Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšića za njemački dnevnik „Frankfurter Algemajne Cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung)“

Možemo da obogatimo DNK EU

Igor Lukšić je najmlađi premijer u svijetu, njegova zemlja, poslije Kosova, je druga najmlađa u Evropi, a euro je službeno sredstvo plaćanja već deset godina. On se u Berlinu založio za prijem Crne Gore u EU.

Igor Lukšić je od decembra 2010. godine crnogorski premjer. Prošlog četvrtka sreo se u Berlinu sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel, što je prva državna posjeta jednog crnogorskog premijera od sticanja nezavisnosti 2006. godine.

Crna Gora je krajem prošle godine zvanično dobila status kandidata za prijem u EU. Veći dio BDP-a ove države je još devedesetih godina prošlog vijeka poticao od šverca cigareta.

Vi ste najmlađi premijer na svijetu, ali u poređenju sa Vašim prethodnikom, znatno ste stariji - Milo Đukanović je imao 29 godina kad je 1991. postao premijer Crne Gore, Vi imate 34. Zašto u Vašoj državi političarima uspijeva da tako rano dosegnu takve vladarske visine?

- Ne znam, možda nam to leži u genima. Starost nije odlučujuća: imate penzionera sa 25 godina i ljudi koji su sa 70 godina puni energije.

Kad je Đukanović prije 20 godina postao premijer, a u Sloveniji počeli jugoslovenski secesionistički ratovi, imali ste 15 godina. Da li se sjećate tog vremena?

- Da. Bilo je užasno. Na putu ka frontu kroz moj rodni grad prolazili su vojnici, potpuno iscrpljeni od borbe sa nekakvim neprijateljima - navodno sve braneći socijalističku Jugoslaviju. Vjerujem da mi uopšte nismo shvatali šta se tada dešavalo. Onda su sa fronta kući vraćali se sa odvratnim pričama o pljačkama i ostalim gadostima. Užasno sam se osjećao tada.

Poslije bosanskog rata, Đukanović se polako distancirao od srpskog svedržitelja Slobodana Miloševića.

- Od tada je Crna Gora saveznica Zapada. I danas nadoknađujemo ono što smo devedestih izgubili. Situacija je bila veoma konfuzna, posebno kad su UN uvele sankcije Jugoslaviji. Živjeli smo sputani u kavezu. Posebno je bilo teško mladim ljudima koji su morali da odluče šta će da studiraju. Tek nam je vremenom postalo jasno da nam je potrebno nešto potpuno novo.

Šta se od tada promijenilo?

- Puno toga. Danas mladi imaju sve što je devedesetih bilo izgubljeno, pri čemu ne mislim samo na nove tehnologije i internet, nego i na mogućnost da putuju, onako kako su nekad mogli naši očevi. Naravno da u regionu ima i dalje neriješenih problema, poput statusa Kosova ili uloge Republike Srpske u Bosni. Njih nije lako riješiti, ali pomaže nam zajednička vizija svih zemalja da postanemo članovi EU. Nadam se da nam EU šalje isti signal.

Vaša zemlja je u decembru 2010. zvanično proglašena kandidatom za prijem u EU. Gdje vidite Crnu Goru između Slovenije, koja je već članica EU, i ostalih bivših jugoslovenskih republika?

- Direktno iza Hrvatske. Naravno da Hrvatska ima nekoliko godina prednosti u odnosu na nas, upravo okončava pristupne pregovore, dok se mi nadamo da ćemo ih uskoro tek otpočeti. Ali, sa druge strane, Crna Gora je prva država Zapadnog Balkana kojoj je u posljednjih 5 godina dat status kandidata, što je vrlo bitan korak. Time smo došli tačno tamo, gdje je Makedonija već stigla. Nadam se da će i Srbija uskoro dobiti kandidatski status i da će takođe Bosna, Albanija i Kosovo uspjeti da napreduju. Ono na šta smo se mi skoncentisali je ispunjavanje sedam kriterijuma koje nam je EU postavila da bismo dobili zeleno svjetlo za početak pregovora.

Kad računate da ćete biti primljeni u EU?

- Datum nije tako bitan. Bitno je šta ćemo mi za to učiniti. Samo od nas zavisi izvršavanje naših domaćih zadataka, što znači da izgradimo institucije i razvijemo standarde. Kad to uspijemo, dobićemo blagovremeno i članstvo. Smisao integracije je da naše društvo tako razvijemo da dosegne isti kvalitet kao i ostale prosječne evropske države. To je puno bitnije nego da nagađamo: 2017, 2020. ili kad god.

Makedonija već 5 godina čeka na početak pregovora.

- Makedonija se, zbog svađe oko imena sa Grčkom, nalazi u veoma nesrećnoj poziciji. Nadam se da će se to uskoro promijeniti, jer u interesu je svih zemalja regiona da se što brže kreću u pravcu EU, prije svega zato što naš region, korak po korak, gubi na značaju. Na nama je da razvijemo novu energiju i ostale ubijedimo da smo zreli da preuzmemo odgovornost. Istovremeno sam ubijeđen da je i u interesu EU da primi zemlje zapadnog Balkana, jer tek time će integracioni proces biti okončan.

Vaša zemlja je već 2002. godine preuzela euro kao valutu. Šta će vam onda članstvo u EU?

- Smatram da je to istorijski međaš za svako društvo. Iako smo, po površini i broju stanovnika, jedna mala država, mi vjerujemo da našim pristupom možemo da obogatimo DNK Evropske unije. Suština Evrope je: velika familija nacija povezanih zajedničkim tržištem, kolektivnom bezbjednosnom strukturom i zajedničkim vrijednostima. Crna Gora ima veoma patrijarhalnu tradiciju sa izraženim kolektivnim vrlo egalitarnim strukturama. To se može promijeniti uz pomoć integracionog i tranzicionog procesa: sve više ljudi će shvatati da i oni lično mogu doprinijeti izgradnji jednog prosperitetnog društva. Da je Crnoj Gori mjesto u EU, već sada je ubijeđeno tri četvrtine našeg stanovništva, više nego u svakoj drugoj državi Zapadnog Balkana pojedinačno.

Da li je uvođenje eura bilo pri tome od pomoći?

- Definitivno. Uveli smo ga odmah 2002. godine kao valutno nasljeđe njemačke marke, koja je već krajem devedestih godina prošlog vijeka bila službeno sredstvo plaćanja. Realno govoreći, euro ima funkciju usisivača: ništa ispod stola ne ostane. Sa jakom monetom ste prisiljeni da sva privredno bitna pitanja transparentno stavite na dnevni red, a, na kraju krajeva, nemoguće je da se bavite prostim štampanjem novca. Tako nam je i pošlo za rukom da uspješno prebrodimo protekle dvije krizne godine. Rejting agencija “Mudi” nas je zbog toga podigla sa negativnog na stabilni status.

Vaš prethodnik Milo Đukanović je ponudio državljanstvo Crne Gore strancima koji su spremni da investiraju pola miliona eura u zemlju. Da li je to pravi put za privlačenje novca?

- To smo obustavili ne samo zbog toga što su i u Briselu, i u pojedinim državama EU, prepoznali mogućnost zloupotrebe. Pošto članstvo u evroatlantskim strukturama za nas ima apsolutni prioritet, odlučili smo se protiv realizacije ovog plana. Konačno, on nikad nije stupio na snagu.

Da li takva odluka ima kakve veze sa bivšim tajlandskim premijerom Taksinom Šinavatrom, koji je 2009. godine postao Crnogorac, a u svojoj domovini bio osuđen zbog korupcije?

- Ne direktno. Napokon, radi se o tome da viđenim stranim investitorima stvorimo dobru klimu za ulaganja u poljoprivrednom sektoru, turizmu i na polju energije. Za to sam se založio i u razgovorima u Berlinu.

Evropska Unija u katalogu zahtjeva insistira na jasnim mjerama protiv korupcije u Vašoj zemlji. Koliko je danas jaka mafija u Crnoj Gori?

- Dopustite mi da Vam odgovorim jednim primjerom: početkom nedjelje su crnogorski i njemački organi zajedno razbili lanac švercera droge. U Hamburgu je zaplijenjeno 300 kg kokaina. Ubijeđen sam da se nalazimo na dobrom putu da naše administrativne, pravne i finansijske instrumente ojačamo tako da mogu temeljno da suzbiju korupciju i organizovani kriminal. Već sada, prema rezultatima ispitivanja, samo je 12 odsto stanovništva spremno da se lati podmićivanja službenika. Ranije je taj procenat iznosio 18 odsto.

Đukanović je više od dvije decenije određivao politiku Crne Gore, bio pet puta premijer i jednom predsjednik. Drži li on i dalje sve uzde vlasti u svojim rukama?

- On je i dalje predsjednik DPS-a. Ako izuzmem poneki telefonski razgovor, kad popričamo o određenim temama, on se ne miješa u dnevnu politiku. Time on pokazuje da je bio ozbiljan kad je iznio razloge svoje ostavke: želio je da pomogne Crnoj Gori da napreduje u izgradnji institucija. Morate biti svjesni činjenice da je istorija naše zemlje obilježena jakim ličnostima koje su uvijek odlučivale o svemu. Sad je nastupilo vrijeme da se pokaže da nije sve u ličnostima nego i u institucijama.

Markus BIKEL

(Sa njemačkog preveo Mirko Vuletić)

Originalan tekst intervjua možete preuzeti sa: 
http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E64426F9F32CE4D99851E62E6DB4D1558~ATpl~Ecommon~Scontent.html