Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića za Politiku

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore, Igora Lukšića, za Politiku: Radovao bi me zajednički projekat sa Srbijom

Cilj koji postavljam pred sebe i ovu Vladu je dugoročna konkurentnost naše ekonomije

Nova vlada ima jasan koncept, ali će i dijeliti prioritete prethodne vlade, jer cilj Crne Gore je učlanjenje u EU i NATO. Fokus premijera, Igora Lukšića, i njegovog ministarskog kabineta usmjeren je na ispunjavanje preporuka Evropske komisije i dobijanja datuma za početak pregovora za članstvo u EU. Novi premijer, osim personalno drugačijeg sastava vlade, čini se da donosi i novu energiju.
”Predložio sam, a Skupština usvojila, pretpostavke za određenu reorganizaciju, pa ćemo prvi put imati Ministarstvo nauke. Spoljni poslovi i evropske integracije su po samoj suštini isprepletani, pa smo ih spojili. Takođe, smo spojili turizam i održivi razvoj u želji da razvijamo imidž visokokvalitetne turističke destinacije. Najavio sam iniciranje ustavnih promjena koje će doprinijeti većoj nezavisnosti sudstva, objedinjavanju organa koji se bave korupcijom, nastavak strukturnih reformi u oblastima zdravstva i obrazovanja, reformu socijalnog sistema i dalju konsolidaciju javnih finansija”, kaže novi crnogorski premijer, Igor Lukšić, u razgovoru za ”Politiku”.

Koje su to ekonomske reforme koje namjeravate da sprovedete?

Atraktivniji biznis ambijent podrazumijeva smanjenje barijera za dobijanje građevinskih dozvola, poboljšanje sistema registracije vlasništva, skraćivanje procedura za plaćanje poreza, efikasniju primjenu ugovora... Sve to doprinosi efikasnosti, smanjuje prostor za korupciju i stvara mogućnosti za nove investicije i otvaranje novih radnih mesta. U vrijeme krize posebni napori ulagani su u restrukturiranje velikih sistema i danas smo na samom kraju jednog bolnog, ali ekonomski nužnog procesa. Samim tim i na kraju tranzicije. Ono što i dalje prepoznajem kao rizik za ekonomiju jeste nedovoljna likvidnost ekonomskog sistema i s tim u vezi problemi na koje nailaze, naročito mala i srednja preduzeća. Zato ćemo primijeniti nove bankarske zakone koji treba da ubrzaju čišćenje bilansa banaka usljed pretjeranog rasta kreditiranja prije krize.

I za Crnu Goru, kao uostalom i za neke druge države u regionu, važi ocjena EU da je nivo korupcije neprihvatljivo visok. Ima li Vlada antikorupcijski plan?

Da, korupcije ima i ne treba bježati od tog priznanja. Iako smo ostvarili napredak u prethodnom periodu, to ostaje zadatak. Našu odlučnost u suzbijanju korupcije prepoznala je i Evropska komisija koja je u Analitičkom izveštaju konstatovala da je Crna Gora napredovala u naporima da uspostavi strateški, zakonodavni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije. I da je dodatno potreban napor na unapređenju zakona, institucionalnog okvira i jačanja nadzornih i administrativnih kapaciteta za borbu protiv korupcije. Akcioni plan koji je Vlada usvojila, pošto smo dobili status kandidata, jasno određuje svaki pojedinačni korak ka dostizanju kriterijuma koje je EU postavila pred nas.

Često ističete da je problem kriminala posao, ne za vladu, nego za druge državne organe. Da li Vas kao premijera, ipak, zabrinjava ta percepcija problema kriminala s obzirom na to da ona nije dobar uslov za investitore?

Istina. Vlada je ta koja treba da stvori uslove za vladavinu prava i za jake institucije. I u tom krugu, svakako, da institucije vlade imaju značajnu ulogu kako u preventivnom djelovanju, tako i u procesuiranju određenih prijava građana. Sa druge strane, postoje organi sudstva i tužilaštva koji imaju ključnu ulogu u pokretanju procesa i istraga. U tom smislu, najavio sam iniciranje ustavnih promjena kako bi dalje doprinijeli nezavisnosti pravosuđa, a razmotrićemo izmjene zakonskog okvira u cilju objedinjavanja pojedinih organa koji se bave borbom protiv korupcije u posebnu agenciju. Dakle, vlada će biti podrška procesu.
Sa druge strane percepcija je jedno, a realnost drugo. Konačno, percepcija prema poslednjim pokazateljima u Crnoj Gori nije na zabrinjavajućem nivou ili onom koji ne može biti prevaziđen. To potvrđuju izveštaji Greka, Transparensi internacionala, Galupa... Crna Gora je poslednjih godina bila lider po obimu investicija u regionu, što opovrgava tezu iz pitanja.

Politički odnosi u bliskoj prošlosti opteretili su privrednu saradnju Srbije i Crne Gore. U poslednje vreme došlo je, čini se, do političkog „otopljavanja”. Da li je to šansa i za jaču ekonomsku saradnju?

Treba gledati unaprijed. Da li je bilo kome Beograd, Podgorica, Jadransko more i Dunav drugačiji nego što je to bilo pre dobijanja nezavisnosti? Nije. Naše zemlje su oduvijek kulturološki, istorijski i ekonomski povezane. I nijedno političko vrijeme ne može to da promjeni.
Radovalo bi me da za vrijeme mog mandata pokrenemo neki zajednički projekat u poljoprivredi, turizmu, infrastrukturi.

Da li ćete imati teškoća u upravljanju vladom s obzirom na to da ste Vi po stilu i načinu rada više tehnokrata, a manje klasičan političar kao Vaš prethodnik? Percepcija javnosti je da se, u političkom smislu, Crnom Gorom do sada uglavnom upravljalo tako što se „gospodarilo”?

Bez obzira na utisak, tokom svoje karijere bio sam nosilac političkih funkcija, uključujući i dugogodišnje obavljanje posla ministra finansija. U jednom periodu uporedo i kao poslanik u Skupštini državne zajednice Srbije i Crne Gore.
S druge strane, ne osjećam da je gospodin Đukanović „gospodario”. Da je tako bilo, sigurno ne bi u vladi funkcionisali. Dakle, neće biti problema u upravljanju vladom.

Penzijska reforma

Da li u reforme spada i reforma penzionog sistema?

Povukli smo veoma težak potez i donijeli posle nekoliko mjeseci javne rasprave izmjene Zakone o penzijskom osiguranju. Postepeno će se starosna granica za odlazak u penziju za muškarce i žene izjednačiti na 67 godina. Takođe, izmijenjen je i sistem indeksiranja penzija koje će se usklađivati jednom godišnje, tako što će rast cijena učestvovati sa 75 odsto, a plata sa 25 odsto.
Donijeli smo i novu Uredbu o rješavanju beneficiranog staža u javnoj upravi. Demografski i javnofinansijski parametri su takvi da su zahtijevali odgovoran odnos prema generacijama koje dolaze. Istovremeno, to ne znači zamrzavanje penzija, već njihov održivi rast. Prosječna penzija u Crnoj Gori je veća nego u nekim EU zemljama, što je pratilo rast kupovne moći koja je u Crnoj Gori prema podacima EUROSTATA, poslije Slovenije i Hrvatske najveća u regionu.

Miša Brkić

Link: http://www.politika.rs/rubrike/region/Radovao-bi-me-zajednicki-projekt-sa-Srbijom.sr.html