Intervju ministra finansija, dr Milorada Katnića, za Economist

Uloga MMF-a značajno se promijenila pod uticajem krize, što je, osim promjenama u finansijskom kapitalu te institucije i bitnim promjenama u raspodjeli glasačke moći, rezultiralo i „elastičnijim“ linijama koje ovaj kreditor nudi. Jedan od takvih linija je i Precautionary Credit Line (PCL), odnosno linija predostrožnosti, koju je MMF otvorio krajem septembra 2010. godine. Kreditna linija predostrožnosti predstavljena je i Crnoj Gori na godišnjim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu prošle godine. Ipak, pitanje formalnog aranžmana sa MMF-om nije bila tema naših sastanaka jer smo opredijeljeni za finasniranje budžetskih potreba kroz izdavanje euroobveznica.

Pripreme za novu emisiju euroobveznica su u toku i ona će se realizovati u prvoj polovini godine.

Novac će biti iskorišćen za servisiranje duga i finansiranje kapitalne potrošnje, a konkretan iznos emisije, ročnost, valuta, datum emisije i drugi elementi zavisiće od prilika na tržištu, potreba Crne Gore i interesovanja potencijalnih investitora, kaže za Ekonom:east Milorad Katnić, ministar finansija Crne Gore.

Prema njegovim riječima, budžetom za 2011. planiran je nivo zaduživanja od 180 miliona eura, a za infrastrukturne projekte dodatnih 53 miliona eura.

„Prošle godine imali smo prvo iskustvo emisije obveznica od 200 miliona eura i ona je bila uspješna, posebno sa aspekta ukupne tražnje i broja investitora. U pripremama za novu emisiju već smo izabrali renomirane finansijske institucije koje će biti aranžeri i savjetnici u tom procesu, a u toku smo definisanja svih ostalih neophodnih pretpostavki koje će voditi uspješnoj emisiji. Izdavanje euroobveznica je osjetljiv proces, posebno uzimajući u obzir okolnost da smo država s neinvesticionim kreditnim rejtingom, te činjenicu da je međunarodno finansijsko tržište veoma nestabilno. Od uspješne emisije zavisi trošak zaduženja države koji postaje reper i za zaduživanje svih ostalih subjekata u Crnoj Gori. Izdavanje obveznica predstavlja i priliku zemlji da se predstavi širokom krugu investitora i time aktivno utiče na sticanje većeg povjerenja investicione zajednice. Zato taj proces vodimo pažljivo“, objašnjava Katnić.

Kad će se stvoriti uslovi da država iz sopstvenih prihoda finansira obaveze?

Milorad Katnić: Srednjoročni budžetski okvir predviđa ostvarenje primarnog budžetskog suficita već za narednu godinu. To znači da ćemo naredne godine ukupne rashode i dio rashoda za kamatu finansirati iz izvornih prihoda. Blagi suficit budžeta projektovali smo za 2013, što podrazumijeva da iz budžetskih prihoda pokrivamo ukupne troškove kamata i dio otplate dugova. Ti planovi zavise od kretanja ekonomije i mogućnosti da se obuzda pritisak za povećanje državne potrošnje.

Nelikvidnost privrede se povećava iz mjeseca u mjesec, o čemu svjedoči poslednji podatak da je u blokadi 54.517 preduzeća s dugom od 285 miliona eura. Ima li Vlada ideju kako da zaustavi taj negativni trend u narednom periodu?

M. Katnić: Broj računa u blokadi i visina duga zabrinjavaju i ukazuju na izražen problem nelikvidnosti. Međutim, ako se pažljivije analiziraju posljednji podaci uočavaju se pozitivni trendovi u odnosu na prethodne dvije godine. Ministarstvo finansija je posvećeno rješavanju tog problema na sistemski način. Prije svega, obezbijedili smo stabilnost i održivost budžeta, što podrazumijeva redovno izvršavanje svih obaveza. Istovremeno, primjenjujemo mjere poreskog rasterećenja privrede, pojednostavljenja procedura plaćanja poreza i drugih obaveza i ukupnog unaprjeđenja poslovnog ambijenta, što treba da omogući bolje uslove za poslovanje kompanija.

U pripremi je novi Zakon o obezbeđenju i izvršenju koji će unaprijediti izvršni postupak i proceduru naplate potraživanja. Država treba da stvori kvalitetan institucionalni okvir koji garantuje zaštitu i poštovanje svojinskih i ugovornih prava. Stvaranje podsticajnog institucionalnog okvira za novo kreditiranje i razvoj finansijskog sistema je ključni zadatak u toj oblasti. To je jedini sistemski i dugoročni put za efikasno rešavanje problema nelikvidnosti.

Bankari i privrednici su se saglasili da će se taj problem usložnjavati i da ne treba očekivati od banaka da mogu poboljšati kreditnu aktivnost. Slažete li se s njima?

M. Katnić: Predstavnici banaka na nedavno održanom sastanku predstavili su planove i iskazali očekivanja da će neto kreditiranje u 2011. rasti. Ostvarenje pozitivnih stopa rasta kreditne aktivnosti, pod ostalim nepromijenjenim okolnostima, imaće za posljedicu poboljšanje likvidnosti. Naši zadaci su efikasna primjena novih zakonskih rešenja iz oblasti bankarskog sektora, unaprjeđenje postupka izvršenja, poboljšanje kvaliteta finansijskog izveštavanja i korporativne kulture, prenos i obezbjeđenje vlasničkih prava, poboljšanje kreditnog rejtinga...

To su sve projekti na kojima intenzivno radimo, s ciljem da se ojača ambijent za više novih kredita s povoljnijim uslovima. Vjerujem da će dosljedna primjena nove bankarske regulative, koja je bazirana na najboljoj međunarodnoj praksi i standardima, doprinijeti da banke pojačaju kreditnu aktivnost, a da će unaprjeđenje poslovnog ambijenta značiti veće šanse za biznis i razvoj preduzetničkih ideja.

Misija MMF-a boravila je u Crnoj Gori. Postoji li mogućnost za sklapanje nekog finansijskog aranžmana?

M. Katnić: Mogućnost sklapanja aranžmana s MMF-om je uvijek opcija. Treba imati u vidu da se uloga MMF-a značajno promijenila pod uticajem krize, što je, osim promjenama u finansijskom kapitalu te institucije i bitnim promjenama u raspodjeli glasačke moći, rezultiralo i „elastičnijim“ linijama koje taj kreditor nudi. Jedna od takvih linija je i linija predostrožnosti koju je MMF otvorio krajem septembra 2010. Kreditna linija predostrožnosti predstavljena je i Crnoj Gori na godišnjim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu prošle godine. Ipak, pitanje formalnog aranžmana s MMF-om nije bila tema naših sastanaka jer smo opredijeljeni za finansiranje budžetskih potreba kroz izdavanje euroobveznica.

Šta namjeravate da uradite kako bi se poboljšao kreditni rejting države koji je zbog ekonomske krize smanjen?

M. Katnić: Crna Gora je stabilna zemlja. Nakon teškog perioda ekonomske krize uspostavljena je ekonomska stabilnost. Kriza je pomogla da se prepoznaju slabosti ekonomskog sistema, a kao vlada bili smo odlučni u suočavanju s njima. Prepoznali smo osnovne rizike i nastojimo da definišemo adekvatne politike. Zato mi se čini da su fundamenti naše ekonomije danas jači nego što su to bili u godinama prije krize. U fiskalnom dijelu izvršili smo značajnu konsolidaciju, koju ćemo nastaviti i ove godine. Vodićemo kredibilne politike koje će značiti veće povjerenje međunarodne investicione zajednice.

Nastavićemo da sprovodimo politike koje će Crnu Goru učiniti fiskalno i finansijski stabilnijom i održivom. Dodatno, ubrzaćemo strukturne reforme i unaprijediti poslovni ambijent kako bismo stvorili uslove za veće investicije i dugoročan rast i razvoj ekonomije. Posebno valja naglasiti da smo usvojili ambicioznu penzijsku reformu, što je problem u mnogim evropskim zemljama. Penzijska i druge strukturne reforme koje smo realizovali utiču pozitivno na upravljanje Crne Gore fiskalnim i finansijskim rizicima, a time se stvaraju i uslovi za njezin stabilan kreditni rejting.

Koji su dalji koraci na uklanjanju biznis-barijera i unapređenju poslovnog ambijenta?

M. Katnić: U toj oblasti dosta je urađeno u prethodnom periodu što je prepoznato i u relevantnim međunarodnim izveštajima. Ipak, karike koje treba poboljšati su objedinjavanje postupka registracije preduzeća u jednoj instituciji, pojednostavljrnje postupka izdavanja građevinskih dozvola, olakšanje procedura za plaćanje poreza i doprinosa, smanjenje administrativnih taksi, unaprjeđenje postupka izvršavanja ugovora i omogućavanje jednostavnijih uslova za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori. Uz to, državna administracija treba da postane servis građana i privrede, a procedure moraju biti transparentne i efikasne.

Planom privatizacije za 2011. uglavnom je predviđena prodaja preduzeća čiji tenderi godinama unazad nijesu uspjeli. Vjerujete li da će makar neki od tih tendera biti uspješno realizovan?

M. Katnić: Proces restrukturiranja i privatizacije preduzeća je u završnoj fazi. Ostali su pojedini veliki sistemi u dominantnoj državnoj svojini i preduzeća gdje su kompleksni vlasnički odnosi i koja prate problemi u poslovanju. Privatizacija tih preduzeća je osjetljivo pitanje koje zahtijeva dobru pripremu što je zadatak države, a potrebno je da postoji i konkretno interesovanje kredibilnih investitora. Često to nije bio slučaj, pa su pojedine privatizacije odlagane ili nijesu uspjele. Učinjeni su dodatni napori da se kompanije u većinskom državnom vlasništvu restrukturiraju i pripreme za privatizaciju tako da vjerujem da će neki od tendera biti uskoro uspješno okončani.

Budžetski deficit 2011. godinu je projektovan na 83 miliona eura ili 2,62 odsto BDP-a. Mislite li da će se zadržati na tom nivou?

M. Katnić: Budžetski deficit i javni dug su planirani u okviru kriterijumima iz Mastrihta. U srednjem roku cilj je suficit budžeta i javni dug ispod 40 odsto BDP. Postoje izazovi koji bi mogli uticati da projekcije deficita u 2011. ne budu na planiranom nivou. Sa rashodne strane to su povećani rashodi za isplatu penzija i socijalnih davanja. Vlada je svjesna tog izazova, zbog čega smo krajem prošle godine nastavili reformu penzijskog sistema. Povećali smo starosnu granicu za odlazak u penziju na 67 godina i izmijenili formulu za obračun penzija tako da ona dominantno prati kretanje cijena.

To su bile teške i nepopularne, ali odgovorne odluke, koje treba da obezbijede dugoročnu održivost penzijskog i fiskalnog sistema. Iz ugla prihoda, pažljivo pratimo stepen oporavka naše ekonomije i kretanje likvidnosti što su faktori koji utiču na naplatu značajnog dela prihoda budžeta. Ukoliko ne bude značajnijeg eksternog šoka i poremećaja u domaćoj ekonomiji vjerujem da ćemo ispuniti zacrtane ciljeve.

Novinar: Marija Mirjačić