Intervju ministra odbrane Bora Vučinića za Informativni portal Analitika, 17.02.2011.

Razmišljamo o racionalizaciji vojske

Neophodno je da se sagleda racionalizacija kroz novu formaciju Vojske Crne Gore, kako bi pokušali napraviti efikasniji sistem odbrane i efikasniju vojsku sa obavezama koje treba da servisira kao dio kolektivnog sistema bezbjednosti, najavio je ministar Vučinić za Portal Analitika
 
Od predstavnika zemalja Američko-Jadranske povelje, čije su članice Crna Gora, Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina i Makedonija, uskoro će biti formirana zajednička jedinica instruktora koji će obučavati vojsku i policiju Avganistana. Tako će se od država Balkana, koje su nekada bile u raznim oblicima konflikata, formirati prva zajednička jedinica koja će u Avganistan poći najvjerovatnije u septembru ove godine, najavio je ministar Boro Vučinić u intervjuu za Portal Analitika

- Hrvatska je nedavno predložila, a to je prihvaćeno od strane ostalih članica Američko-Jadranske povelje (A-5) da se pokuša formirati zajednička jedinica vojnih instruktora koji bi bili upućeni u Avganistan i koji bi radili zajedno sa avganistanskim snagama bezbjednosti. Ideju je podržala  Slovenija, koja je već iskazala spremnost da se uključi u tu regionalnu aktivnost. Crnogorski doprinos bi se ogledao kroz upućivanje nekoliko instruktora u školu vojne policije u Kabulu. Ukoliko se sve bude odvijalo po planu, naši instruktori bi se, u okviru zajedničke jedinice, mogli naći u septembru u Avganistanu. Od naših partnera iz NATO ideja je veoma pozitivno ocijenjena, istakao je ministar Vučinić, naglašavajući da bi to, makar i simbolično, značilo bezbjednosno povezivanje regiona.

- Činjenica da bi Crna Gora bila mjesto na kojoj je ta ideja dobila konkretne obrise, jeste značajna za imidž države kao izvoznika bezbjednosti. Tako gledam i na martovski susret ministara odbrane država Jugoistočne Evrope čiji je domaćin Crna Gora: biće to prilika za nove dogovore i razmjenu mišljenja oko saradnje zemalja Jugoistočne Evrope, smatra Vučinić.

ANALITIKA: Nedavno je, u okviru misije ISAF, u Avganistan otputovala treća grupa crnogorskih vojnika. Ovog puta misija je, očito, riskantija od prethodnih - strijepite li ili vjerujete da su pripadnici Vojske Crne Gore spremni za izazove?

VUČINIĆ: Naš treći kontingent juče je stigao u Avganistan i pripremaju se da preuzmu zadatke od svojih kolega koji će se za koji dan vratiti u Crnu Goru. Suština vojne operacije se nije promijenila, iste su uloge i aktivnosti naših vojnika kao i u slučaju prethodna dva kontingenta, ali je sada delikatnija i složenija situacija u Avganistanu. Iz tog ugla posmatrano, veći je stepen naše odgovornosti i naše brige oko njihovog boravka tamo. Ministarstvo odbrane će pažljivo pratiti situaciju na terenu, mi ćemo - kao i do sada - biti u stalnom kontaktu sa našim vojnicima koji obavljaju poslove u bazi Pole Komri na stacionarnom obezbjeđenju objekta. Nacionalna ograničenja su takva da oni ne mogu izlaziti iz baze, tamo je naš medicinski tim, a u Mazar E Šarifu, u komandi Sjever, su i četiri naša oficira. Svi će oni biti u fokusu naše pažnje.
 

ANALITIKA: Kako se od naših partnera iz NATO vrednuje angažman naših vojnika u Avganistanu?

VUČINIĆ: Tokom moje nedavne posjete drugom kontingentu naših vojnika uvjerio sam se lično, ali i kroz stručne vojne analize, da naši vojnici veoma kvalitetno obavljaju poslove i zadatke. Iz razgovora sa komandantom za sjever Avganistana, njemačkim generalom Fricom, utisak je zaista dobar. Takođe, ocjene vojnih eksperata su afirmativne - što se tiče sposobnosti i angažmana ali i ukupne profesionalnosti i ponašanja naših vojnika i na sve te pohvale smo jako ponosni. Ipak, nama je najvažnije da se svi naši vojnici - osim profesionalnosti koju ispoljavaju i za koju smo bili sigurni da će je pokazati -  iz vojnih misija zdravo vrate svojim kućama.  

ANALITIKA: Kako se, po Vama, učešće u vojnim misijama odražava na politički položaj Crne Gore jer mnogi osporavaju ideju slanja naših vojnika u međunarodne misije? 

VUČNIĆ: Nema razloga za osporavanje. Sve ocjene koje dobijamo od naših partnera zemalja članica Alijanse, kao i zemalja članica Partnerstva za mir, ukazuju da učešćem Crne Gore u ISAF misiji u Avganistanu značajno doprinosimo kredibilitetu zemlje na međunarodnom planu. Rekao bih da je to značajno doprinijelo - ne samo našem evroatlanskom putu - nego smo time dali i doprinos punopravnom članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji. Ovo je još jedan pokazatelj da NATO i EU blisko sarađuju i da je svaki korak u evroatlantskim integracijama veoma pozitivan signal i prema EU. Želim da podsjetim da Crna Gora danas ima snage angažovane i pri misiji UN u Liberiji; takođe, tri pripadnika Vojske CG su u misiji Atalanta koja je vođena od strane EU. Na taj način participiramo - i u evropskim i u evroatlanskim bezbjednosnim strukturama. Uvjeren sam da time najbolje dokazujemo da je Crna Gora odgovoran partner i pokazujemo utemeljenost naših ambicija da uskoro postanemo članica evroatlantskog saveza.

ANALITIKA: Kada govorite o međunarodnim aktivnostima - što očekujete od februarskog sastanka načelnika štabova zemalja Američko- Jadranske povelje čije su članice Crna Gora, Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina i Makedonija? 

VUČINIĆ: Bliska saradnja država regiona je jedan od prioriteta naše Vlade, na polju odbrambenih odnosa ovo je dokaz da ostvarujemo planove koje Ministarstvo odbrane sprovodi u skladu s tom politikom. Taj susret smatram značajnim, važno je što se organizuje u Crnoj Gori i siguran sam da će predstavljati zajedničku poruku da Balkan  može biti i mjesto stabilnosti i, štaviše, izvoznik bezbjednosti.

ANALITIKA: U kom smislu?

VUČINIĆ: Hrvatska je nedavno predložila, a to je prihvaćeno od strane ostalih članica Američko-Jadranske povelje, da se pokuša formirati zajednička jedinica vojnih instruktora koji bi bili upućeni u Avganistan i koji bi radili zajedno sa avganistanskim snagama bezbjednosti. Ideju je podržala i Slovenija, koja je iskazala spremnost da se uključi u tu regionalnu aktivnost. Crnogorski doprinos bi se ogledao kroz upućivanje nekoliko naših instruktora u školu vojne policije u Kabulu. Ukoliko se sve bude odvijalo po planu, naši instruktori bi se, u okviru zajedničke jedinice, mogli naći u septembru u Avganistanu. NATO snažno podržava ovakav regionalni aranžman u oblasti vojne saradnje.

ANALITIKA:  Hoće li ideja o zajedničkoj jedinici biti na sastanku u Crnoj Gori  definitivno dogovorena?

VUČINIĆ: Očekujem da na sastanku članica Američko-Jadranske povelje - koji će kod nas biti organizovan 23. i 24. februara - usvojimo zaključke koji će voditi obrazovanju te zajedničke jedinice. Naravno, prije obrazovanja jedinice, odluke o slanju instruktora će morati da se verifikuju u svim parlamentima država-članica Povelje. Mi u Crnoj Gori imamo odluku parlamenta o slanju vojnika u misije ISAF, uz ograničenje u broju vojnika. Sada bi, svakako, trebalo donijeti novu odluku, ukoliko to prihvati Vlada Crne Gore i ukoliko se saglasi Skupština Crne Gore da se pravi zajednička jedinica instruktora.
Vjerujem da je to interes države. Slanje zajedničke jedinice instruktora bio bi svojevrstan pokazatelj - i u simboličnoj ravni ali i u stvarnom životu – povezivanja regiona. Istovremeno, time bi se pokazalo da su zemlje koje su nekad bile u političkim i drugim konfliktima spremne da zajednički participiraju u rješavanju konflikata. Činjenica da bi Crna Gora bila mjesto na kojoj je ta ideja dobila konkretne obrise, jeste značajna za imidž države kao izvoznika bezbjednosti. Tako gledam i na martovski susret ministara odbrane država Jugoistočne Evrope čiji je domaćin Crna Gora: biće to prilika za nove dogovore i razmjenu mišljenja oko saradnje zemalja Jugoistočne Evrope. Mislim da je i to dokaz da je Crna Gora posvećena regionalnom povezivanju.

ANALITIKA: Za razliku od pohvala koje primate iz inostranstva, ovdje u Crnoj Gori su mnogo češće kritike rada Ministarstva, naročito sistema reorganizacije...

VUČINIĆ: U napornom i sveobuhvatnom procesu reorganizacije Vojske Crne Gore radili smo potpuno transparentno. Kako ja gledam na stvari, dvije su mogućnosti da uradite reorganizaciju vojnog aparata. Jedan način je da prihvatite standarde koje imaju evroatlanske strukture i da Vojsku Crne Gore prilagodite tom savremenom konceptu. Drugi način je da vojsku reorganizujete po starom modelu – koji mnogo više košta a upitan je sa stanovišta principa. Modernizacija našeg sistema odbrane je naša nacionalna potreba i obaveza, bez obzira na to da li će Crna Gora ući u NATO ili ne.
Iluzorno je u savremenom svijetu razvijati model vojske koji se bazira na ideji da garantuje svakoj zemlji individualnu bezbjednost. Riječ je o prevaziđenom konceptu. Biti u okruženju NATO a pokušavati graditi individualni sistem odbrane - to prosto nije izvodljivo.
Znam da ima ljudi u Crnoj Gori koji kritikuju sadašnji model reorganizacije Vojske Crne Gore. No, kada uporedimo dva modela, ukoliko sagledamo posljedice, ako napravimo cost benefit analizu - vidjeće se da je efikasniji i jeftiniji model standardizacije u skladu sa NATO standardima. Uzgred, važno je napomenuti da Alijansa danas ima dobar balans između vojnih programa saradnje i uzajamne podrške u drugim oblastima, kao što su naučni programi, pomoć u kriznim situacijama i brojne druge aktivnosti.

ANALITIKA: Da li će reorganizacija dovesti i do smanjivanja broja vojnika u Vojsci Crne Gore jer se ipak   pokazalo da je teško stvoriti sistem pristojnih plata pri sadašnjem obimu vojske? 

VUČINIĆ: Jedna od bitnih obaveza iz programa Vlade Crne Gore jeste reorganizacija Vojske. Upravo u konsultacijama sa našim partnerima iz država članica NATO i konsultacijama sa ekspertima našeg strateškog partnera u reformi VCG – Sjedinjenim Američkim Državama – pravili smo analizu kapaciteta i obima Vojske Crne Gore. Pri tom smo vodili računa i o potrebama i o mogućnostima Crne Gore ali i sadašnjoj situaciji. Posljedice globalne ekonomske krize su prisutne i u Evropi i u SAD ali i ovdje kod nas, u regionu.
U tom dijelu neophodno je da se sagleda racionalizacija kroz novu formaciju Vojske Crne Gore, kako bi pokušali da napravimo efikasniji sistem odbrane i efikasniju vojsku sa obavezama koje treba da servisira kao dio kolektivnog sistema bezbjednosti. To ćemo i uraditi u narednom periodu.
Pomenuli ste plate. Naravno da sada plate nijesu na nivou koji bismo mi željeli i to je svima u Vladi Crne Gore poznato. Sa druge strane, želim da naglasim kako Vlada i Ministarstvo odbrane nastoje da to nadomjeste kroz neke druge oblike socijalnih povoljnosti. Kada to kažem, mislim na stambenu politiku: u relativno kratkom periodu Ministarstvo je obezbijedilo stanove za značajan broj pripadnika Vojske i drugih ljudi koji su egzistencijalno vezani za sistem odbrane. Vodimo maksimalno računa da popravimo socijalnu sliku pripadnika VCG, i tako će biti ubuduće.

ANALITIKA: Nezadovoljnih ipak ima, a ima i tvrdnji da su i zakonska rješenja problem. Tako je predsjednik Nove Andrija Mandić najavio inicijativu za izmjenu člana 8 Zakona o vojsci, ocjenjujući da se pripadnicima Vojske Crne Gore ne isplaćuju nadoknade za rad. Istovremeno, mediji spekulišu sa brojkom od 2.000 tužbi protiv Ministarstva odbrane. Kako na to gledate?

VUČINIĆ: Vidite, važnija od brojki, od pogrešnog licitiranja zahtjevima, je naša namjera da se riješe problemi, da se otklone suštinski nedostaci ukoliko postoje. Jedan broj pripadnika VCG se direktno obratio sudu, dok je jedan dio pripadnika VCG to uradio kroz obraćanje Ministarstvu odbrane. Njihovi zahtjevi su zasnovani na dva osnova. Smatraju da je, osim vojnog dodatka, njima pripadao još jedan dio prihoda po osnovu raznih aktivnosti, dežurstava i slično. Drugi osnov zahtjeva su isplate zbog kursnih razlika.
Oba načina komunikacije su legitimni ali je moja intencija kao ministra bila da sve što možemo razriješimo unutar Ministarstva odbrane i Vojske. Vjerujem da je to nejefikasniji i najbolji model - ukoliko je postojala neka greška, da se ona ispravi, ukoliko je bilo neispravnosti u dodjeli stanova - da to razriješimo. Ministarstvo odbrane će naći načina da riješi sve nesporazume i mi smo u tom smjeru već imali komunikaciju sa Sindikatom Vojske Crne Gore. Oni su iznijeli prijedlog da jedan broj aktivnosti i zahtjeva zajedno sagledamo. Naše ministarstvo je pozitivno reagovalo i već smo formirali radne grupe kako bi se svi slučajevi izučili i razriješili, zavisno od određenih oblasti, sve do kriterijuma za buduću raspodjelu stanova...

ANALITIKA: Kako reagujete na zahtjev Nove za Vašom smjenom i smjenom čelnih ljudi Generalštaba VCG?

VUČINIĆ: To je njihovo pravo da traže. No, Skupština Crne Gore, kao i Vlada Crne Gore su, još od dana nezavisnosti, opredijelili dva ključna strateška cilja Crne Gore - evroatlanske i evropske integracije. Na tom planu i planu kolektivnog sistema bezbjednosti kojem Crna Gora teži - uloga sistema odbrane je veoma važna. U skladu sa tim, kroz matricu poruke koje šalju određene političke partije, koje ste i Vi u pitanju pomenuli, mogu da prepoznaju konačan cilj - da se negativno utiče na dio reformi neophodnih na putu evroatlanskih integracija.
Drugim riječima, oni pokušavaju da zloupotrijebe i instrumentalizuju Vojsku u namjeri usporavanja tog evroatlantskog pravca Crne Gore. U resoru odbrane ne bi smjelo biti politizacije, što podrazumijeva odgovoran odnos svih političkih subjekata čiji zajednički cilj treba da bude adekvatan sistem odbrane države bez obzira na pripadnost pojedinim političkim grupacijama.  Otuda pokušaji određenih stranaka - koje se oštro protive učlanjenju Crne Gore u sistem kolektivne bezbjednosti - da se prikaže neka vrsta „uniformisanog haosa“. Strah od integracija, bojazan od toga da Crna Gora konačno postane dio evropske porodice - to su politički razlozi da se pokuša zaustaviti proces reorganizacije Vojske ali i sveukupnih reformi u Crnoj Gori. Zato se udara na ono što je lokomotiva reformskih procesa. Istini za volju, to je njihov legitiman cilj, kao što su legitimne i naše odlučne namjere da nastavimo proces reformi i prilagođavanja sistema odbrane međunarodnim standardima.

Draško ĐURANOVIĆ

Tekst možete naći na http://www.portalanalitika.me/politika/licnosti/20274-razmiljamo-o-racionalizaciji-vojske-.html