Intervju potpredsjednika Vlade i ministra finansija, dr Igora Lukšića, za Montenegro Business Outlook

1. Kako je ekonomska kriza uticala na crnogorsku ekonomiju i kako ocjenjujete antikrizne mjere koje je sprovela Vlada Crne Gore? Da imate priliku, da li bi ste sada nešto promijenili u tom pogledu?

Kao i u svim svjetskim ekonomijama, i u Crnoj Gori, usljed ekonomsko finansijske krize, bila je ugrožena likvidnost finansijskog i realnog sektora. Vlada Crne Gore je reagovala na krizu promptno i blagovremeno i donijela veoma razuđen antikrizni paket. Sa ove distance, mislim da smo sve uradili kako treba, pažljivo osluškivali potrebe finansijskog i realnog sektora, što je doprinijelo da sučavamo likvidnost ova dva sistema. Sa druge strane, ovaj paket je pratio i niz drugih mjera na stabilizaciji javnih finansija koje su, između ostalog, podrazumijevale kontrolu i smanjenje potrošnje, zaustavljanje novih zapošljavanja, štednju na strani diskrecione potrošnje, a što je rezultiralo smanjenjem potrošnje za oko 9% procentnih poena BDP-a u periodu 2008-2010. godina. Suština našeg pristupa je bila to da se nismo samo bavili likvidnošću sistema (koja i dalje ostaje izazov) već smo pokrenuli čitav niz strukturnih reformi koje treba u dugom roku da ekonomski sistem učine rezistentnijim na krizne udare.

2. Kakve su Vaše prognoze za 2011/12? U skladu sa najavama, crnogorska ekonomija će izaći iz krize.

Tehnički posmatrano, crnogorska ekonomija je već izašla iz recesije, a prema našim projekcijama do kraja 2010. godine očekujemo rast 0,5%. Naredna godina je godina oporavka naše ekonomije. S tim u vezi, budžetom za narednu godinu planirali smo realni rast ekonomije u iznosu od 2,5%, a u skladu sa praksom koju smo uveli prethodnih godina, a podržala Evropska komisija, kao odgovorna Vlada razradili smo i alternativni pozitivni i negativni scenario od 3,5%, odnosno 0,5% realnog rasta BDP-a. Ekonomski rast u 2011. godini je baziran na očekivanju dodatne konsolidacije bankarskog sistema, porasta aktivnosti u realnom sektoru i visokom nivou stranih direktnih investicija, koji je u 2011. godini planiran na nivou od oko 550 mil. €.

U 2011. godini nastavićemo aktivnosti usmjerene ka regulatornoj reformi i unapređenju poslovnog ambijenta. Nastavićemo strukturne reforme u domenu javnih usluga, ali i pokrenuti novi cikus reforme državne uprave. Sprovodićemo mjere na jačanju aktivnosti malih i srednjih preduzeća i održavanje proizvodnje u velikim industrijskim sistemima. Cilj je da se obnovi trend rasta zaposlenosti.

U narednom periodu očekujem dalju realizaciju projekata saobraćajne infrastrukture, projekata u oblasti energetike i valorizaciju turističkih lokaliteta, kao i realizaciju projekata infrastrukture lokalnog i regionalnog karaktera, što će doprinijeti otvaranju novih mogućnosti za naše građane i poboljšanju kvaliteta života.

3. Kakva su Vaša očekivanja u pogledu budućeg ekonomskog rasta i koji će to biti glavni pokretači rasta?

U narednim godinama očekujemo oporavak naše ekonomije uz dinamiziranje privrednog rasta I smanjivanje problema nelikvidnosti privrede i jačanje konkurentnosti naše ekonomije. Glavni pokretači, biće, prije svega, započeti procesi oživljavanja, dobar interes stranih investitora, uspješno realizovan projekat euro obveznica, povećanje kreditne aktivnosti banaka, podrška realnom sektoru. Nosioci ekonomskog rasta biće turizam, sektor energetike i poljoprivreda. Stabilan politički okvir i napredak u evro-atlantskim integracijama tome će značajno pomoći.

4. Koji su glavni izazovi za dalji razvoj crnogorske ekonomije?

Crna Gora je mala i otvorena ekonomija. To je sa jedne strane pozitivno, jer jedna mala investicija može puno da uradi za dalji razvoj naše ekonomije. Sa druge strane, kao što je i ekonomsko finansijska kriza pokazala, otvorene ekonomije su osjetljivije na spoljne uticaje. Svakako, da smo svjesni ovih prijetnji, ali smo u godinama narušenih ekonomskih uslova pokazali da umijemo da upravljamo situacijom. Ono što je pozitivna vijest da sve zemlje okruženja izlaze iz recesije, što je, svakako, povoljan spoljni ambijent i za nasu ekonomiju.

5. Crna Gora je odlično debitovala sa euroobveznicama. Koliko je dobro Crna Gora pozicionirana u smislu ekonomske stabilnosti u poređenju sa zemljama iz regiona?

To je zasigurno jedan od najvažnijih ekonomskih „događaja” u ovoj godini. To nije bilo samo zaduživanje, kako se ponekad predstavlja, to je bio događaj koji je otvorio vrata cijeloj Crnoj Gori na evropska tržišta kapitala i potvrdio da investitori imaju povjerenje u naše javne finansije. O značaju same emisije govore i nedavne ocjene čelnika MMF-a da je to pozitivna vijest za cijeli region. Mislim da činjenica da smo sami obezbijedili novac na tržištu kapitala govori sama za sebe, Nismo bili prinuđeni da ulazimo u hitan stand by aranžman sa MMF-om, kao zemlje iz regiona, samostalno smo sprovodili politiku smanjivanja javne potrošnje i dugoročno stabilizovali javne finansije, što se odrazilo i naš dobar rejting kod investitora.

6. Možemo li očekivati dalje poboljšanje poslovnog okruženja u Crnoj Gori i u kojim oblastima?

Na predlog Savjeta za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta, kojim predsjedavam, Vlada Crne Gore je usvojila Akcioni plan za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta. Ovim dokumentom su objedinjena tri stuba reformi: Regulatorna reforma »Giljotina« propisa, Reforma lakoće poslovanja i Procjena regulatornih efekata (RIA), koje će u narednom periodu implementirati Vlada, u saradnji sa Svjetskom bankom, odnosno Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC). Naš cilj je da da stvaramo Crnu Goru kao atraktivnu biznis destinaciju sa niskim poreskim stopama. Sa tim ciljem, u prethodnom periodu kroz aktivnosti Savjeta dodatno je unaprijeđeno poslovno okruženje kroz smanjenje i izjednačenje poreske stope na dohodak fizičkih lica za sve kategorije dohotka, na 9%, uključujući i preduzetnike. Istovremeno, ukinuta je obaveza mjesečnog akontativnog plaćanja poreza na dobit pravnih lica, smanjene su stope doprinosa koje se plaćaju na teret poslodavca i time su poslodavci rasterećeni dijela finansijskog troška koji imaju po osnovu angažovanja radne snage. U toku su aktivnosti na izmjeni zakonskih propisa o finansiranju lokalnih samouprava. U prethodnom periodu usvojen je i Zakon o unapređenju poslovnog ambijenta, koje je pripremilo Ministarstvo finansija, a kojim se mijenjaju odredbe deset drugih zakona, a sve u pravcu skraćenja rokova, smanjenja broja procedura i smanjenja taksi i drugih optrećenja prema biznisu, čime je započet proces unapređenja “biznis” regulative. Naši napori nedavno su prepoznati i u Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja prema kojem je Crna Gora je zabilježila 3 reforme, što je svrstava među 21 zemlju koje su napravile toliko reformi, a samo 8 zemalja sprovelo je više reformi nego naša zemlja. Istovremeno, jedina smo zemlja u regionu koja je sprovela 3 reforme, što ukazuje da smo sproveli najviše reformi u regionu

Savjet za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta utvrdio je prioritetne oblasti za naredni period, koje se odnose na uspostavljanje jedinstvenog šaltera za registraciju preduzeća, finalizaciju reforme procedura licenciranja preduzeća, donošenje Zakona o izvršnom postupku, dalje pojednostavljenje procedura za zapošljavanje stranaca, uspostavljanje jedinstvene procedure za naplatu poreza i doprinosa, smanjenje administrativnh taksi, proširenje obuhvata kreditnog registra, kao i poboljšanje regostracije imovine. Dakle, bavićemo se onim indikatorima gdje smo i dalje nezadovoljni rejtingom. Kontinuirano se sprovode aktivnosti u okviru Projekta regulatorne reforme, koje se realizuju u saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom, a koje uključuju Giljotinu propisa i uvođenje analize efekata propisa u crnogorski sistem, odnosno Regulatory Impact Assessment. RIA obuhvata sistemsku analizu uticaja donošenja propisa na sistem u cjelini, pospješuje dijalog privatnog i državnog sektora u koncipiranju regulative, te povećava stepen svjesnosti donosioca odluka o implikacijama regulative koju donose. Ove i druge aktivnosti koje preduzimamo treba da učine Crnu Goru i crnogorsku ekonomiju konkurentnijom i dinamičnijom. U krajnjem, ovaj zajednički posao treba da rezultira otvaranjem novih preduzeća, poboljšanim poslovanjem postojećih, novom zapošljavanju i rastu životnog standarda.

7. Kada posmatramo Crnu Goru kao potencijalnu investicionu destinaciju, šta bi ste Vi poručili međunarodnim investitorima?

Svaka vlada želi da vidi što više investitora u svojoj zemlji. Naročito u periodu nakon krize biće zanimljiv dalji slijed događaja. Mislim da smo u prethodnom periodu pokazali da smo zemlja koja štiti investitore, što je pokazao i nedavni izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja, prema kojem je Crna Gora na 28. mjestu od 183 posmatranih zemalja po zaštiti investitora, a istovremeno i zemlja koja je posvećena daljem unapređenju poslovnog ambijenta. Međutim, i drugi izvještaji kao onaj UN o kvalitetu života ili Svjetskog ekonmskog foruma o konkurentnosti sugerišu atraktivnost investiranja kod nas. Naše prednosti u odnosu na druge zemlje su najniže poreske stope i jednocifreni porezi, povoljno poslovno okruženje, slobodan protok kapitala i roba, dakle, svi preduslovi koji su važni za za jednog investitora. Mislim da je to najbolja preporuka investitorima. SDI će i dalje biti ključne za ubrzani ekonomski razvoj.

8. Prema Vašem mišljenju, na putu ka Evropskoj uniji, koji su najveći izazovi za Crnu Goru?

Crna Gora je posvećena evropskim integracijama, što potvrđuje i dobijanje mišljenja za status kandidata za članstvo. Veliki posao je iza nas, a zasigurno još veći pred nama. Očekuje nas dobijanje datuma pregovora za članstvo i u tom tijelu veliko angažovanje naše administracije u dijelu otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Nimalo lak zadatak za našu administraciju, ali vjerujem da smo u dosadašnjim integracijama pokazali da je naša administrancija spremna za ovaj veliki posao.

9. Da li ste zadovoljni saradnjom sa međunarodnim finansijskim institucijama (MMF, EIB, EBRD itd) i očekujete li dalje poboljšanje odnose?

Nedugo po sticanju nezavisnosti, Crna Gora je uspostavila izuzetno uspješnu saradnju sa gotovo svim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama. U tom pogledu, naročito se ističe saradnja sa razvojnim bankama (WB, EBRD, EIB i KfW) koje su do sada u Crnu Goru plasirale značajan iznos sredstava namijenjenih realizaciji razvojnih projekata, najvećim dijelom iz oblasti energetike, transporta, vodosnabdijevanja i odlaganja otpadnih voda, zatim bankarskog sektora, te razvoja malih i srednjih preduzeća. Čak je Crna Gora u vremenu krize bila inovator po pojedinim projektima, kao što je na primjer podrška bankarskom sektoru i malim i srednjim preduzećima preko EIB-a. Za očekivati je da će se saradnja sa razvojnim bankama, za koju se može reći da je bazirana na čvrstim osnovama međusobnog povjerenja i pozitvnog dosadašnjeg iskustva, nastaviti i u budućnosti. Budžetom za 2011. godinu planirana su sredstva za realizaciju nekoliko projekata. Kada je u pitanju saradnja sa IMF-om, treba naglasiti da Crna Gora održava redovnu komunikaciju sa ovom institucijom koja se ogleda u tekućoj razmjeni podataka i projekcija.

10. Kako vidite Crnu Goru 2015. godine?

Kao zemlju na putu u EU i NATO, prepoznatu kao atraktivnu biznis destinaciju, u kojoj je otvoren veliki broj kompanija i u kojoj se realizuju investicije poput auto-puta, Luštice, Porto Montenegro, hidoelektrane, podvodni kabal sa Italijom i dr., sa velikim mogućnostima za zapošljavanje, boljim zaradama i standardom naših građana i, svakako, boljim budžetskim prihodima što je doprinijeti i povećanju sredstava za unapređenje infrastrukture i drugih servisa od značaja za naše građane.