Na Konferenciji UN o klimatskim promjenama u Kankunu postignut značajan dogovor

Uprkos nedovoljnom optimizmu koji je prethodio Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama koja se ove godine održavala u Kankunu, Meksiko, na kojoj je prisustvovala i delegacjia Crne Gore predvođena ministrom uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimirom Gvozdenovićem, postignuti dogovor se ocjenjuje kao značajan napredak i iskorak u rješavanju gorućih problema uzrokovanih klimatskim promjenama. Dokument koji je na kraju konferencije predložen uravnotežen je i predstavlja dobru osnovu za dalje korake.

Za razliku od prošlogodišnjeg sastanka strana ugovornica Konvencije o klimatskim promjenama u Kopenhagenu, gdje se očekivao konkretan politički dogovor, napori u Kankunu bili su usmjereni na postizanje, prije svega, konkretnog koraka u borbi protiv klimatskih promjena. Zemlje učesnice Konferencije su bile pripremljene da pregovaraju o tehničkim pitanjima, što je rezultiralo napretkom u usaglašavanju stavova oko uspostavljanja „Zelenog fonda za klimatske promjene“ od strane razvijenih zemalja u vrijednosti od 100 milijardi, sa ciljem pospješenja borbe protiv klimatskih promjena u nerazvijenim i zemljama u razvoju, uspostavljanja adaptacionog fonda i pitanja transfera tehnologija za borbu protiv klimatskih promjena. U usvojenom „paketu mjera“ sva ova pitanja su pažljivo formulisana kako bi reflektovala očekivanja većine zemalja, sa jedne strane i ostvarila konkretan progres i zacrtala put budućim aktivnostima u borbi protiv klimatskih promjena sa druge. Generalna ocjena je da je dokument izbalansiran u najvećoj mogućoj mjeri i da je napravljen značajan korak naprijed.

Postignut je dogovor u vezi post Kjoto perioda, koji je obavezivao zemlje da neće dozvoliti prazninu između perioda obilježenog Kjoto protokolom (do 2012. godine) i Post Kjoto perioda (posle 2012. godine). To praktično znači da će se u periodu do 2012. godine raditi na definisanju kvota za smanjenje GHG gasova (gasova sa efektom staklene bašte) u periodu poslije 2012. godine.

Zajednička ocjena je da je će dogovor iz Kankuna biti dobra osnova za konkretne akcije i izvore finansiranja za borbu protiv klimaskih promjena u najviše pogođenim zemljama, kao i za nastavak procesa iz Kopenhagena, a činjenica da i dalje nema dogovora o obavezujućim kvotama za smanjenje GHG reflektovana je kroz dogovor zemalja u vezi post Kjoto perioda.

Učešće na zasjedanju Konferencije o klimatskim promjenama u Kankunu, koja predstavlja najviši konstitutivni organ Konvencije o klimatskim promjenama, a koji čine opunomoćene državne delegacije zemalja ugovornica Konvencije, od posebnog je značaja za pripremu mjera adaptacije na izmenjene klimatske uslove. Učešće u radu najviših organa Konvencije i pregovaračkom procesu, zatim neposredni razgovori sa predstavnicima neformalnih pregovaračkih grupa Konvencije, kao i funkcionerima Sekretarijata Konvencije, predstavljalo je preduslov za efikasniju zaštitu interesa Crne Gore u okviru multilateralnih pregovora, kao i ostvarivanje prava na finansijsku podršku i transfer znanja i tehnologija.

U plenarnim sesijama, neformalnim radnim grupama i propratnim sesijama, bilateralnim i multilateralnim sastancima učestvovalo je oko 25 .000 delegata iz više od 180 zemalja. Ocjena svih učesnika je da je konferencija u Kankunu protekla u dobroj atmosferi, u duhu optimizma i transparentnosti, a naročito se istakao kvalitet predsjedavanja i pregovaračkih sposobnosti domaćina – Meksika.