Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović govorio na Sesiji na visokom nivou, u okviru Konferencije o klimatskim promjenama u Meksiku

Crna Gora na Konferenciji o klimatskim promjenama u Kankunu

Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine, Branimir Gvozdenović, koji predvodi delegaciju Vlade Crne Gore na Konferenciji o klimatskim promjenama u Kankunu, Meksiko, govorio je na sesiji na visokom nivou u okviru Konferencije, kojoj su prisustvovale čelnici delegacija svih zemalja članica UN i predsjednik Meksika Felipe Kalderon, a samim događajem je predsjedavao generalni sekretar UN Ban Ki-Mun .

Ministar Gvozdenović je istakao da Crna Gora, kao mediteranska zemlja čiji je doprinos globalnom zagađenju zanemarljiv, ipak pripada regionu koji je Međunarodni panela za klimatske promjene (IPCC) identifikovao kao posebno osjetljiv na uticaj klimatskih promjena. ’’Stoga smatramo da se pored globalne akcije, efikasnost prevazilaženja izazova sa kojim se suočavamo najbolje može postići kroz regionalno povezivanje. Crna Gora se nedavno priključila Mediteranskoj inicijativi za klimatske promjene, koja predstavlja dodatni forum za razmjenu iskustava i pozitivne prakse, određivanje prioriteta, potreba i odgovarajućih mjera u potrazi za održivim rješenjima za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i adaptaciju na izmjenjene klimatske uslove.’’, rekao je Gvozdenović.

On je takođe, ukazao na to da je Crna Gora svjesna da se ti ciljevi ne mogu postići bez razvoja novih, održivih, čistijih tehnologija. ’’Promocija tehnologija sa niskim emisijama gasova sa efektom staklene bašte i podrška zemljama u razvoju, da ove tehnologije prilagode lokalnim uslovima, treba da predstavljaju ključni element u naporima uloženim u ublažavanje negativnih efekata klimatskih promjena. Stoga pozdravljamo ideju da se razvoj i promocija čistih tehnologija odvijaju kroz poseban globalni mehanizam.’’, naglasio je crnogorski ministar.

Gvozdenović je iskazao spremnost Crne Gore da, pored učešća u Mehanizmu čistog razvoja (CDM), aktivno učestvuje i u drugim mehanizmima ostvarujući pristup tržištu emisija, omogući tzv. „čistije“ (low-carbon) investicije i prosperitet zelene ekonomije, uz puno poštovanje principa održivog razvoja.

Na sesiji, Gvozdenović je kazao da je Crna Gora spremna na prihvatanje novih obaveza i novih obavezujućih perioda nakon 2012-te godine. ’’Nadamo se da će se nadgradnjom svih do sada postignutih dogovora, smjernica i zaključaka utvrditi dosljedna, precizna pravila i procedure za efikasno ostvarivanje zacrtanih ciljeva, usklađenih sa potrebama i mogućnostima zemalja potpisnica. U tom kontekstu, neophodno je istaći potrebu jačanja finansijskih mehanizama konvencije kroz dogovorene klimatske fondove (Zeleni klimatski fond Kopenhagen)’’-zaključio je Gvozdenović.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Susret Gvozdenović – Barbut

Ministar Gvozdenović, koji predvodi crnogorsku delegaciju na Konferenciji o klimatskim promjenama, koja se od 29. novembra do 10. decembra održava u Kankunu, Meksiko, razgovarao je danas sa izvršnim administratorom i predsjedavajućom Globalnog fonda za zaštitu životne sredine – GEF-a Monik Barbut.

Ministar Gvozdenović zahvalio je gospođi Barbut na dosadašnjoj saradnji i naglasivši da je pomoć koja je pružana od strane GEF-a bila od velikog značaja za Crnu Goru, te da su zahvaljujući toj pomoći razvijeni projekti u raznim oblastima. Jedan od takvih, u sektoru obnovljivih izvora energije, je projekat za razvoj malih hidro elektrana u Crnoj Gori, koji se uspješno privodi kraju. Cilj je bio valorizacija hidro potencijala kako bi se, u procesu proizvodnje električne energije, smanjila emisija gasova staklene bašte.

Informišući sagovornicu o posvećenosti Crne Gore da, u saradnji sa kancelarijom UNDP-a, posebnu pažnju posveti očuvanju i zaštiti jedinstvenog biodiverziteta, ministar je istako na trenutnu implementaciju dva projekta koje finansira GEFa. Riječ je o projektima jačanje sistema zaštićenih područja Crne Gore (Sustainability of the Protected Area System of Montenegro) I snaženja finansijske održivosti sistema zaštićenih područja Crne Gore (Catalyzing financial sustainability of the Protected Area System of Montenegro).

Njihovom primjenom obezbijediće se znatno povećanje teritorije pod zaštitom, promovisaće se i razviti moderni principi upravljanja i planiranja zaštićenim područjima, koji će imati višestruku korist za Crnu Goru.

Monik Barbut je ukazala na mogućnosti doprinosa malih zemalja smanjenju efekata klimatskih promjena, jer u sitemu odlučivanja u Ujedinjenim nacijama imaju ravnopravan glas kao i velike zemlje. „ Upravo iz tog razloga, ovakvi skupovi su važni za male zemlje. Crna Gora bi, kao mala zemlja, trebalo da se razvija u pravcu održivog razvoja i trebalo bi da se fokusira na hidroenergiju i zaštitu teritorije, kao i da u bitne odluke i strategije o razvoju ugradi elemente o zaštiti prirodnih resursa i primjeni principe niskokarbonskog razvoja’’, kazala je Barbut.

Barbut je naglasila značaj projekta ‘’Nisko-karbonski razvoj u urbanim područjima’’, čije finansiranje je Vlada Crne Gore, u partnerstvu sa UNDP-jem, kandidovala GEF-u. Cilj tog projekta je postavljanje utemeljivanje nisko-karbonski razvoj Crne Gore, putem uspostavljanja neophodne legislative, razvoja planove, pilotiranja tih planova, jačanja energeske efikasnosti i državnih kapaciteta. Projekat je od strateškog značaja za Crnu Goru koja sebe vidi kao lidera u oblasti klimatskih promjena na Balkanu.
Gospođa Barbut ukazala je na značaj ovakvih projekata na informisanje i podizanje svijesti građana o značaju klimatskih promjena. Pohvalila je dosadašnju saradnju Crne Gore i Globalnog fonda za zaštitu životne sredine i najavila da će u narednom periodu posjetiti Crnu Goru.


PR SLUŽBA MINISTARSTVA