Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića Dnevnom listu „Vijesti“ – 01. Maj 2011. godine

Kako ocjenjujete dešavanja u CG ekonomiji tokom prva četiri mjeseca 2011. godine budući da se ukupan iznos dugova evidentiranih u sistemu platnog prometa posljednje dvije godine konstantno povećava?
Na osnovu trenutno raspoloživih podataka za prva tri mjeseca 2011. godine, može se konstatovati da se nastavlja oporavak privrede i da su održani uslovi za dinamiziranje rasta započetog u trećem kvartalu prošle godine. Svakako da suštinski oporavak ekonomije zavisi od atraktivnosti našeg biznis ambijenta. U tom dijelu očekujemo rezultate već sprovedenih aktivnosti po pitanju eliminisanja biznis barijera. Poznato je da Crna Gora ima prilično dobru poziciju na mnogi indeksima konkurentnosti kao što je Duing biznis, kanadski Frejzer institut, Indeks globalne konkurentnosti... Očekujemo i rezultate povodom jačanja kreditnih aktivnosti banaka a pozitivne su i prognoze za predstojeću turističku sezonu.

Cijene goriva su među najskupljim u regionu. Da li mislite da u pekarskoj industriji ima prostora za nove preduzetnike? Da li se Vlada može odreći makar neke dažbine koju naplaćuje po litru benzina da bi se amortizovali naftni cjenovni udari na privredu i džepove građana?
Proces formiranja cijena nafte i naftnih derivata uređen Uredbom. Prema njoj, ne postoji nikakav diskrecioni faktor u formiranju cijena. Naprotiv, ona zavisi isključivo od berzanske cijene, tj. odnosa eura i dolara i državnih nameta. Vlada je prošle nedjelje usvojila odluku da se pekarima, autoprevoznicima, prerađivačkoj industriji i građevinarima snizi cijena eko-dizel goriva upravo zbog toga što smo prepoznali tendenciju rasta cijene goriva i negativne reperkusije i na životni standard, i na ostale proizvode. Na taj način pokušavamo da odgovorimo izazovu rasta cijena osnovnih životnih namirnica, čije je poskupljenje uslijedilo zbog rasta cijena nafte. Mjere ekonomske politike će se i dalje usmjeravati na amortizovanje negativnih efekata na najugroženije kategorije stanovništva. Osim toga, zbog aktuelnih poskupljena goriva i prehrambenih proizvoda, Vlada je obezbijedila jednokratnu pomoć od oko dva miliona eura za najugriženije stanovnišvo.

Vlada je nedavno izabrala novog člana uprave KAP-a. Da li očekujete da će predstavnici menadžmenta te kompanije, imajući u vidu povoljnu cijenu metala na berzi, konačno početi da redovno izmiruju dospjele obaveze prema bankama i EPCG?
Kombinat aluminijuma Podgorica opterećuju visoki dugovi prema bankama i neriješeno pitanje dugoročnog snabdijevanja električnom energijom. Uprava KAP-a radi na iznalaženju ekonomskog modela uz dugoročno održivo poslovanje, koji će omogućiti kompaniji stabilnost. To bi trebalo da bude prioritet, posebno ako se zna da se Vlada Crne Gore jasno opredijelila da neće više više davati subvencije KAP-u.

U bordu KAP-a imenovali veoma sposobnog inžinjera N.Dožića koji je u vrijeme velikih štrajkova u toj kompaniji svojevremeno sa svega nekoliko desetina ljudi održavao proizvodnju. Da li se u Vladi sada možda razmišlja o eventualnom planu B za KAP ukoliko ruski partneri opet ne budu poštovali Ugovor o poravnanju iz novembra 2010. godine ili po isteku subvencija za struju jednostavno odu? Da li ćete i kada pokrenuti formalni opoziv predsjednika borda i izvršnog direktora KAP-a Vjačeslava i Leonida Krilova koji j nijesu bili u stanju da pripreme adekvatan biznis plan kompanije?
Upravo takve refenence su nas i opredijelile pri izboru člana uprave.
Mišljenja smo da pozitivnu situaciju na tržištu aluminijuma treba iskoristiti što podrazumijeva i iznalaženje dugoročnih rješenja ali i odgovornost onih koji su doprinijeli usložnjavanju i negativnoj komplikaciji finansijske situacije u KAP-u. Po tom pitanju Vlada Crne Gore ima zvaničan stav i nije ga promijenila. Svakako da pozitivna konjuktura na tržištu i program restrukturiranja ostavlja prostor i za alternativna scenarija. Vlada Crne Gore je i dosad pokazivala interes da očuva KAP i na tom fonu će i dalje nastaviti.

Imate li informaciju da li na računima Željezare (u zemlji i inostranstvu) uopšte ima novca od 26,3 miliona eura kredita koje je prethodna uprava te kompanije prošle godine povukla od Credit Swisa? Šta se desilo sa tim novcem, da li je MNSS kupovao opremu? Imate li informaciju kako je potrošen taj novac? Da li je eventualno kupljena oprema u vlasništvu Željezare ili MNSS-a?
Stečaj je situacija kada se podvlači crta i u nadležnosti stečajnog upravnika je da prepozna sve obaveze i potraživanja i definiše njihov stepen.
U pogledu daljeg odnosa između Željezare Nikšić i Credit Suisse-a, Ministarstvo finansija je pokrenulo razgovore radi definisanja postojećih obaveza po ovom kreditnom aranžmanu.
Kreditna sredstva koja je dobila Željezara korišćena su za isplatu zarada radnicima, otpremnine, isplata dobavljača, električna energija, nabavka obrtnih sredstava-sirovina za proizvodnju; investicije u novu opremu; izvođački-građevinski radovi i ugradnja nove opreme i sl. Svakako da sva zatečena imovina ulazi u stečajnu masu.

Nedavno su počeli pregovori o pristupanju EFTA-i. Šta to znači za Crnu Goru?
Nužnost otvorenosti je poznata, posebno za male ekonomije kao što je Crna Gora. Potpisivanjem ovog ugovora, Crna Gora će postati najotvorenija zemlja u ovom dijelu svijeta. Naime, pored Sporazuma o slobodnoj trgovini sa članicam EFTA (Island, Linheštajn, Norveška i Švajcarska), Crna Gora je potpisnica i sporazuma CEFTA, CEI I dr a osim Srbije, Crna Gora je jedina zemlja u region koja ima potpisan Ugovor o slobodnoj tgovini sa Rusijom. U završnoj fazi su pregovori sa Bjelorusijom i Kazahstanom koji zajedno sa Rusijom čine carisnku uniju.
Sve to daje Crnoj Gori poseban kvalitet I atraktivnost za ulaganja.

U pripremi su i izmjene Zakona o privrednim društvima. Šta će to značiti za privrednike?
Izmjene ovog zakona predstavljaju još jedna napor u pravcu eliminisanja biznis barijera. Izmjenama je predviđeno eliminisanje uočenih nepreciznosti u određenim postupcima u odlučivanju na skupštini akcionara, povećanje transparentnosti u postupku restrukturiranja i unapređenje poslovnog ambijenta eliminisanjem najizraženijih prepreka za biznis. Usaglašavanjem Zakona sa direktivama EU postignuto je da postupci restrukturiranja (spajanje i podjele) budu transparentniji, kako za akcionare društva, tako i za povjerioce; da se stepen informisanosti akcionara podigne na još veći nivo; učešće akcionara na skupštini akcionara da bude efikasnije i bolje uredi pravni režim sticanja sopstvenih akcija.