Intervju ministra odbrane Bora Vučinića za Pobjedu, 8.11.2009.

Podrška članstvu u NATO će rasti

Najbolja potvrda uspješnosti Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore je kratak period za koji smo od „nule“ došli na prag dobijanja Akcionog plana za članstvo, a za šta je nekim drugim zemljama trebalo mnogo više vremena, kaže u intervjuu „Pobjedi“ ministar odbrane Boro Vučinić. Ističe da su se o Crnoj Gori čuli pozitivni stavovi tokom nedavne posjete SAD-u, a prijem u Proces saradnje ministara odbrane jugoistočne Evrope – SEDM, veoma uticajnu regionalnu organizaciju, takođe predstavlja potvrdu kvaliteta reformi koje se sprovode. Vučinić kaže da je Crna Gora prepoznata po efikasnom sprovođenju reformi u oblasti odbrane.

- Nažalost, izgleda da to neki djelovi naše javnosti najmanje prepoznaju. Ali, ostaje činjenica da se reforme vrlo uspješno sprovode, iako, naravno, može uvijek i bolje i više. No, na nama je da radimo, a ocjenu neka daju oni koji su za to meritorni.

* Da li očekujete da će Crna Gora dobiti poziv za Akcioni plan za članstvo na decembarskom Ministarskom sastanku Alijanse u Briselu?

- Imamo dosta najava da bi se to moglo dogoditi do kraja godine. Svi partneri naglašavaju da je postignut ogroman napredak u reformi sistema odbrane u Crnoj Gori. Podsjetio bih da je Alijansa na samitu u Strazburu i Kelu otvorila put Crnoj Gori da dobije MAP na nekom od redovnih sastanaka Sjeverno-atlantskog savjeta na nivou ambasadora. Ipak, kako za sada stvari stoje, skoro da je izvjesno da će se na ministarskom sastanku NATO, u decembru, raspravljati o crnogorskom zahtjevu za MAP. Međutim, odluka je u prvom redu politička i zavisi od stavova svih 28 zemalja članica. Moja nedavna posjeta Americi i brojni kontakti sa drugim partnerima, ulivaju optimizam po tom pitanju. U svakom slučaju, vrijeme formalnog dobijanja MAP-a u praktičnom smislu ne mijenja puno. Važnije je da procese reformi sektora odbrane, koje smo otpočeli, nastavimo kvalitetno i brzo da sprovodimo, od samog momenta prijema, ali svakako da bi što skorije članstvo u MAP-u bilo priznanje i dodatno ohrabrenje da nastavimo put ka punopravnom članstvu u NATO.

* Kako procjenjujete dinamiku reformi koje se sprovode kada su u pitanju evroatlantske integracije?

- Smatram da je zaista urađeno dosta na planu reformi sistema odbrane. Međutim, pošto moja ocjena može sadržati dozu subjektivnog, mnogo je važnije što upravo takvu ocjenu čujemo sa svih relevantnih međunarodnih adresa. Napominjem da NATO pažljivo prati sve što je urađeno, i što se radi, ne kao nadzornik, već više kao savjetnik u tom poslu i da je, bez ikakve dileme, sve što je urađeno u proteklom periodu upravo tako ocijenjeno. Stavovi koje čujemo od naših partnera sa kojima sarađujemo na bilateralnoj osnovi su istog karaktera.

* Očekujete li rast podrške javnosti ulasku Crne Gore u NATO u narednom periodu? Kako će se na taj segment odraziti činjenica da ćemo ubrzo imati dva oficira, a u februaru i cijelu jedinicu u Avganistanu?

- Iako je procenat građana koji podržavaju evroatlantske integracije Crne Gore već neko vrijeme približno konstantan, želim da naglasim da je i u zemljama koje su nedavno postale članice NATO, u toj fazi priključenja, podrška javnosti bila, više-manje, na istom nivou. Međutim, ohrabruje činjenica da kod naših građana sve više sazrijeva svijest o neophodnosti postojanja moderne i dobro obučene Vojske koja će, iako ne velika, uspješno ispunjavati sve zadatke, a ujedno biti i građanima na usluzi. Kao potvrdu toga mogu navesti rezultate nedavno sprovedenog CEDEM-ovog istraživanja po kojem polovina građana podržava učešće Vojske u nekoj od mirovnih misija, dok druga polovina nema izgrađen stav o tome. Kako niko nije protiv toga, jasno je da se polako u javnosti prihvata i bolje razumije uloga koju moderna vojska ima u 21. vijeku. U tom smislu, jedan od zadataka Vojske biće i angažovanje u Avganistanu. Siguran sam da će to biti u fokusu pažnje naše javnosti. Ukoliko sa uspjehom budemo ispunjavali povjerene nam zadatke, u što vjerujem, očekujem i povećanu podršku javnosti evroatlantskim integracijama. U svakom slučaju, to je dug proces i optimista sam po tom pitanju.

* Šta, po Vašem mišljenju, još nije dovoljno jasno crnogorskim građanima kada je NATO u pitanju?

- Mogu da razumijem da određeni broj naših građana NATO doživljava kroz prizmu hladnoratovske podijeljenosti i da su još prisutna svježa sjećanja na bombardovanje 1999. godine. Međutim, Alijansa se vremenom transformisala u organizaciju sa vrlo izraženim političkim djelovanjem i to je ono što treba da nam bude jasno. Na primjer, kroz članstvo u NATO otvaramo mogućnosti za saradnju sa zemljama sa kojima bi, u suprotnom, bilo teže ostvariti kontakte na visokom političkom nivou, ukoliko bi se zadržali samo na članstvu u Evropskoj uniji, kao što su SAD, Kanada i Turska. Upravo saradnja i činjenica da ste ravnopravni za istim stolom je preduslov i dobrih ekonomskih odnosa. To je svakako posebno bitno u cilju povećanja životnog standarda naših građana i ukupnog razvoja zemlje. Pored ovoga, NATO se sve više okreće i ka humanitarnim operacijama, akcijama spašavanja i pružanja pomoći. To će, vjerujem, biti i jasno definisano u novom strateškom konceptu NATO-a, koji je trenutno u izradi i čije se usvajanje očekuje na samitu 2010. godine.

* Rad na Strategijskom pregledu odbrane je u završnoj fazi. Da li će do kraja godine biti završen najznačajniji vojni dokument?

- Strategijski pregled odbrane je najvažniji dokument koji je trenutno u izradi, koji će definisati strukturu i pravce razvoja Vojske Crne Gore u narednom periodu. Iz NATO-a su sugerisali da je kvalitet dokumenta važniji nego rokovi koji su zadati prije početka rada na tom veoma kompleksnom i obimnom dokumentu. Vrlo ozbiljno smo pristupili njegovoj izradi i mogu da kažem da imamo intenzivnu komunikaciju sa ekspertima koji se bave tim pitanjima u NATO-u i Ministarstvu odbrane Norveške i nedavno smo imali konsultacije sa njihovim predstavnicima. Dokument je trenutno u završnoj fazi izrade kada se objedinjuju sve analize koje su urađene u proteklom periodu. U skladu sa Programom rada Vlade Crne Gore za četvrti kvartal, Ministarstvo odbrane će pripremiti i dostaviti informaciju o dostignutom stepenu izrade Strategijskog pregleda odbrane. Vjerujem da ćemo uskoro imati finalnu verziju koja će dati predlog dugoročno održive strukture Vojske Crne Gore, koja će biti u skladu sa našim mogućnostima i potrebama.
Od prodaje vojne imovine 12 miliona dolara

* Dokle se stiglo sa prodajom vojne imovine i koliko se do sada sredstava slilo u budžet od tih prodaja?

- Pitanje prihoda od prodaje vojne imovine u nadležnosti je Ministarstva finansija. Cjelokupna vojna imovina je vlasništvo države, a ne Ministarstva odbrane. Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore, preko tenderskih komisija, vrlo odgovorno pristupa valorizaciji neperspektivne vojne imovine. Ukupna vrijednost do sada zaključenih ugovora, čiji je predmet prodaja pokretne imovine, je nešto više od 12 miliona dolara. Od toga je do sada naplaćeno blizu devet miliona dolara. Pored toga od prodaje starih motornih vozila prihodovano je oko 700.000 eura i sva ova sredstva su prihod državnog budžeta. S druge strane, u toku su procesi valorizacije nekadašnje vojne imovine kao atraktivnih turističkih lokaliteta, kroz koje se očekuju značajni i višestruki benefiti za Crnu Goru.

Marija Jovićević

Originalni tekst možete naći na:
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-11-08&id=174206