Intervju predsjednika Vlade Crne Gore dr Igora Lukšića za magazin "CorD"

Na funkciji Premijera ste nepuna dva meseca. Da li sa ove funkcije možete potpunije da sagledate poziciju Crne Gore, nego dok ste bili ministar finansija i da li i u kojoj meri se razlikuje Vaša percepcija Crne Gore sada i pre imenovanja na novu funkciju?

Svakako, da je svaka dužnost specifična na svoj način, ali moja percepcija Crne Gore je ostala ista i ne mijenja se u skladu sa funkcijama koje sam obavljao i obavljam. Moju državu volim i poštujem, sa svim njenim specifičnostima, vrlinama i manama i nastojim da kroz svoja profesionalna angažovanja doprinesem njenom potpunom razvoju. Svjestan odgovornosti funkcije na kojoj sam sada, svakako, da sva društvena pitanja moram sagledavati na sveobuhvatan način, što posao ministra finansija nije uvijek zahtijevao. U tom smislu, svaki napredak Crne Gore doživljavam kao nešto čemu sam posvetio svoj profesionalni život i što nužno mora biti imperativ ne samo za ljude na funkciji, već za svakog građanina Crne Gore. Naš cilj treba da bude da zajedničkim djelovanjem Crnu Goru što bolje pozicioniramo u regionu i na međunarodnoj sceni, a samim tim stvaraćemo i uslove za bolji standard naših građana. I koliko god zvučalo kao floskula, to je naš istinski cilj.

U više navrata ste rekli da će politika Vlade Crne Gore u najvećoj meri biti nastavak dosadašnjeg kursa, koji je postavio bivši premijer Milo Đukanović, ali isto tako ste više puta izjavili i da niste "produžena ruka Đukanovića". Koji je Vaš stav i konačan odgovor opoziciji, koja kaže da Đukanović vlada iz senke?

Već sam rekao, da nikada ne bih prihvatio da budem na čelu Vlade u ovako odgovornom trenutku da nijesam u mogućnosti da u potpunosti samostalno donosim odluke. Naravno, to ne isključuje moju otvorenost za svaki dobar savjet. Politika Vlade na čijem sam čelu usmjerena je upravo na one ciljeve koji su postavljeni za vrijeme predsjedavanja gospodina Đukanovića, a to su evropske i evro-atlantske integracije, ekonomski i socijalni napredak cjelokupnog društva. Ali, svakako, da će novi ljudi i energija donijeti nove ideje. I to je potpuno normalno. Ne bi bilo dobro da ova i prethodna vlada nemaju svoje specifičnosti. Promjene su dobre i nužne, čak iako je kurs isti. Više puta sam ponavljao da je potpuno prirodno da i svaki savjet gospodina Đukanovića, ali i svakog drugog saradnika, pažljivo saslušam. Ipak na kraju kao najodgovorniji, odluku donosim sam. I tu nema ništa novo, to je prosto suština upravljanja.

Crna Gora je dobila status kandidata, međutim proces pregovora je odložen, a zemlja je dobila "sedam domaćih zadataka" koje mora da ispuni, među kojima je borba protiv kriminala, transparentnost socijalnog i političkog života... Kakva su Vaša očekivanja – kada bi mogli početi predpristupni pregovori, odnosno, koliko Vam treba da spovedete nužne reforme?

Naš cilj je da datum pregovora bude što prije, ali ni u kom slučaju da se to desi prije nego na najkvalitetniji mogući način odgovorimo na sedam zadataka koje nam je postavila Evropska komisija. Dobro bi bilo kada bi ove dvije stvari vremenski korespondirale. Ali, svakako, svjesni da postoje oblasti koje je potrebno unaprijediti tome smo u potpunosti posvećeni punom snagom svih kapaciteta kojima raspolažemo. Ono što je najbitnije je da se reforme sprovedu na način da sve što uradimo donese dobro građanima Crne Gor. Lično bi volio da to bude sjutra, ali kako za sve treba vremena, ostaje nam da se maksimalno posvećeno pozabavimo ovim pitanjima i uvjeren sam da pozitivan feed back od Evropske unije, u vidu otpočinjanja pregovora, neće izostati.

Šta će biti najveći izazov Crne Gore na putu ka EU?

Ne bih nijedan zadatak Evropske unije shvatao kao manji ili veći izazov. Svi su za nas podjednako važni i svaki će biti sproveden i riješen na najkvalitetniji način. Tako želim da posmatram stvari. Sve nam je važno i nećemo biti društvo segmenata već društvo koje se u cjelini mijenja i prilagođava evropskim standardima. Danas je izazov sedam kriterijuma Evropske unije, ali i podjednako ekonomska i socijalna agenda koja će obezbijediti dobre ekonomske uslove, ali i servise za sve naše građane.

Iz Nemačke je nedavno stigla poruka da "je organizovani kriminal veoma značajan problem u Crnoj Gori". Koliko Vaša inicijativa za promenu Ustava ide u pravcu rešavanja ovog problema i da li delite mišljenje Evropljana o stepenu kriminala u Crnoj Gori?

Mislim da ste i sami primjetili da se u većini međunarodnih izvještaja, ne samo za Crnu Goru, već i za mnogo zemlje u regionu konstantno konstatuje napredak u ovoj oblasti. Podsjetiću samo na nedavno Gallupovo istraživanje prema kojem su crnogorski građani u odnosu na druge države Balkana u najmanjoj mjeri naveli da su njihovi svakodnevni životi pogođeni organizovanim kriminalom. Prema Transparency International – Indeks percepcije korupcije 2010 Crna Gora je jedna od dvije najmanje korupmirane zemlje u regionu (uz Makedoniu). Kanadski Frejzer institut rangirao je Crnu Goru na 66. mjesto po stepenu ekonomskih sloboda. Bez obzira na ove pokazatelje, ono što mogu da tvrdim, to je da se mi na sve načine borimo da se kroz institucije sistema suzbijemo ovu pojavu što je, složićete se, evidentno i u praksi. Organizovani kriminal nije izolovana bolest jednog društva, to je problem i drugih, mnogo većih i razvijenih država.

Odmah po postavljenju, vodili ste razgovore sa nevladinim sektorom, i najavili ste da će praksa konsultacija biti ubududuće redovan posao. Vaši protivnici kažu da je reč o ličnom marketigu dok su nevladine organizacije pozdravile ovu inicijativu. Šta Vi kažete, koja je bila Vaša namera, reklama ili dijalog?

Vlada i ja kao Premijer ni u jednom segmentu društva ne vidimo protivnike, već , kao što sam i tokom tronedjeljnih konsultacija sa predstavnicima svih segmenata društva kazao saveznike za ostvarivanje zajedničkog cilja, približavanja Evropskoj uniji i kvalitetnijem životu u Crnoj Gori.

Mogu vam reći da sam izuzetno zadovoljan ishodom tih razgovora, a znam da su zadovoljni i moji sagovornici. U toku sastanaka smo identifikovali određene probleme, neke smo riješili na nekima ćemo raditi, ali ono što raduje to je spremnost za nastavak evropskih integracija i i opredjeljenost svih da zajednički našu državu učinimo boljom za sve koji u njoj žive i konkurentnijom na međunarodnoj sceni.

U prilog tome da nije riječ o propagandi, govori i činjenica, da sam po završetku konsultacija dao precizna zaduženja svim ministarstvima , na osnovu zahtjeva i sugestija mojih sagovornika tokom „Dana konsultacija“.

Jasno je da je EU prvi cilj Crne Gore. Koji su ekonomski zadaci Vlade koji, po Vašem mišljenju mora da se reše ili da bar započne njihovo rešavanje do kraja mandata?

Pretpostavka ekonomske stablnosti jedne države je makroekonomska stabilnost. Iz tog razloga u prethodnom periodu sproveli smo brojne mjere koje su doprinijele ostvarenju tog cilja. To nije bio nimalo lak proces, jer je podrazumijevao smanjenje zarada, ukidanje brojnih nadoknada, izmjene i dopune brojnih zakona koji su se direktno odnosili na veliki broj građana. Međutim, siguran sam da je društvo to na pravi način razumjelo i da je, ipak, donošenje bilo koje odluke karakterisao kontinuitet socijalnog dijaloga. Poseban uspjeh tokom 2010. godine, u kojoj je cilj bio stabilizacija ekonomskih prilika, je bio naš debi na evropskom tržištu kapitala. Planirali smo da u 2011. godini imamo deficit od 2,62% BDP-a što je ispod kriterijumima iz Mastrihta, a da 2013. godine sprovođenjem koncepta zdravih finansija uđemo u zonu su¬fi¬ci¬ta i stvo¬ri¬mo uslov za sma¬nji¬va¬nje jav¬nog du¬ga, koji je već sada u zoni umjerenog zaduženja. Međutim, dugoročna se konkurentnost ne može poboljšati ukoliko bježite od strukturnih reformi, koje su uglavnom najteže politike za sprovesti, kao i kroz sprovođenje re¬gu¬la¬tor¬ne re¬for¬me i giljotine propisa, u cilju una¬pređenja po¬slovnog am¬bi¬jen¬ta. Poslovni ambijent je imperativ i preduslov daljeg ekonomskog razvoja, a proces restrukturiranja je neophodno nastaviti. Plan je da ove godine dostignemo ekonomski rast od 2,5% BDP-a, uz prioritet jačanja likvidnosti i konkurentnosti privrede. Osim sprovođenja politike strukturnih reformi i unapređenja poslovnog ambijenta, razvijaćemo programe razvoja malih i srednjih preduzeća, privlačenja novog kapitala u Crnu Goru, stvarati uslove za realizaciju greenfield investicija, uz sprovođenje politike izbalansiranog regionalnog razvoja, kako bi u dugom roku postogli rast ekonomije između 4-5%.

U Vašem kabinetu je šest novih ministara, a posmatrači u Crnoj Gori ocenili su da su promene koje ste uveli radikalnije nego što se očekivalo. Hoće li biti još iznenađenja kada je u pitanju kadrovska politika?

Uveo sam kadrovske promjene koje sam smatrao neophodnim i doveo nove ljude koji će, po mom mišljenju, na najbolji način odgovoriti onim zadacima koji se pred njih postave. Iznenađenja za sada nisam planirao, ali ukoliko se pokaže da neka karika u lancu ne odgovara naći ću način da se takva situacija prevaziđe, a sve u svrhu dobrog funkcionisanja sistema i sveobuhvatnog napretka.

Dolazili ste privatno u Beograd, ali ste se susreli i sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem i sa premijerom Vlade Mirkom Cvetkovićem. Da li su "neformalne posete, formalne prirode" novi model za otopljavanje odnosa Beograda i Podgorice?

U Beogradu sam boravio privatno i iskoristio priliku da se javim i predstavnicima vlasti. Mislim da je to jedan dobar manir, prije svega, pristojnosti. Ono što želim da istaknem i sa zadovoljstvom konstatujem da su odnosi dvije države na znatno višem nivou u odnosu na postreferendumski i period neposredno nakon priznavanja Kosova.

I same teme koje su pokrenute u razgovoru sa srpskim zvaničnicima, tokom mog nedavnog boravka u Beogradu, a to su, prije svega, ekonomska pitanja, govori u prilog izvjesne relaksacije, nekada možda zategnutih odnosa. Bili oni formalne ili neformalne prirode, mislim da susrete u interesu regionalne saradnje i zajedničkih, evropskih ciljeva treba intenzivirati.

Da li se tom prilikom razgovaralo o političkim odnosima, ekonomskim: auto - putu ili je tema ipak bila izručenje Veselina Vukotića Crnoj Gori?

Mislim da su sve teme na adekvatan način prezentirane javnosti. Iskoristili smo te kratke susrete da se osvrnemo na mogućnosti za jačanje saradnje, kako ekonomske u oblasti infrastrukture i energetike, tako i regionalne saradnje, obostrano konstatujući da je to ključ daljeg napretka zemalja zapadnog Balkana. Razgovarali smo i o sprovodjenju potpisanih i potrebi sklapanja novih bilateralnih sporazuma. Mislim da za sada mozemo govoriti o korektnom sprovodjenju ugovora.

Pre Vaše inaguracije, Premijer u ostavci Milo Đukanović je rekao da su odnosi Srbije i Crne Gore opterećeni državnošću Crne Gore i priznavanjem nezavisnosti Kosova. Kakva je u ovom trenutku komunikacija na nivou država i da li očekujete neke promene u odnosima?

Komunikacija je korektna, i vjerujem da će takva ostati. Uvijek ima uspona i padova u bilateralnim odnosima ali mislim da postoji šansa da odnose Crne Gore i Srbije unaprijedimo. Tu šansu treba iskoristiti i vidim je prije svega u intenziviranju ekonomske saradnje. Dijelimo spoljnopolitički cilj ulaska u Evropsku uniju, a dobra regionalna saradnja u tom smislu treba da nas preporuči.

Nedavno ste izjavili da Crna Gora neće preispitivati odluku o priznanju Kosova zbog izveštaja Dika Martija. Da li ćete ipak dva puta razmisliti pre nego što pošaljete ambasadora na Kosovo zbog optužbi Martija na račun OVK i Hašima Tačija?

Crna Gora ostaje pri svom stavu, a izvjestaj Dika Martija je stvar njihove unutrašnje politike, koja će se rješavati pred međunarodnim i domaćim institucijama, bez obzira što bih kao čovjek želio da to nije tačno, No, ipak to neće uticati na naše odnose, a dinamika diplomatskih odnosa zavise će od agendi naše dvije zemlje.

Prema anketi sprovedenoj 2010. godine, 41,6 posto ispitanika građana Crne Gore izjasnilo se da im je maternji jezik srpski, a 38,2 da je to crnogorski. Ipak, pred kraj prošle godine usvojena je zvanična crnogorska gramatika i rečnik za šta opoziciji tvrdi da je početak brisanja i srpskog naroda sa karte Crne Gore. Šta Vi mislite o tome i konačno, kojim jezikom Vi govorite?

Svako ima pravo da bude ono što hoće i govori jezikom kojim želi. Crna Gora je demokratska, multietnička i multikonfesionalna država i ni meni niti nekome drugom nije namjera da briše bilo koga sa karte naroda Crne Gore. Srbi , Albanci, Hrvati, Bošnjaci, Muslimani, Romi, Egipćani, kao i svi drugi narodi u Crnoj Gori imaju i imaće ista prava kao oni koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, i to nikada ne bih dovodio u pitanje.
Jezik je potvrda nacionalnog identiteta, i bez obzira što to nekom možda smeta, ja sam govorio i govoriću crnogorkim jezikom. Koji sada i u formalnom smislu postoji, a praktično je postojao oduvijek.

Najmlađi ste Premijer u Evropi. Da li Vam to donosi ili oduzima politički kredibilitet?

Čovjek može izabrati da li će svoj posao raditi dobro ili neće. Ono što ja mogu da tvrdim to je da ću sa maksimumom svoje snage raditi najbolje što mogu, a rezutati neka govore u prilog kredibilitetu. Mladost i profesionalizam mogu samo donijeti ili potvrditi politički i profesionalni kredibilitet, nikako ga oduzeti.