Ministar Gvozdenović govorio na Sesiji na visokom nivou, u okviru Konferencije o klimatskim promjenama u Meksiku

Ministar Gvozdenović govorio na Sesiji na visokom nivou, u okviru Konferencije o klimatskim promjenama u Meksiku

Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine, Branimir Gvozdenović, koji predvodi delegaciju Vlade Crne Gore na Konferenciji o klimatskim promjenama u Kankunu, Meksiko, govorio je na Sesiji na visokom nivou u okviru Konferencije, kojoj su prisustvovale vođe delegacija svih zemalja članica UN, kao i predsjednik Meksika Felipe Kalderon, a samim događajem je predsjedavao generalni sekretar UN Ban Ki-Mun .

Ministar Gvozdenović je istakao da Crna Gora, kao mediteranska zemlja čiji je doprinos globalnom zagađenju zanemarljiv, ipak pripada regionu koji je od strane Međunarodnog Panela za klimatske promjene (IPCC) identifikovan kao posebno osjetljiv na uticaj klimatskih promjena. ’’Stoga smatramo da se pored globalne akcije, efikasnost prevazilaženja izazova sa kojim se suočavamo najbolje može postići kroz regionalno povezivanje. Crna Gora se nedavno priključila Mediteranskoj inicijativi za klimatske promjene koja predstavlja dodatni forum za razmjenu iskustava i pozitivne prakse, određivanje prioriteta, potreba i odgovarajućih mjera u potrazi za održivim rješenjima za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i adaptaciju na izmjenjene klimatske uslove.’’, rekao je Gvozdenović.

Takođe, ministar je ukazao na to da je Crna Gora svjesna da se ti ciljevi ne mogu postići bez razvoja novih, održivih, čistijih tehnologija. ’’Promocija tehnologija sa niskim emisijama gasova sa efektom staklene bašte i podrška zemljama u razvoju da ove tehnologije prilagode lokalnim uslovima treba da predstavljaju ključni element u naporima uloženim u ublažavanje negativnih efekata klimatskih promjena. Stoga pozdravljamo ideju da se razvoj i promocija čistih tehnologija odvijaju kroz poseban globalni mehanizam.’’, naglasio je Gvozdenović.

Ministar je iskazao spremnost da Crna Gora pored učešća u Mehanizmu čistog razvoja (CDM) aktivno učestvuje i u drugim mehanizmima ostvarujući pristup tržištu emisija, omogućavajući tzv. „čistije“ (low-carbon) investicije i procvat zelene ekonomije uz puno poštovanje principa održivog razvoja.

Osim toga, na tokom Sesije na visokom nivou iskazana je spremnost Crne Gore za prihvatanje novih obaveza i novih obavezujućih perioda nakon 2012-te godine. ’’Nadamo se da će se nadgradnjom svih do sada postignutih dogovora, smjernica i zaključaka utvrditi dosljedna i precizna pravila i procedure za efikasno ostvarivanje zacrtanih ciljeva usklađena sa potrebama i mogućnostima zemalja potpisnica. U ovom kontekstu, neophodno je istaći potrebu jačanja finansijskih mehanizama konvencije kroz dogovorene klimatske fondove, (Zeleni klimatski fond Kopenhagen)’’-zaključio je Gvozdenović

Susret Gvozdenović – Barbut

Ministar Gvozdenović, koji predvodi crnogorsku delegaciju na Konferenciji o klimatskim promjenama, koja se od 29. novembra do 10. decembra održava u Kankunu, Meksiko, imao je bilateralni susret sa Monik Barbut, izvršnim administratorom i predsjedavajućom Globalnog fonda za zaštitu životne sredine – GEF-a.

Ministar se, u ime Vlade Crne Gore, i u svoje ime kao političkog fokal point-a za GEF, zahvalio gospođi Barbut na dosadašnjoj saradnji i podsjetio ‘’da je pomoć koja je pružana od strane GEF-a bila od velikog značaja za Crnu Goru i da su sa pomenutim sredstvima razvijeni projekti u raznim oblastima. U sektoru obnovljivih izvora energije razvijen je projekat za razvoj malih hidro elektrana u Crnoj Gori, koji se jako uspješno privodi kraju. Cilj je bio valorizacija hidro potencijala u cilju smanjivanja emisija gasova staklene bašte u procesu proizvodnje električne energije.’’

Takođe, uzimajući u obzir odlučnost Crne Gore da tokom svog ekonomskog razvoja posebnu pažnju posveti očuvanju i zaštiti jedinstvenog biodiverziteta u saradnji sa kancelarijom UNDPa, ministar je ukazao da su razvijena i da se trenutno implementiraju dva projekta finansirana od strane GEFa:

- Jačanje sistema zaštićenih područja Crne Gore-Strengthening (Sustainability of the Protected Area System of Montenegro);

- Jačanje finansijske održivosti sistema zaštićenih područja Crne Gore (Catalyzing financial sustainability of the Protected Area System of Montenegro).

Implementacijom ovih projekata obezbijediće se znatno povećanje teritorije pod zaštitom (projekti će već u narednoj godini omogućiti da se pređe granica od 10% državne teritorije pod statusom zaštićenog), i promovisaće se i razviti moderni principi upravljanja i planiranja zaštićenim područjima koji će imati višestruku korist za Crnu Goru.

Monik Barbut je ukazala na mogućnosti doprinosa malih zemalja smanjenju klimatskih promjena, samim tim što imaju, kao i velike zemlje, ravnopravan glas u Ujedinjenim nacijama. ‘’Upravo iz tog razloga, ovakvi skupovi su važni za male zemlje. Crna Gora bi, kao mala zemlja, trebalo da se razvija u pravcu održivog razvoja i trebalo bi da se fokusira na hidroenergiju i zaštitu teritorije, kao i da u bitne odluke i strategije o razvoju ugradi elemente o zaštiti prirodnih resursa i primjeni principe niskokarbonskog razvoja’’, kazala je Barbut.

Barbut je istakla značaj projekta ‘’Nisko-karbonski razvoj u urbanim područjima’’, za čije finansiranje je Vlada Crne Gore u partnerstvu sa UNDP-jem, predala projektnu ideju GEF-u. Projekat ima za cilj postavljanje kamena temeljca za nisko-karbonski razvoj Crne Gore, uspostavljajući neophodnu legislativu, razvijajući planove za nisko-karbonski razvoj, pilotiranjem pomenutih planova, jačanjem energeske efikasnosti i jačanjem državnih kapaciteta. Ovaj projekat je od strateškog značaja za Crnu Goru koja sebe vidi u budućnosti kao lidera u oblasti klimatskih promjena na Balkanu. Takođe, gospođa Barbut je ukazala na značaj ovakvih projekata na informisanje i podizanje svijesti građana o značaju klimatskih promjena. Na kraju, ona je pohvalila dosadašnju saradnju Crne Gore i Globalnog fonda za zaštitu životne sredine i najavila da će u narednom periodu posjetiti Crnu Goru.

PR SLUŽBA MINISTARSTVA