Morači (Klimatski model) kao i Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama prema okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). Osim toga, javnost je imala na uvid sva dokumenta od značaja za projekat u prvom redu Nacrt DPP i Nacrt SEA, zatim Nacrt koncesionog akta, Nacrt Ugovora o koncesiji, Nacrt Ugovora o podršci sponzora, a nakon što je sutra usvoji Vlada Crne Gore, biće objavljena i ekonomska analiza, kao i Instrukcije za ponuđače. To je i najbolji odgovor onima koji tvrde da procedura nije bila transparenta, naglasio je Vujović.

Kod pitanja da li će struja biti jeftinija izgradnjom HE na Morači, ministar ekonomije je pojasnio da će 2015. godine tržište struje biti otvoreno i za domaćinstva što znači da će svi plaćati tržišnu cijenu. Ipak, logično je da će struja proizvedena u Morači biti jeftinija makar za troškove prenosa, jer će i kocesionar, koji snosi te troškove, biti konkurentniju na domaćem tržištu i imaće bolju cijenu makar za smanjenu cijenu troškova prenosa nego da je izvozi u drugu državu.
„Takođe je logično da se povećanjem energetskih kapaciteta povećava i konkurencija a samim tim i regulacija cijena električne energije. Pored toga, za stabilnosti elektroenergetskog sistema je veoma važno da će izvor energije biti u Morači, a kapaciteti HE na Morači su dio energetskog sistema Crne Gore“ naveo je Vujović.

„Često se čulo i pitanje zašto Crna Gora sama ne radi HE na Morači. Ako bi država realizovala sve projekte iz oblasti energije koje ima u planu i definisane su Strategijom energetike do 2025. Trebalo bi joj preko dvije milijarde eura. Osim toga, država ima i druge strateške projekte, kao što je npr auto-put, i neozbiljno bi bilo da država sve te troškove stavi na teret budžeta i građana. Paradoksalno je da su upravo on koji su tvrdili da projekat nije isplativ, tražili da ga realizuje država. Takođe je bilo i zahtjeva da se ne radi ništa kao i da se, umjesto Morače, valorizuju neki drugi potencijali. Podjsećam da su Strategijoj razvoja energetike do 2025. Godine predviđene i HE na Morači kao valorizacija Komarnice, Kruševa, Maoča, i kad bi se danas svi ti projekti realizovali, Crna Gora i dalje ne bi zadovoljila domaće potrebe za električnom energijom“ istakao je ministar ekonomije.

Tokom javne rasprave se čulo da je projekat u interesu privatnog investitora i da je taj investitor poznat- iitalijanska kompanija A2A. Ministar Vujović je podsjetio da je Crna Gora u ovaj projekat krenula mnogo prije nego što se A2A pojavila u Crnoj Gori, tako da ni ta tvrdnja nema osnova.

”Bila su aktuelna i upozorenja da će Crna Gora zbog ovog projekta morati da se zaduži dodatnih 200 miliona eura da bi isfinansirala ono što su njene obaveze. Ovo je potpuno netačno i voljeli bi da vidimo na osnovu kojih analiza se došlo do tih podataka. Bilo bi veoma interesantno i korisno da savjetnici Vlade pogledaju i analiziraju te računice” sugerisao je ministar ekonomije obrazlažući nedoumice koje su obilježile dosadašnji tok realizacije projekta.

On je naveo da je za Crnu Goru značajan broj zaposlenih radnika za period gradnje oko 2368 ljudi, kao i investicije u građevinske radove od oko 248 miliona, plus putna infrastruktura 58 miliona za koje je očekivati da će ih raditi naši izvođači, ili makar u najvećem dijelu. Utrošiće se ogromne količine čelika a mi imamo sopstvenog proizvođača za koga to može biti značajan poduhvat, tu je i plaćanje carine na opremu, pozitivan uticaj na bankarski tj. finansijski sektor i ono što je najvažnije je da će Crna Gora, poslije perioda koncesije, da prihoduje najmanje 60 miliona godišnje samo do proizvodnje struje.