INTERVJU MIODRAGA ČANOVIĆA, POMOĆNIKA MINISTRA EKONOMIJE ZA ENERGETIKU, DNEVNI LIST “DAN“ 03. APRIL 2011.

Što je sa projektom Risan, dogovor oko Bilećke akumulacije?

Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine i Akcionim planom za implementaciju Strategije predviđeno je stvaranje uslova za korišćenje vode Bilećkog jezera odnosno dijela hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera koji pripada Crnoj Gori i pokretanje projekta izgradnje HE Boka.

U skladu sa strateškim dokumentima iz oblasti energetike, a u cilju stvaranja uslova za potpunije iskorišćenje hidroenergetskog potencijala Crne Gore, u prethodnom periodu preduzimane su razne aktivnosti u pogledu postizanja međunarodnog dogovora o korišćenju zajedničkog hidropotencijala sa predstavnicima Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske. Počevši od 2003. godine, napravljeno je više pokušaja da se postigne dogovor po pitanju raspodjele hidroenergetskog potencijala Hidrosistema Trebišnjica odnosno korišćenja vode Bilećkog jezera. Cilj je bio da se postigne trojni sporazum između Crne Gore, Republike Srpske i Republike Hrvatske i da svaka država dobije ono što joj po međunarodnom pravu pripada.

Između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske je u septembru 2007. godine potpisan Ugovor o međusobnim odnosima u oblasti upravljanja vodama. U skladu sa Ugovorom, u junu 2008. godine osnovana je Stalna crnogorsko - hrvatska komisija za upravljanje vodama od zajedničkog interesa i donesen zaključak da se, pored ostalog, formira Potkomisija koja će se baviti uređenjem međusobnih odnosa po pitanju korišćenja hidropotencijala sliva Trebišnjice. Ova potkomisija je formirana od predstavnika Crne Gore i Hrvatske. Međutim, do sada nije postignut dogovor po pitanju korišćenja hidropotencijala sliva Trebišnjice.

Nakon započetih aktivnosti na izradi Studije sistema za iskorišćenje hidroenergetskog potencijala voda Bilećkog jezera u dijelu koji pripada Crnoj Gori, Vlada Crne Gore je u septembru 2010. godine usvojila Predlog osnove za zaključenje ugovora između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o međusobnim odnosima u oblasti upravljanja vodama, sa Nacrtom ugovora. U narednom periodu očekuje se potpisivanje ovog ugovora.

Da li se i oko Komarnice, mora pregovarati sa BiH?

Izgradnja HE Komarnica je nesporna u prostornim i vodoprivrednim planovima Crne Gore i nema prepreka za njenu realizaciju. Nema industrijskih kapaciteta, saobraćajnica, privrednih objekata i domaćinstava koji bi bili ugroženi, već bi akumulacija potopila samo kanjon, nenaseljeno i neplodno područje. Takođe, nema prepreka ni sa aspekta pripadnosti odnosno prava korišćenja hidropotencijala za izgradnju HE Komarnica. U skladu sa tim, za realizaciju ovog projekta nijesu potrebni pregovori sa predstavnicima Bosne i Hercegovine.




Kako će se riješiti problem snabdijevanja KAP-a strujom, budući da je to kompanija u kojoj je i Vlada akcionar?

Ugovorom o poravnanju Vlada Crne Gore je preuzela, kao što je to bilo i u osnovnom Ugovoru, obavezu subvencioniranja električne energije za period do kraja 2012. godine, dakle za 2009. 2010. 2011. i 2012. godinu, ukupno 60 miliona za sve četiri godine. Vlada Crne Gore je donijela odluku da nakon dogovorenog perioda, neće više davati subvencije KAP-u za te namjene. Svakako da smatram da je to jedan od najvećih izazova sa kojim će se ova kompanija suočiti.


Da li je odlučeno da li će se na Morači graditi više ili niže Andrijevo?

Kao što je poznato, projekat izgradnje HE na Morači je još uvijek u toku. Kvalifikovani ponuđači, konzoricjum A2A i EPCG kao i ENEL su u fazi izrade ponuda. Naša su očekivanja da ćemo dobiti kvalitetne ponude a upravo od toga zavisi koje će rješnje biti izabrano. Sa ekonomskog aspekta je najoptimalnije rješenje Osnovno tehničko rješenje I (HE Andrijevo sa kotom 285 mnm) takozvano više Andrijevo, ali sa druge strane Osnovno tehničko rješenje II (HE Andrijevo sa kotom 250 mnm) ili niže Andrijevo je rješenje koje je povoljnije sa stanovišta ekologije i uticaja na Manastir Moraču. Svi ovi aspekti će biti uzeti u obzir prilikom razmatranja ponuda. Podsjećamo da je tenderskom dokumentacijom određeno da najviše poena u ponudi nosi upravo aspekt zaštite životne sredine i to 30.
Takođe, kvalifikovanim ponuđačima je data sloboda da ponude tehničko rješenje koje bi bilo povoljnije po državu sa ekonomskog i sa aspekta zaštite životne sredine.
Kao što smo dosad više puta ponavljali, kada se odabere najpovoljniji ponuđač, tj. kada se bude znalo njegovo tehničko rješenje, to rješenje će biti obrađeno u Detaljnom prostornom planu i Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SEA) i ovi dokumenti će biti predmet nove javne rasprave.
U Koncesionom aktu navedene su mjere za zaštitu životne sredine, a Tenderskom dokumentacijom jasno je definisana obaveza budućeg koncesionara da uradi Procjenu uticaja na životnu sredinu (EIA), koju treba da odobri Agencija za zaštitu životne sredine.

Kako komentarišete MANS-ove, i ocjene ostalin NVO i Foruma 2010, koji pozivaju Vladu da poništi tender za davanje koncesija za hidroelektrane na Morači, pošto nije dokazano da će građani imati korist od tog posla?

O ekonomskim benefitima i isplativosti projekta urađene su dvije studije. Jednu studiju je u okviru tehničko-ekonomske analize, uradio tehničko/ekonomski konsultant IFC-a, švedski Pöyry za Osnovno tehničko rješenje I (HE Andrijevo sa kotom 285 mnm), a drugu tim domaćih eksperata.
Za Osnovno tehničko rješenje I finansijska analiza pokazuje da je Projekat HE na Morači finansijski održiv i izvodljiv za period koncesije od 30 godina u uslovima otvorenog tržišta i da će koncesionar u tom periodu moći povratiti uložena sredstva. Ekonomskom analizom je utvrđeno da će HE na Morači predstavljati nacionalno blago, da će njihova izgradnja donijeti velike pozitivne ekonomske koristi crnogorskoj privredi i društvu i obezbjeđivati Crnoj Gori sigurnost u napajanju električnom energijom. Uzimajući u obzir osnovni scenario projekcije cijena električne energije, pri društvenoj diskontnoj stopi 5,5%, neto sadašnja vrijednost iznosi 474 miliona EUR, ekonomska interna stopa povrata 9,7% i koeficijent B/C koji pokazuje odnos između koristi i troškova je 1,8.

Koristeći istu metodologiju koju je koristio Pöyry za Osnovno tehničko rješenje I, IFC je izračunao vrijednosti parametara za ocjenu ekonomske opravdanosti Projekta za Osnovno tehničko rješenje II (HE Andrijevo sa kotom 250 mnm). Neto sadašnja vrijednost, obračunata po stopi od 5,5 %, iznosi 404 miliona EUR, ekonomska unutrašnja stopa povrata je 9,5%, a koeficijent B/C je 1,7.

Tvrdnja da u Pöyry-jevoj analizi nijesu “kvantifikovani i ukalkulisani značajni ekološki i socijalni troškovi” ne stoji. Naprotiv, u analizi se navodi da su troškovi zaštite životne sredine 12 miliona eura. Takođe je poznato da je za troškove sanacije Manastira Morače i eksproprijacije određeno 60 miliona eura (tri miliona za sanaciju Manastira, a 57 miliona za eksproprijaciju) koje će obezbijediti Vlada Crne Gore i ta sredstva će joj biti vraćena kroz projektnu nadoknadu.

Napominjem da se brane i kod nas i u svijetu projektuju tako da izdrže moguće zemljotrese sa odgovarajućim koeficijentom sigurnosti.

Takođe, podsjećam i da analiza makroekonomskih efekata izgradnje HE na Morači koju je uradio tim domaćih stručnjaka za Osnovno tehničko rješenje I i II potvrđuje ekonomsku isplativost i sa stanovišta BDP, kao i BDP-a po glavi stanovnika, pozitivan uticaj na smanjenje stope nezaposlenosti, na trgovinski saldo tekućeg računa platnog bilansa, kao i pozitivni fiskalni uticaj. Naime, analizom su ovi efekti potvrđeni za tri perioda: period izgradnje od 2011. do 2016. godine, period koncesije od 2017. do 2046. godine i period nakon transfera, tj. vraćanja elektrana u vlasništvo državi od 2047. do 2066. godine.

Za slučaj Osnovnog tehničkog rješenja II koje ima niže ekonomske efekte od Osnovnog tehničkog rješenja I, Analizom su dobijeni sljedeći rezultati:
• U periodu izgradnje (2011-2016) BDP će porasti 185 miliona eura mjereno nominalnim cijenama u odnosu na varijantu da se elektrane ne grade tj. Nulti scenario. U periodu koncesije (2017-2046) BDP će porasti za 276 miliona eura, dok će u periodu nakon transfera (2047-2066) porast BDP-a biti 722 miliona eura, sve mjereno nominalnim cijenama.
• BDP po glavi stanovnika će u periodu izgradnje (2011-2016) porasti za 293 eura, u periodu koncesije (2017-2046) za 371 eura, a u periodu nakon transfera (2047-2066) za 877 eura, sve mjereno nominalnim cijenama.
• Stopa nezaposlenosti će u periodu izgradnje biti značajno smanjena i u zavisnosti od godine izgradnje, variraće od maksimalno 1,1 odsto do minimalno 0,1 odsto, jer će broj zaposlenih na izgradnji HE na Morači varirati od maksimalnih 2368 do minimalno 253.
• Porast deficita tekućeg računa platnog bilansa u odnosu na Nulti scenario u periodu do 2015. god. će varirati od maksimalno 2,1 % do minimalno 1 %, a 2016. god. smanjenje deficita će iznositi 1,2 %. Na kraju perioda koncesije tj. u 2046. godini pozitivan efekat na trgovinski saldo tekućeg računa platnog bilansa u odnosu na Nulti scenario iznosi 1,6 procentnih poena, dok u 2066. godini 1,1 procentnih poena.
• Kumulativni pozitivni uticaj na budžet Crne Gore u periodu izgradnje (2011-2016) iznosi 76 miliona eura, u periodu koncesije (2017-2046) 622 miliona eura, a u periodu nakon transfera (2046-2066) 751 milion eura, sve mjereno nominalnim cijenama.

Još jednom napominjem da je glavni benefit što će Crna Gora poslije 30 godina imati u svom vlasništvu energetski objekat koji će električnu energiju proizvoditi iz obnovljivog izvora, a čiji je vijek trajanja oko 100 godina.

Projektom je takođe planiran integralni razvoj čitavog kraja, od kojih je samo jedan segment korišćenje vode u svrhu dobijanja električne energije.



Da li je odlučeno đe će se započeti podmorski kabal u Crnoj Gori i kuda će ići dalekovod prema Pljevljima?

Strategija razvoja energetike iz 2007. kao osnova razvojnih projekata u ovoj oblasti, definisala je opredjeljenje Crne Gore za povezivanje elektroenergetskog sistema Crne Gore sa okruženjem i Italijom. Dalje, Prostorni plan Crne Gore kao krovni planski dokument, usvojen od strane Skupštine Crne Gore 2008. godine je takodje obradio pitanje interkonekcije i definisao da je neophodno: planirati u regionu crnogorskog primorja elektroenergetsko postrojenje 400kV koje bi bilo povezano dalekovodom 400kV sa trafostanicom 400/110 kV, kao i stvoriti preduslove za realizaciju projekta povezivanja prenosnog sistema Crne Gore i Italije podvodnim kablom.

Dakle, projekat podmorskog interkonektivnog kabla je svoje mjesto našao u Prostornom planu Crne Gore, Strategiji razvoja energetike Crne Gore i Akcionom planu, te je na taj način podstaknuto interesovanje investitora, poput italijanske kompanije Terna, za projekte u oblasti prenosa električne energije.

Naravno, u skladu sa tim, otpočeo je i rad na planskim dokumentima za ovaj projekat. Ministarstvo održivog razvoja i turizma je na osnovu pokrenute tenderske procedure angažovalo konsultantsku kuću koja priprema Detaljni prostorni plan koji se odnosi na ovaj projekat.

Dakle, stvaranje prostorno-planskih preduslova je proces koji traži vrijeme i na kome rade stručnjaci i timovi specijalizovani za pitanja prostora i životne sredine koji vrše detaljne analize prostora, mogućih rješenja u pogledu njegove valorizacije i zaštite. Ovaj proces se odvija planiranom dinamikom i javnost će o tome biti blagovremeno i konstantno obavještavana.

Očekuje se da se nacrt ovog dokumenta dostavi resornom ministarstvu u narednih desetak dana. Sigurni smo da će i javna rasprava koja će biti organizovana o ovom dokumentu dati svoj doprinos u iznalaženju što kvalitetnijeg rješenja.


Kakva je nadoknada predviđena za građane Lastve grbaljske gdje je predviđena gradnja trafostanice i da li ćete im ispuniti zahtjeve, naročito onaj o davanju besplatne struje?

Kao što sam već rekao, izrada Detaljnog prostornog plana je još u toku, pa je prerano komentarisati bilo kakve zahtjeve. Po usvajanju planskog dokumenta, u skladu sa zakonskim procedurama će se rješavati pitanja od značaja kako za uspješnu realizaciju ovog projekta, tako i za interese građana. Imajući u vidu značaj ovog projekta, vjerujem da će se naći zajednički jezik i rješenja koja će pomiriti sve zainteresovane strane.