Intervju ministra odbrane Bora Vučinića za internet portal Atlantic Council iz Vašingtona, 22.12.2010.

"5 pitanja za Bora Vučinića"

U nastavku prenosimo prevedeni intervju ministra odbrane Bora Vučinića za internet portal Atlantic Council-a u Vašingtonu, koja predstavlja vodeću nevladinu instituciju koja se bavi NATO-om i međunarodnim bezbjednosnim pitanjima u SAD.

Boro Vučinić obavlja dužnost ministra odbrane Crne Gore od novembra 2006. godine. Imao sam priliku da se upoznam sa njegovim razmišljanjima povodom određenih ključnih pitanja od značaja za našu zajednicu.

1. Crna Gora je nedavno doprinijela NATO ISAF misiji upućivanjem manjeg broja vojnika u Avganistan. Kako je javnost u Crnoj Gori reagovala na odluku o upućivanju svojih trupa u udaljeni Avganistan i koliko je, ako je uopšte, ovo uticalo na podršku javnosti za članstvo u NATO?
Odluka o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u mirovnu misiju ISAF u Avganistan donijeta je u Skupštini Crne Gore, uz podršku većine parlamentarnih partija. Trenutno, naša zemlja u ISAF misiji u Avganistanu ima drugi kontingent koji broji 36 pripadnika. Osim njih, još dva pripadnika Vojske raspoređeni su u misiji UNMIL u Liberiji, kao i tri pripadnika Mornarice u mirovnoj operaciji EU „NAVFOR-ATALANTA“ u obalnim vodama Somalije.
Dakle, nastojimo da kroz intenzivnu komunikaciju s javnošću istaknemo značaj odbrane demokratskih vrijednosti sa našim saveznicima na mjestima gdje to traže novi globalni izazovi bezbjednosti. Ministarstvo odbrane, u komunikaciji sa drugim državnim organima Crne Gore, ulaže značajne napore u cilju povećanja podrške javnog mnjenja za NATO. Nastojimo da građanima približimo, objasnimo novu ulogu NATO kao političke i bezbjednosne institucije, a ne samo vojne. Konstantna komunikacija i otvorenost rada Ministarstva, rezultirala je time da su građani prepoznali značaj učešća naših pripadnika u izgradnji i jačanju mira u svijetu. Imamo razloga za zadovoljstvo kako tim prepoznavanjem, tako i  činjenicom da nema značajnijeg protivljenja u javnosti kada su u pitanju misije.
Očekujemo da će se podrška NATO povećati u narednom periodu. Za očekivati je da su građani na najbolji način  percipirali potrebu članstva u NATO i u poplavama koje su zadesile našu zemlju. Evidentni su veliki napori Vojske Crne Gore, Policije i civilnog sektora, ali i zemalja članica i partnera NATO-a koje, kroz konkretan doprinos, pomažu u saniranju poplava. Ovih dana svjedoci smo da je veliki broj zemalja uputio tehničku i stručnu pomoć.

2. Crna Gora je 28. oktobra podnijela Prvi individulani godišnji program kao dio NATO Akcionog plana za člantsvo (MAP). Na Samitu u Lisabonu NATO saveznici su “prepoznali značajan progres koji je Crna Gora postigla na putu evroatlantskih integracija i njen doprinos stabilnosti u regionu i šire”. Međutim, kao što je Evropska unija zapazila u novembru, Crna Gora treba da radi na još većoj implementaciji vladavine prava, povećanju transparentnosti i odgovornosti vlade i jačanju pravosudnog sistema. Kakav je plan Podgorice da spriječi da ova pitanja postanu preprekao ka njenom članstvu u NATO?
Vlada je posvećena nastavku bliske saradnje sa NATO i uvjerena je da će dosadašnji uspjeh reformi na planu odbrane, dobre ocjene implementacije MAP-a i partnerskih ciljeva biti prepoznate i u narednom periodu, ali i individualno vrednovane na našem strateškom putu evroatlantskih integracija. Kroz korišćenje mehanizama MAP-a, odlučni smo da i dalje unapređujemo reforme u sistemu odbrane.
Istovremeno, poseban značaj dajemo gotovo izvjesnoj odluci Brisela o statusu kandidata za člantsvo u EU, što će zasigurno biti novi veliki integracioni korak za Crnu Goru. Vlada je posvećena implementaciji donijetog akcionog plana za unapređenje u svim oblastima koje je EU označila kao važne kriterijume za dalje napredovanje Crne Gore.
Tačno je da je na samitu u Lisabonu uspjeh reformi na planu odbrane posebno pozitivno apostrofiran. No, smatram da su reforme na putu ka EU i NATO povezane, iako ne međusobno direktno uslovljene, da je bezbjednost i odbrana kroz civilnu kontrolu zapravo interes čitavog društva, a ne samo jednog ministarstva.

3. Članice NATO se u ovom trenutku nose sa problemom smanjenja odbrambenih budžeta i ukupno oštrim fiskalnim mjerama štednje. Kako se Crna Gora nosi sa problemom  “da čini više sa manje” i šta Crna Gora radi da bi se predstavila kao kontributor, a ne samo korisnik NATO-a?
Globalna ekonomsko-finansijska kriza predstavlja ograničenje, ali i priliku da se kroz integraciju efikasnije zajednički radi na vojnim i vojno-civilnim projektima. Tako rade Velika Britanija i Francuska, koje objedinjuju nekoliko značajnih vojnih projekata.
Crna Gora, kroz anti-krizni ekonomski paket, uvodi mjere štednje i u budžetu odbrane. Ipak, budžet za 2011. godinu će ispoštovati sve preuzete međunarodne obaveze Ministarstva odbrane, uključujući i obaveze prema ISAF, UN i EU misijama.
Doprinos Crne Gore operacijama NATO iznosi 2 % naših vojnih snaga. Osim toga, naša kontribucija ogleda se i u izuzetno dobroj organizaciji nekoliko zajedničkih vježbi NATO i Partnerstva za mir.
To su podaci koji govore da nijesmo samo korisnici već i zemlja koja doprinosi NATO-u. Napominjem ipak, da će naš puni doprinos i uloga doći sa punopravnim člantsvom u Alijansi.

4. Sjeverno-Atalnstki savez usvojio je svoj prvi Strateški koncept od 1999 godine. Iz perspektive zemlje sa post-konfliktnog područja Zapadnog Balkana kako Crna Gora gleda na nastavak evolucije NATO nakon Lisabona? Da li je po Vašem mišljenu pitanje proširenja NATO, posebno ka Zapadnom Balkanu, adekvatno tretirano?
Značaj politike “otvorenih vrata” ogleda se u činjenici da će novi Strateški kocnept NATO-a učiniti Savez mnogo bližim zemljama Zapadnog Balkana. Vjerujem da će novi koncept doprinijeti, prvenstveno, bržem ostvarenju cilja “mirne i jedinstvene Evrope”. U primjeni novog Strateškog koncepta važno je razviti mehanizme koji bi obezbjedili opipljiviji doprinos NATO-a reformama i boljem kvalitetu života stanovnika. Kada je riječ o našem regionu, gledano iz istorijske perspektive, ti mehanizmi doprinijeli bi  jačanju kolektivnog sistema sigurnosti, bez čega nema trajnog i bezbjednog Balkana.

5. Premijer Đukanović je bio presudan u sprovođenju važnih demokrtskih reformi i reorjentacije Crne Gore ka evroatalntskim strukturama kao što su NATO i EU. Da li će njegovo povlačenje iz izvršne vlasti uticati na brzinu ili odlučnost na putu Crne Gore ka članstvu u NATO ?
Premijer Đukanović, donošenjem teških političkih odluka, nesporno je najviše doprinio ukupnom međunarodnom kredibilitetu Crne Gore i njenoj demokratizaciji. On je, zasigurno, svojom političkom vizijom zacrtao nepocratan integracioni put naše zemlje ka Evropi i svijetu. Kada je riječ o posljedičnom uticaju njegove odluke o povlačenju na brzinu puta Crne Gore prema članstvu u NATO, moram naglasiti veoma predane i nepodijeljne stavove Vlade i vladajuće koalicije po pitanju evroatlantskih i evropskih integracija Crne Gore. Slobodno mogu reći da Vlada i koalicija na vlasti nikada nije bila odlučnija da je mjesto Crne Gore u NATO, i to što je prije moguće. Reforme sistema odbrane imaju punu podršku Vlade i tako će biti i u narednom periodu.

Matthew Czekaj 22.12.2010. – 14:01h

Intervju se može naći na sljedećem linku: http://www.acus.org/new_atlanticist/5-questions-boro-vucinic