Blog: Popis stanovništva - Evropskim standardima protiv “usađenog nepovjerenja”

Kao ekonomista, još sam na fakultetu naučio da se dobre političke odluke moraju zasnivati na pouzdanim podacima. Iako sam zagovornik kvalitativne analize da bi predvidjeli mogući ishod određene odluke, često je potrebno osloniti se na obilje podataka koji odražavaju bogatstvo, ukuse, navike ili broj stanovnika. Razumijevanje sklonosti naših građana je suština. Popis je upravo proistekao iz ove potrebe za procjenom. Dugoročno gledano, bilo bi nemoguće osmisliti fer pravila ili čak odgovarajući budžet bez popisnih podataka.

Crna Gora je započela svoj prvi popis stanovništva od ponovnog sticanja nezavisnosti. Ne mogu opisati koliko je ovo značajan momenat za Crnu Goru. Naveo bih samo jedan primjer. Danas se u najvećoj mjeri uspješnost funkcionisanja jedne države utvrđuje na osnovu promjena makroekonomskih indikatora, kao što je BDP po glavi stanovnika, stopa zaposlenosti ili nezaposlenosti. Stoga, kako bi sve te pokazatelje pravilno procijenili, morate raspolagati određenim podacima, na primjer, koliko ljudi živi unutar granica, kao i broj radno aktivnog stanovništva. U nedostatku pouzdanih podataka, moramo se osloniti samo na procjene demografskih kretanja, ali postoji velika vjerovatnoća da nas to odvede na pogrešan put.

Ipak, neki građani su zabrinuti zbog popisa. Ukoliko je neko zabrinut, on postaje obazriviji nego inače. Ovo je idealna prilika da se pojedine političke platforme okoriste lažnim tvrdnjama. Ali sa druge strane, to je i idealna prilika za nas da opovrgnemo te pogrešne tvrdnje.

Prvo i najvažnije: popis je alatka koja se koristi u statističke svrhe u cilju poboljšanja rada države (i samih istraživača, u stvari) obezbjeđivanjem neophodnih podataka za ekonomsku, socijalnu i sve ostale politike. Kako ćemo znati gdje da izgradimo novu školu ako ne znamo kolika je gustina naseljenosti i koliko je djece? Dobra statistika potvrđuje koliko su se određene političke odluke pokazale ispravnim u praksi i obezbjeđuje stručna znanja. U nedostatku adekvatnih podataka; sve odluke zavise od političkih lobija.

Drugo: ruke MONSTAT-a su potpuno vezane međunarodnim statističkim standardima, metodologijom Eurostat - a, preporukama UN – a i činjenicom da njegov rad prate nezavisni subjekti. Argumenti da se iza aktivnosti MONSTAT –a krije prevara, značili bi da je Evropa odobrila tu istu prevaru. Kao što MONSTAT sa pravom ističe (http://euobserver.com/7/32022): „popis ne predstavlja zavjeru za stvaranje orvelovske tiranije”. Istovremeno, svjestan sam da je premijer koji negira teoriju zavjere upravo premijer kakvog ljudi koji se bave teorijom zavjere najviše vole. „Zar ne vidite? On to negira!”

Ostavimo to po strani i pređimo na stvar! Većina političkih kritika u vezi sa popisom odnosi se na pitanja u kojima građani treba da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovjesti. Mi, manje srećni Evropljani i naš kontinent bili smo svjedoci etničkog nasilja i najgorih slučajeva zloupotrebe političke vlasti. „Usađeno nepovjerenje” je eufemizam kada nepoznati ljudi kucaju na naša vrata i postavljaju pitanja o nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovjesti. Ipak, upitnici većine zemalja Evrope koje ove godine sprovode popis stanovništva, takođe, sadrže, ovu vrstu pitanja, i to ne samo zemlje zapadne Evrope već post-tranzicione demokratije kao što su Mađarska, Bugarska, Ruminija, Češka, Slovačka i Litvanija. Zašto? Ako ja ističem da sam Crnogorac, koji govori crnogorski i pravoslavne je vjeroispovjesti, onda to kažem jer se osjećam tako, a ne da bih promovisao prikupljanje podataka koji imaju za cilj zloupotrebu građana. Ukoliko ne želite da date te informacije, izaberite odgovor koji upravo to govori. Od vas se traži da to učinite kako niko ne bi bio u prilici da odgovori na pitanje na koje vi ne želite da odgovorite. I upravo zbog toga svaki građanin dobija potpisani primjerak upitnika popisa na samom kraju popisivanja. Kada je rađen posljednji popis u našoj zemlji, svaki dvadeseti Crnogorac je odlučio da ne odgovori na ova pitanja, i oni nisu pretrpjeli nikakve posljedice zbog takve odluke.

I poslednja stvar, ali ne manje važna. Pitanja koja su pokrenula najveću političku debatu nisu jedina i čak ni najbitnija pitanja na listi. Upitnik sadrži pitanja koja se odnose na uslove za život, zaposlenost, zdravstvo, energetstku efikasnost, obrazovanje, jer su sva ova pitanja važna za postizanje prosperitetnije budućnosti naše zemlje. Popis je od primarnog interesa za građane Crne Gore, a ne za državu i političare.