Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković otvorio stručnu raspravu o Analizi primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku

Izlaganje potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića na Stručnoj raspravi o Analizi primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku

Apart Hotel Premier, 30. marta 2011. godine

Poštovani učesnici stručne rasprave o Analizi primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, dame i gospodo,


Antička pravna maksima kaže da je odložena pravda – uskraćena pravda. Na ovoj maksimi počiva pravni ideal savremenih demokratija. Ona je načelo koje organizuje napredne pravosudne sisteme, u čijem je središtu djelovanja čovjek, građanin, odnosno njegova ljudska prava i slobode, zagarantovane brojnim međunarodnim mehanizmima i nacionalnim zakonodavstvima.

Uslov bez kojeg nema ostvarenja ovog ideala je – efikasno postupanje pravosudnih organa. Crna Gora, kao društvo zasnovano na evropskim vrijednostima i država koja teži punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, posvećena je unapređenju pravosudnog sistema u svim dimenzijama njegovog djelovanja. Imajući u vidu da je naša današnja tema – zaštita prava na suđenje u razumnom roku – uslovljena nizom drugih aspekata funkcionisanja pravosuđa, dozvolite mi da svoje izlaganje šire kontekstualizujem, u okvir reformskih aktivnosti na planu jačanja efikasnosti pravosudnog sistema.

Razlozi pravne sigurnosti svih onih koji se obraćaju pravosuđu za zaštitu prava i sloboda, i potreba da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe kroz efikasan i djelotvoran rad, opredijelilo nas je da ostvarenju ovog cilja u proteklom periodu damo prioritet u reformi pravosuđa. Sprovođenjem Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme pravosuđa za period 2007 - 2012, koncentrisali smo se na smanjenje zaostataka sudskih predmeta, revidiranje matrijalnog i procesnog zakonodavstva, podsticanje alternativnih načina rješavanja sporova, rasterećenje sudova od predmeta koji po svoj prirodi nijesu sudski, reorganizaciju sudske uprave, ujednačenje sudske prakse, racionalizaciju pravosudne mreže.

Znatno smo poboljšali materijalni položaj nosilaca pravosudne funkcije i unaprijedili kriterijume za njihov izbog, napredovanje, odnosno disciplinsku odgovornost. Unaprijedićemo dostupnost pravosudnih organa, kroz uspostavljanje sistema besplatne pravne pomoći. Kombinacijom različitih mjera, postigli smo zavidan procenat rješavanja zaostalih sudskih predmeta, a efikasnosti pravosuđa posebno doprinosi uspješna implementacija instituta posredovanja, po čemu je Crna Gora već prepoznata u regionu. U toku su pripreme za reorganizaciju sudske mreže, što će imati poseban efekat na ostvarenje cilja jačanja efikasnosti pravosudnih organa. Kontinuirano se sprovodi edukacija nosilaca pravosudnih funkcija, kako o novim rješenjima u nacionalnom zakonodavstvu, tako i o pravu Evropske unije.
Donošenje novog Zakonika o krivičnom postupku, kojim se istraga izmješta iz suda i povjerava tužiocima, bila je poseban izazov u reformi pravosuđa; puno sprovođenje instituta koje predviđa nova regulativa, kao što je sporazumno priznanje krivice, biće od velike koristi u jačanju efikasnosti pravosudnog sistema. Na planu međunarodne saradnje, zaključili smo set ugovora sa zemljama iz regiona o međunarodnoj pravnoj pomoći i pristupili brojnim međunarodnim konvencijama.

Stvorivši ove pretpostavke, spremno smo dočekali nove obaveze, proizašle iz Mišljenja Evropske komisije i uobličene u sedam ključnih kriterijuma za otvaranje pregovora o članstvu. Izradili smo Akcioni plan za implementaciju njihovih preporuka, sa posebnim poglavljem Vladavina prava. U predviđenom roku izradili smo analizu potrebe promjena Ustava u dijelu izbora najviših nosilaca pravosudnih funkcija, a prije predviđenog roka pripremili smo finalne verzije seta sistemskih zakona: Zakona o Sudskom savjetu, Zakona o sudovima i Zakona o državnom tužilaštvu. Donijeli smo Zakon o prekršajima, utvrdili Predlog zakona o izvršenju i obezbjeđenju i Predlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a uskoro ćemo imenovati i prve notare.

Sve navedeno tiče se prava na pravično suđenje, koje je jedno od osnovnih prava garantovanih međunarodnim dokumentima i domaćim zakonima, a čije je jedan od aspekata suđenje u razumnom roku. Zakon o zaštiti prava na sušenje u razumnom roku usvojen je 27. novembra 2007. i stupio na snagu 21. decembra iste godine. Neposredni pravni osnov za donošenje ovog zakona su članovi 6 i 13 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kojima se garantuje da svako ima pravo na pravično suđenje i pravo na obezbjeđivanje djelotvornog pravnog lijeka za ostvarivanje prava zajemčenih Konvencijom. Postojeći materijalni i procesni zakoni predviđali su kao osnovno načelo postupka da sud sudi u razumnom roku, ali su tek Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku propisana pravna sredstva za zaštitu tog prava, a to su kontrolni zahtjev i tužba za pravično zadovoljenje. Izvještaji o podnijetim pravnim sredstvima se redovno podnose Sudskom savjetu od strane svakog suda. Obezbijedjena su budžetska sredstva u okviru budžeta sudova, za isplatu naknade štete za pravično zadovoljenje. Usvojen je Program edukacije o Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i vrši se kontinuirana edukacija o primjeni zakona, naročito predsjednika sudova. U Vrhovnom sudu formirano je vijeće koje postupa u ovim predmetima. Ipak, uspjeh primjene ovog zakona biće najbolje sagledati praćenjem rada Evropskog suda za ljudska prava i broja odluka protiv Crne Gore o kršenju prava na suđenje u razumnom roku od početka primjene ovog zakona u kom pogledu značajnu ulogu ima i Zastupnik Crne Gore pred ovim Sudom.


Dame i gospodo,

Pred nama je Analiza trogodišnje primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Koristim ovu priliku da zahvalim NVO Akcija za ljudska prava na trudu prilikom izrade analize i na saradnji sa Ministarstvom pravde Crne Gore u pripremi ove stručne rasprave. To je još jedna ilustracija otvorenosti Vlade Crne Gore za inicijative iz civilnog društva i primjer kako nevladin sektor može doprinijeti poboljšanju javnih politika. Vjerujem da će naš današnji susret rezultirati dobrim preporukama za nadgradnju mehanizma zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Zadovoljstvo će mi predstavljati da današnju stručnu raspravu pomenem i na konferenciji ministara pravde zemalja članica Savjeta Evrope, koja će se održati krajem aprila u Turskoj, na kojoj će biti raspravljano o aktivnostima koje su države članice sprovele na implementaciji Interlakenske deklaracije i jačanje načela subsidijarnosti u zaštiti ljudskih prava i sloboda.

Hvala vam.