Izlaganje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutina Simovića na na godišnjem radnom sastanku ministara poljoprivrede zemalja jugoistočne Evrope u Zagrebu

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutin Simović:

Dame i gospodo,

Uvažene kolege ministri,

Poštovani domaćine, kolega Čobankoviću,

Zadovoljstvo mi je da Vas pozdravim i prije svega želim da se zahvalim našem domaćinu ministru poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hrvatske g-dinu Čobankoviću, Stalnoj radnoj grupi za ruralni razvoj zemalja jugoistočne Evrope-suorganizatoru našeg današnjeg susreta, pozdravljam predstavnike Evropske komisije kao i predstavnike medjunarodnih i donatorskih organizacija-FAO, GTZ, INVENT-a.

Siguran sam da će i ovaj naš četvrti susret biti uspješan i za sve nas koristan, kao u ostalom i svi prethodni – prvi 2007. u Njemačkoj, 2008. u Crnoj Gori i prošle godine u Bosni i Hercegovini. To su uvijek bile dobre prilike da analiziramo ostvareni napredak u poljoprivrednim sektorima naših država, da se upoznamo sa reformama Zajedničke evropske poljoprivredne politke. Svakako, i čini mi se posebno važno, i ovaj današnji susret je potvrda naše saradnje, razumijevanja i novi dokaz da partnerstvo postaje prepoznatljivost našeg regiona, dokaz spremnosti da pomognemo jedni drugima, da razumijemo jedni druge.

Najkraće moj izvještaj o aktuelnim reformama glasio bi: „U toku je intezivan proces kreiranja i izgradnje evropske arhitekture u sektoru poljoprivrede Crne Gore“. Tu evropsku kuću gradimo usaglašavanjem našeg zakonodavstva sa obimnim i zahtjevnim EU zakonodavstvom; usaglašavanjem naše agrarne politike sa evropskom, koja se i sama značajno mijenja; formiranjem novih institucija; regrutovanjem novog i osposobljavanjem ukupnih kadrovskih potencijala; jačanjem konkuretnosti sektora; održivim gazdovanjem prirodnim resursima; jačanjem sistema bezbjednosti hrane. Poseban izazov za Crnu Goru je pitanje kako izgraditi tu kuću, koja će odgovarati evropskim zahtjevima, a istovremeno biti odgovarajuća za malu državu Crnu Goru.

Proces pristupanja EU i do sada, a posebno nakon očekivanog sticanja statusa kandidata, poslije već dobijenog pozitivnog mišljenja Evropske komisije, postaće još jači stimulans za transformaciju i restruktuiranje poljoprivrednog sektora Crne Gore. EU je za našu poljoprivredu poseban izazov, ali pored toga i iznad toga posebna šansa.

Poljoprivreda u Crnoj Gori, kao i na globalnom nivou je bila u posebnim iskušenjima zbog negativnih efekata svjetske finansijske i ekonomske krize, uz već vidne negativne efekte klimatskih promjena. Nakon obnove nezavisnosti 2006.godine crnogorska ekonomija je bilježila visoke stope rasta, do 11%. U 2009.godini zabilježen je pad BDP od 5,7%. U toj godini i u tako nepovoljnom ekonomskom ambijentu, poljoprivredni sektor je zabilježio realnu stopu rasta od 1,8%. To je bio više nego jasan indikator vitalnosti ovog sektora, značajnih neiskorišćenih potencijala i još jednom se potvrdilo da sektor poljoprivrede u takvim situacijama preuzima ulogu važnog i ekonomskom i socijalnog amortizera.

Prethodno vrijeme je dalo potvrdu opravdanosti sklapanja medjunarodnih sporazuma koji garantuju i obavezuju uspostavljanje slobodnog protoka roba, kakav je i CEFTA sporazum. Ali ipak, moramo biti realni i kazati da je bilo primjera uspostavljanja trgovinskih barijera, sofisticiranog protekcionizma, kroz uspostavljanje necarinskih barijera. O tome moramo otvoreno razgovarati i osloboditi od takvih postupaka naše zajedničko evropsko predvorje, kako smo simbolično nazvali region CEFTA sporazuma.

Koristim ovu priliku da iskažem svoj pozitivan odnos i ocjenu za dosadašnje aktivnosti SWG-a. S pažnjom pratim aktivnosti od njenog uspostavljanja, u junu 2005.godine. Cijenim da je opravdala svoj cilj i bila je važna platforma: za povezivanje i regionalnu saradnju; za promociju nove sveobuhvatne politike ruralnog razvoja; za jačanje kadrovskih kapaciteta za ruralni razvoj; za razmjenu iskustava; animiranje donatorske podrške. Siguran sam da će i u narednom periodu biti zapažena aktivnost SWG-a, a posebno kroz realizaciju projekata, čiji će rezultati biti vidljivi i mjerljivi iz ugla ruralnog stanovništva. Preferiram konkretne pilot-projekte sa snažnom demonstracionom funkcijom, koji će na terenu neposredno pokazati ono što je sadržano u mnogim, već urađenim studijama, ili saopšteno na mnogim radionicama, ili pak viđeno na studijskim putovanjima. Bilo bi dobro da se ti konkretni projekti realizuju u međugraničnim oblastima.

Dame i gospodo,

Crna Gora, kao nadamo se, za dvije nedjelje najmladji kandidat za članstvo u EU, ostaje privržena daljem jačanju ukupne regionalne saradnje. Dobrosusjedski odnosi i regionalna stabilnost su prioritet svih nas i preporuka za sve nas, za cijeli region, za progres na evropskom putu.