Press release: Održan okrugli sto Uloga medija u sprovođenju politike zaštite životne sredine

Mora se još intenzivnije raditi na prevazilaženju svih eventualnih prepreka u komunikaciji sa medijima u oblasti zaštite životne sredine i informisanja javnosti, a potrebno je formirati i interesorsko tijelo Vladinih institucija i medija, putem koga bi se mediji redovno mogli informisati o stanju u oblasti zaštite životne sredine, zaključci su današnjeg okruglog stola pod nazivom: „Uloga medija u sprovođenju politike zaštite životne sredine”.

Okrugli sto otvorio je NJ.E. Serđo Barbanti, Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori, a govorili su i Ivana Vojinović, pomoćnik ministra za životnu sredinu; Remzi Dej, šef USAID-a za Crnu Goru ; Dragan Mugoša, PR savjetnik u delegaciji EU u Crnoj Gori; Daliborka Pejović, direktorica Agencije za zaštitu životne sredine; Marijana Bojanić, urednik na Televiziji Vijesti; Vojislav Raonić, autor Strategije komunikacije održivog razvoja; Srna Sudar Vilotić, direktorica Regionalnog centra za životnu sredinu Crna Gora (REC); Dejan Perunčić, novinar ND Vijesti; Olivera Vukadinović, urednik satelitskog programa TVCG; Srđan Ćetković, predstavnik OEBS- a.

Tokom otvaranja gđa Vojinović posebno je naglasila: Organizovanje okruglog stola “Uloga medija u sprovođenju politike životne sredine u Crnoj Gori” u okviru kampanje “”Ekološka nit koja nas spaja“ je od velikog značaja budući da mediji utiču kako na razvijanje ekološke svijesti i ekološke kulture pojedinca tako i na podizanje nivoa ekološke svijesti i kulture cjelokupnog društva. Putem štampe, radija, televizije i Interneta ostvaruje se neformalno ekološko vaspitanje i obrazovanje, jer zbog kompleksnosti problema zaštite životne sredine nije dovoljno da se njime bave jedino porodica i/ili institucije formalnog obrazovanja. Kratki sadržaji i forme koji se putem medija emituju o problemima i temama koje najčešće ne postoje u školskim programima značajno doprinose obrazovanju cjelokupne populacije zemlje. A samo ekološki edukovani građani mogu na pravi način da se uključe u proces zaštite životne sredine, prije svega tako što formiraju lokalna ekološka društva, ekološke pokrete, ekološke škole, organizuju akcije i dr. i na taj način vrše kontrolu sprovođenja zakona i utiču na ponašanje vlasti na državnom i lokalnom nivou.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je do sada pokazivalo, a i buduće će nastaviti sa istom praksom, potpunu otvorenost za saradnju sa medijima. Na taj način želimo doprinijeti da angažovanje medija u razvoju ekološke svijesti i ekološke kulture našeg društva bude sistematizovano, osmišljeno i svrsishodno; da pored izvještavanja javnosti o konkretnim događajima, zajedno sa medijima učestvujemo u fundamentalnoj ekološkoj edukaciji. U eri globalnog ekološkog umrežavanja, obrazovanje i vaspitanje u oblasti životne sredine se postavljaju kao prioritetni zadatak, jer najneposrednije utiču na stvaranje ekološke svijesti i ekološkog ponašanja. Zato kampanja ,,Ekološka nit koja nas spaja'' i predstavlja veliki korak naprijed u kreiranju ovakvog ambijenta.

Gđa Olivera Vukadinović, urednica satelitskog programa Televizije Crne Gore istakla je značaj unaprijeđivanja saradnje Vlade i Vladinih institucija sa medijima naglasivši da: Kada pitate kroz anketu, sta je održivi razvoj, ili na primjer, energetska efikasnost, tačnih odgovora je malo – znači da i nadležne institucije i mediji i društvo kao cjelina moraju mnogo više da rade. I to zajedno. Morali bi da imaju zajedničku strategiju, u kontinuiranom promovisanju zdrave životne sredine, održivog razvoja Crne Gore. Zajedničko djelovanje je potrebno i kada su ekološki problemi i devastacije u pitanju. Da ne budu stalno na suprotnim stranama. Ako se nađu mediji i institucije, Vlada, na suprotnim stranama, argumenti se moraju otvoreno čuti u medijima, tj. u javnosti. Moraju se sučeliti stanovišta sa tačnim podacima iz akata, ugovora, planova, tendera…da se sve stavi na uvid javnosti i traži najbolje rješenje. Ako to ne bude ostvareno, stalno će sumnjati jedni u druge i zatvarati se u svoje ,,tabore,, i svoje interese. Ekološka Crna Gora biće samo na papiru, iako svi znamo da imamo šansu da je ostvarimo samo ako to svi iskreno želimo i ako vjerujemo u to. To ne znači da su mediji, NVO i civilni sektor ,ako ukazuju na određene probleme protiv razvoja ,gradnje i prosperiteta društva.

G. Dragan Mugoša, savjetnik za odnose sa javnošću u Delegaciji EU u Crnoj Gori istakao je posebno da: Zaštita životne sredine jedan je od najznačajnijih i najkompleksnijih izazova sa kojima se suočava međunarodna zajednica. Klimatske promjene, globalno zagrijavanje, upravljanje otpadom, emisije štetnih gasova... utiču na sve. Brišu podjelu na moćne i velike sile sa jedne, i nerazvijene zemlje sa druge strane. Podstiču na jedinstvenu i odlučnu reakciju. Evropska unija je svakako jedan od najglasnijih pobornika unapređenja svijesti o važnosti očuvanja životne sredine. Koliki značaj pridaje ovom pitanju, najbolje potvrđuje podatak da se čak 1/3 njenog pravnog nasljeđa odnosi na oblast zaštite životne sredine. Evropska unija je precizno definisala zajednička pravila i standarde zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine, kojima se uređuju pitanja uklanjanja otpada, upravljanja hemikalijama, nivoa buke, kvaliteta vode i vazduha, industrijskog otpada itd.

G. Remzi Dej, govoreći o svijom iskustvima kako u oblasti medija tako i u medjunardnim organizacijama dao je izlaganje o načinima na koje je potrebno zainteresovati javnost za oblast zaštite životne sredine, naglasivši da: Konkretnije, još dosta treba uraditi na jačanju učešća javnosti u procesu donošenja odluka u oblasti životne sredine da bi se mediji uključili. Interaktivno učešće u kampanjama „Imam pravo da znam“ i „Imam pravo da kažem“, zajedno sa jačanjem kapaciteta NVO i organizacija građanskog društva za sprovođenje takvih kampanja, poslalo bi poruku medijima da građani Crne Gore ozbiljno shvataju poboljšanje njihovog odnosa prema prirodnim dobrima zemlje. Osim toga, poboljšanje zakonodavstva i potpunije sprovođenje postojećih zakona u cilju omogućavanja pristupa informacijama i jačanja kapaciteta institucija na centralnom i lokalnom nivou za potrebe uspješne komunikacije sa javnošću omogućiće jasnije, lakše i efikasnije informisanje. Jasne poruke NVO i vladinih sektora olakšaće medijima da pišu priče, pokreću zdrave debate i utiču na stvarne promjene u ponašanju.

Više o pogledu novinara na datu problematiku dala je, između ostalih, i gđa. Marijana Bojanić, urednik na Televiziji Vijesti, istakavši da: Suština priče je – ne trebe da nezavisne medije i nezavisne novinare shvatite kao kočničare razvoja. Treba da građanima pokažete kako na osnovu relevantnih naučnih podataka donosite strateške odluke. A novinari su tu spona između javnih funkcionera i službenika i javnosti. Što novinar sa kojim razgovara javni funkcioner više zna o temi razgovora – više će i podataka dobiti od sagovornika i time bolje informacije proslijediti građanima. Otvorena saradnja je osnovni preduslov da se krene naprijed. Svima je, valjda, danas jasno da su vladin, nevladin sektor i mediji na vrlo sličnom zadatku kada je u pitanju zaštita životne sredine. Samo što je među nama jedna osnovna ali vrlo velika razlika – državne institucije i zaposleni u njima - od ministra ili direktora neke od nadležnih instuitucija pa hijerarhijski naniže plaćaju građani i oni treba da vode računa o javnom inetresu i da rade stvari koje jesu u javnom interesu.

Cilj organizacije okruglog stola bio je je: Identifikovanje načina na koje je najbolje komunicirati sa javnošću u oblasti zaštite životne sredine; identifikovanje načina na koje je najbolje plasirati teme iz oblasti zaštite životne sredine; utvrđivanje, dobijanjem informacija iz novinarskog ugla, šta je potrebno poboljšati u prezentaciji ove oblasti javnosti i medijima kao kanalu komunikacije i prenošenje iskustva u oblasti komunikacije sa javnošću na polju zaštite životne sredine.