- Vlada Crne Gore
Izlaganje ministra vanjskih poslova i evropskih in...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Izlaganje ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Milana Roćena na neformalnom Ministarskom sastanku SEECP, Budva
Objavljeno: 28.01.2011. • 23:39 Autor: Biro
MILAN ROĆEN,
MINISTAR VANJSKIH POSLOVA I EVROPSKIH INTEGRACIJA
(Izlaganje na neformalnom Ministarskom sastanku SEECP,
Budva, 28.01.2011. godine)
Uvaženi ministri,
Ekselencije,
Dame i gospodo,
Proces saradnje Jugoistočne Evrope (SEECP) je inicijativa koja se potvrdila kao jedan od najboljih političkih projekata regionalnog značaja, u kojoj je naš region transformisan u zonu mira, stabilnosti i saradnje. To je širok okvir za harmonizaciju unutrašnjih i medjunarodnih interesa i ciljeva zemalja članica, usmjerenih prema zajedničkom cilju – jačanju evropske komponente, odnosno zaokruženju evropske i transatlantske arhitekture.
Stvorene su pretpostavke da se prije svega u interesu regiona i naših država, ali i Evropske Unije i medjunarodne demokratske zajednice i njenih ključnih aktera, zajedničkim naporima nastavi proces konačne evropeizacije i ovog dijela Evrope. Siguran sam da u sve zahtjevnijim fazama koje su pred nama SEECP može pomoći da kvalitetnije i brže implementiramo evropske vrijednosti, standarde i praksu. Utoliko prije što su među članicama SEECP države koje su već dio EU i NATO, koje svojim aktivnim djelovanjem doprinose afirmaciji njihovih najboljih politika u našem regionu, a na drugoj strani briselskoj administraciji i članicama EU i Alijanse autentično prezentiraju i naša dostignuća i posvećenost ostvarenju zajedničkih strateških ciljeva.
Jačanje evropske dimenzije regionalne, projektno-orjentisane saradnje prioritet je za Crnu Goru, ne samo tokom predsjedavanja. To povrđuje i tema današnjeg sastanka: “Regionalnom saradnjom do zajedničkih ciljeva”. Ustvari, Crna Gora samo nastavlja na kursu turskog uspješnog predsjedavanja, koji će produžiti Srbija, i budući predsjedavajući. Ovo je period u kom su sve članice SEECP napravile značajne iskorake na putu evropske i evroatlantske integracije. Svjesni smo da je svaki, makar i najmanji pojedinačni pomak u tom domenu veoma značajan doprinos jačanju regionalne stabilnosti i najbolja preporuka za progres u integracionim procesima. Imam u vidu značaj zajedničkih projekata u brojnim oblastima – od ekonomije, energetike, trgovine, bankarstva, saobraćaja, zaštite životne sredine i održivog razvoja, turizma, preko kulture, obrazovanja i nauke, do povezivanja raznih institucija i organizacija, pojedinaca, poslovnih subjekata i civilnog društva. To je najbolji put za jačanje dobrosusjedske i regionalne saradnje i za brže uključivanje u šire integracije.
Prioriteti crnogorskog predsjedavanja i kalendar aktivnosti su vam poznati. Podsjetiću samo na neke aktivnosti. U cilju unapredjenja saradnje u oblasti reforme pravosuđa i jačanja borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u Jugoistočnoj Evropi, u najskorije vrijeme u Crnoj Gori će biti organizovana konferencija ministara pravde i unutrašnjih poslova SEECP, a nakon toga i sastanak direktora nacionalnih agencija koje se bave ovim pitanjima. Planiran je i sastanak ministara odbrane početkom marta, radi razmjene iskustava na reformama sistema odbrane, kao i traženja zajedničkih odgovora na regionalne i globalne izazove. Šefovi službi za vanredne situacije održaće sastanak u aprilu kako bi se dogovorili o zajedničkim akcijama u oblasti zaštite od prirodnih nepogoda i katastrofa. U organizaciji Ministarstva ekonomije i Ministarstva održivog razvoja i turizma u maju je planirano održavanje regionalnog skupa koji će poslužiti kao forum za razmjenu mišljenja i iskustava u susret svjetskom Samitu u Rio de Žaneiru o održivom razvoju na temu „Zelena ekonomija“.
Takodje, Radna grupa poslanika i nacionalnih koordinatora parlamenata započela je sa radom na iznalaženju modaliteta saradnje i njene eventualne institucionalizacije u okviru SEECP, o čemu će odlučiti predsjednici parlamenata na sastanku u aprilu.
Na kraju našeg predsjedavanja,usaglasićemo tekst Zajedničke deklaracije, koja će biti usvojena na Samitu šefova država i vlada SEECP u junu.
Kroz ove i druge aktivnosti tokom našeg predsjedavanja nastojaćemo da promovišemo SEECP na nacionalnom, regionalnom i širem planu kao zajednički prostor koji usvaja i dijeli evropske vrijednosti, odnosno moderne vrijednosti savremene civilizacije. Okupljeni u SEECP mi smo u prednosti zato što u okviru naše inicijative imamo šansu da valorizujemo i opredijeljenost EU za politiku proširenja, kao i za Istočno partnerstvo – tu specifičnu dimenziju evropske dobrosusjedske politike za stabilnost, razvoj i prosperitet država u okruženju EU. Upravo imajući u vidu ove dvije dimenzije, mi treba da usavršavamo SEECP kao efikasan politički i ekonomski okvir za razvoj konkretne projektno orijentisane saradnje, utemeljene na uzajamnim potrebama i interesima. U tome vidim i posebnu ulogu i odgovornost Regionalnog savjeta za saradnju. On može biti uspješan mehanizam samo ako bude izraz ovakvog našeg opredjeljenja, i ako mi sami budemo znali kako da osmislimo saradnju u najboljem interesu i regiona, i svih zemalja pojedinačno. To sa druge strane ne znači da u RCC-u treba samo da čekaju naše inpute. Moramo naći najbolju formulu za valorizovanje dimenzije nacionalnog i regionalnog vlasništva, koja je sublimirana u RCC.
Vjerujem da ćemo znati da iskoristimo povoljnu političku klimu i činjenicu da je EU, uprkos svim teškoćama sa kojima se suočava, okrenuta našem regionu. Mi moramo pred očima evropske javnosti dodatno da promovišemo i afirmišemo naše potencijale, i da valorizujemo naše komparativne prirodne, razvojne, privredne, turističke, kulturne i druge prednosti. To je i najvažniji zadatak koji se postavlja pred nas, i pojedinačno, i na nivou regiona. Samo tako ćemo potvrditi našu zrelost i biti ubjedljivi u očima evropske javnosti da smo sposobni da kreiramo sopstvenu, ali i zajedničku regionalnu i evropsku budućnost. Da smo sposobni da budemo dio rješenja, i da naše članstvo u EU ne znači nove probleme za Evropu. Najbolji dokaz za to biće odgovornija posvećenost traženju i definisanju rješenja za preostala otvorena pitanja u regionu, kao i za saniranje unutrašnjih antagonizama u pojedinim zemljama.
Premijer Lukšić vas je upoznao sa aktuelnom situacijom u Crnoj Gori, našim dostignućima, i našim očekivanjima i planovima, nakon dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU. Ja bih potencirao još jedan važan momenat za Crnu Goru – odluku Savjeta Evrope, donesenu nedavno jednoglasno na Komitetu ministara, da se Crnoj Gori ukine postprijemni monitoring. To je veliko priznanje za nas, ali i dodatna obaveza da nastavimo sa reformskim procesima, sa jačanjem demokratskih vrijednosti i standarda na kojima se temelji ova najstarija panevropska organizacija. U međuvremenu, desio se još jedan važan događaj, i za Crnu Goru, i za region. Potkraj prošle godine počela je sa radom Regionalna škola za državnu upravu (RESPA), koju su zajedno otvorili tadašnji premijer Milo Đukanović i evropski komesar za proširenje Štefan File. Vjerujem da će taj trening centar biti od velike koristi za sve naše zemlje u naporima za jačanje administrativnih kapaciteta.
Smatram isto tako veoma značajnim današnje potpisivanje Protokola sa generalnim sekretarom RCC Hidom Biščevićem, na osnovu kojeg Cetinje, stara crnogorska prijestonica, postaje sjedište Sekretarijata radne grupe za kulturu i društvo RCC.
Uz političku, ekonomsku i bezbjedonosnu dimenziju saradnje, kulturna komponenta predstavlja veoma važnu sponu za unapređenje naših ukupnih odnosa. Vođeni time, odlučili smo da predložimo da se tokom održavanja Samita SEECP u Crnoj Gori organizuje izložba renomiranih slikara zemalja članica. Vjerujem da će ovaj predlog biti prihvaćen, i da će sve zemlje, po svom izboru i o svom trošku, obezbijediti po jedno, ili nekoliko djela, svojih istaknutih stvaralaca. Izložbu, na kojoj bi prezentirali dio umjetničkih nacionalnih dostignuća, kojima smo obogatili evropsku kulturnu riznicu, organizovali bi na Cetinju, od danas i formalno kulturnoj regionalnoj prijestonici. Nadam se, uvažene kolege, da ćete podržati ovaj predlog.
Zahvaljujem na pažnji!
MINISTAR VANJSKIH POSLOVA I EVROPSKIH INTEGRACIJA
(Izlaganje na neformalnom Ministarskom sastanku SEECP,
Budva, 28.01.2011. godine)
Uvaženi ministri,
Ekselencije,
Dame i gospodo,
Proces saradnje Jugoistočne Evrope (SEECP) je inicijativa koja se potvrdila kao jedan od najboljih političkih projekata regionalnog značaja, u kojoj je naš region transformisan u zonu mira, stabilnosti i saradnje. To je širok okvir za harmonizaciju unutrašnjih i medjunarodnih interesa i ciljeva zemalja članica, usmjerenih prema zajedničkom cilju – jačanju evropske komponente, odnosno zaokruženju evropske i transatlantske arhitekture.
Stvorene su pretpostavke da se prije svega u interesu regiona i naših država, ali i Evropske Unije i medjunarodne demokratske zajednice i njenih ključnih aktera, zajedničkim naporima nastavi proces konačne evropeizacije i ovog dijela Evrope. Siguran sam da u sve zahtjevnijim fazama koje su pred nama SEECP može pomoći da kvalitetnije i brže implementiramo evropske vrijednosti, standarde i praksu. Utoliko prije što su među članicama SEECP države koje su već dio EU i NATO, koje svojim aktivnim djelovanjem doprinose afirmaciji njihovih najboljih politika u našem regionu, a na drugoj strani briselskoj administraciji i članicama EU i Alijanse autentično prezentiraju i naša dostignuća i posvećenost ostvarenju zajedničkih strateških ciljeva.
Jačanje evropske dimenzije regionalne, projektno-orjentisane saradnje prioritet je za Crnu Goru, ne samo tokom predsjedavanja. To povrđuje i tema današnjeg sastanka: “Regionalnom saradnjom do zajedničkih ciljeva”. Ustvari, Crna Gora samo nastavlja na kursu turskog uspješnog predsjedavanja, koji će produžiti Srbija, i budući predsjedavajući. Ovo je period u kom su sve članice SEECP napravile značajne iskorake na putu evropske i evroatlantske integracije. Svjesni smo da je svaki, makar i najmanji pojedinačni pomak u tom domenu veoma značajan doprinos jačanju regionalne stabilnosti i najbolja preporuka za progres u integracionim procesima. Imam u vidu značaj zajedničkih projekata u brojnim oblastima – od ekonomije, energetike, trgovine, bankarstva, saobraćaja, zaštite životne sredine i održivog razvoja, turizma, preko kulture, obrazovanja i nauke, do povezivanja raznih institucija i organizacija, pojedinaca, poslovnih subjekata i civilnog društva. To je najbolji put za jačanje dobrosusjedske i regionalne saradnje i za brže uključivanje u šire integracije.
Prioriteti crnogorskog predsjedavanja i kalendar aktivnosti su vam poznati. Podsjetiću samo na neke aktivnosti. U cilju unapredjenja saradnje u oblasti reforme pravosuđa i jačanja borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u Jugoistočnoj Evropi, u najskorije vrijeme u Crnoj Gori će biti organizovana konferencija ministara pravde i unutrašnjih poslova SEECP, a nakon toga i sastanak direktora nacionalnih agencija koje se bave ovim pitanjima. Planiran je i sastanak ministara odbrane početkom marta, radi razmjene iskustava na reformama sistema odbrane, kao i traženja zajedničkih odgovora na regionalne i globalne izazove. Šefovi službi za vanredne situacije održaće sastanak u aprilu kako bi se dogovorili o zajedničkim akcijama u oblasti zaštite od prirodnih nepogoda i katastrofa. U organizaciji Ministarstva ekonomije i Ministarstva održivog razvoja i turizma u maju je planirano održavanje regionalnog skupa koji će poslužiti kao forum za razmjenu mišljenja i iskustava u susret svjetskom Samitu u Rio de Žaneiru o održivom razvoju na temu „Zelena ekonomija“.
Takodje, Radna grupa poslanika i nacionalnih koordinatora parlamenata započela je sa radom na iznalaženju modaliteta saradnje i njene eventualne institucionalizacije u okviru SEECP, o čemu će odlučiti predsjednici parlamenata na sastanku u aprilu.
Na kraju našeg predsjedavanja,usaglasićemo tekst Zajedničke deklaracije, koja će biti usvojena na Samitu šefova država i vlada SEECP u junu.
Kroz ove i druge aktivnosti tokom našeg predsjedavanja nastojaćemo da promovišemo SEECP na nacionalnom, regionalnom i širem planu kao zajednički prostor koji usvaja i dijeli evropske vrijednosti, odnosno moderne vrijednosti savremene civilizacije. Okupljeni u SEECP mi smo u prednosti zato što u okviru naše inicijative imamo šansu da valorizujemo i opredijeljenost EU za politiku proširenja, kao i za Istočno partnerstvo – tu specifičnu dimenziju evropske dobrosusjedske politike za stabilnost, razvoj i prosperitet država u okruženju EU. Upravo imajući u vidu ove dvije dimenzije, mi treba da usavršavamo SEECP kao efikasan politički i ekonomski okvir za razvoj konkretne projektno orijentisane saradnje, utemeljene na uzajamnim potrebama i interesima. U tome vidim i posebnu ulogu i odgovornost Regionalnog savjeta za saradnju. On može biti uspješan mehanizam samo ako bude izraz ovakvog našeg opredjeljenja, i ako mi sami budemo znali kako da osmislimo saradnju u najboljem interesu i regiona, i svih zemalja pojedinačno. To sa druge strane ne znači da u RCC-u treba samo da čekaju naše inpute. Moramo naći najbolju formulu za valorizovanje dimenzije nacionalnog i regionalnog vlasništva, koja je sublimirana u RCC.
Vjerujem da ćemo znati da iskoristimo povoljnu političku klimu i činjenicu da je EU, uprkos svim teškoćama sa kojima se suočava, okrenuta našem regionu. Mi moramo pred očima evropske javnosti dodatno da promovišemo i afirmišemo naše potencijale, i da valorizujemo naše komparativne prirodne, razvojne, privredne, turističke, kulturne i druge prednosti. To je i najvažniji zadatak koji se postavlja pred nas, i pojedinačno, i na nivou regiona. Samo tako ćemo potvrditi našu zrelost i biti ubjedljivi u očima evropske javnosti da smo sposobni da kreiramo sopstvenu, ali i zajedničku regionalnu i evropsku budućnost. Da smo sposobni da budemo dio rješenja, i da naše članstvo u EU ne znači nove probleme za Evropu. Najbolji dokaz za to biće odgovornija posvećenost traženju i definisanju rješenja za preostala otvorena pitanja u regionu, kao i za saniranje unutrašnjih antagonizama u pojedinim zemljama.
Premijer Lukšić vas je upoznao sa aktuelnom situacijom u Crnoj Gori, našim dostignućima, i našim očekivanjima i planovima, nakon dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU. Ja bih potencirao još jedan važan momenat za Crnu Goru – odluku Savjeta Evrope, donesenu nedavno jednoglasno na Komitetu ministara, da se Crnoj Gori ukine postprijemni monitoring. To je veliko priznanje za nas, ali i dodatna obaveza da nastavimo sa reformskim procesima, sa jačanjem demokratskih vrijednosti i standarda na kojima se temelji ova najstarija panevropska organizacija. U međuvremenu, desio se još jedan važan događaj, i za Crnu Goru, i za region. Potkraj prošle godine počela je sa radom Regionalna škola za državnu upravu (RESPA), koju su zajedno otvorili tadašnji premijer Milo Đukanović i evropski komesar za proširenje Štefan File. Vjerujem da će taj trening centar biti od velike koristi za sve naše zemlje u naporima za jačanje administrativnih kapaciteta.
Smatram isto tako veoma značajnim današnje potpisivanje Protokola sa generalnim sekretarom RCC Hidom Biščevićem, na osnovu kojeg Cetinje, stara crnogorska prijestonica, postaje sjedište Sekretarijata radne grupe za kulturu i društvo RCC.
Uz političku, ekonomsku i bezbjedonosnu dimenziju saradnje, kulturna komponenta predstavlja veoma važnu sponu za unapređenje naših ukupnih odnosa. Vođeni time, odlučili smo da predložimo da se tokom održavanja Samita SEECP u Crnoj Gori organizuje izložba renomiranih slikara zemalja članica. Vjerujem da će ovaj predlog biti prihvaćen, i da će sve zemlje, po svom izboru i o svom trošku, obezbijediti po jedno, ili nekoliko djela, svojih istaknutih stvaralaca. Izložbu, na kojoj bi prezentirali dio umjetničkih nacionalnih dostignuća, kojima smo obogatili evropsku kulturnu riznicu, organizovali bi na Cetinju, od danas i formalno kulturnoj regionalnoj prijestonici. Nadam se, uvažene kolege, da ćete podržati ovaj predlog.
Zahvaljujem na pažnji!
Vezani članci:
Saopštenje potpredsjednika Vlade Alekse Bečića 01.01.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?