Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića Dnevnom listu „Pobjeda“ – 01. Maj 2011. godine

Da li je tačna informacija da se u Ministarstvu ekonomije održao sastanak sa predstavnicima Elektroprivrede i KAP-a oko duga za struju EPCG? Ako jeste molim Vas da nam saopštite ishod dogovora i stav Ministarstva u kom pravcu stvari treba rješavati?
Komunikacija sa najznačajnijim privrednim subjektima je kontinuirana aktivnost. Svakako da takva komunikacija postoji i kada su u pitanju modaliteti dalje saradnje ovih kompanija i dinamika isplate zaostalih dugova KAP-a.
I laicima je svakako jasno da je pitanje snabdijevanja električnom energijom od suštinskog značaja za opstanak kompanije pa su svi napori usmjereni na iznalaženju rješenja koje će biti prihvatljivo za obje strane.

Kada će na funkciju stupiti novi predstavnik Vlade u Odboru direktora KAP-a i da li ocekujete da konačno bude usvojen biznis plan za Kombinat aluminijuma?
Predstavnik Vlade u Odboru direktora KAP-a biće izabran na prvoj sjednici Skupštine akcionara koja je zakazana za početak maja. Pitanje usvajanja biznis plana je pitanje na kome insistiramo kako Vlada Crne Gore tako i parlament. Cijenimo da je usvajanje kvalitetnog i održivog biznis plana od najvećeg značaja za poslovanje kompanije I očekujemo da ćemo uskoro biti u prilici da ga razmatramo.

Kako komentarisete to sto proizvodnju u Zeljezari pokrece biznismen Miodrag Daka Davidovic. Da li ocekujete da ce Vlada ponovo imati troska iz ovog aranzmana- odnosno platiti poreze, doprinose…?
Pokretanje proizvodnje u procesu stečaja predstavlja odgovornost stečajnog upravnika.
U situaciji u kojoj se Željezara nalazi smatramo da je svaka inicijativa koja će pomoći da se održi proizvodnja u stečaju a u skladu sa Zakonom o stečaju dobrodošla. Oko troškova po osnovu poreza i doprinosa, siguran sam da će se Ministarstvo finansija upravljati najboljim intersom kompanije i zaposlenih u njoj.
Poznato je da je stečaj najbolji način da se problemi konačno do kraja identifikuju kako bi se stvorili uslovi za uspješnije poslovanje kompanije.

Kakav je stav MNSS-a povodom uvođenja stečaja?
Po Zakonu o stečaju, suspendovana su upravljačka prava ali svakako da će MNSS imati priliku da iskaže svoje stavove kroz stečajni postupak I komunikaciju sa stečajnom upravom. Sada je prava prilika da se provjere svi aspekti vezano za dosadašnje poslovanje kompanije, kao i definisanje svih prava, obaveza i odgovornosti koje proizilaze iz stečajnog postupka.

Nedavno ste najavili osnivanje Uprave za inspekcijske poslove. Šta bi to značilo za krajnjeg korisnika?
Osnovni benefit je smanjenje biznis barijera. Preduzetnici će imati obavezu samo prema jednom inspekcijskom organu i po tom osnovu će imati značajno smanjenje administrativnih troškova. Postoje uštede i u vremenu i u proceduri. Takođe, benefiti se očekuju i sa stanovišta države. Oni proizilaze iz profesionalziacije i soecijalizacije. Očekuje se i ušteda po pitanju zapošljavanja, jer će sada pojedine različite poslove koji zahtijevaju visok stepen ekspertize obavljati isti ljudi.

Skupština je usvojila Zakon o regionalnom razvoju. Koji je značaj Zakona i koje su novine?
Ono što je bio naš cilj u stvaranju ovog zakona je da se stvori osnov za koordinaciju aktivnosti u sprovođenju politike regionalnog razvojan uz pripremu strateških razvojnih planova na lokalnom nivou i njihovo usklađivanje sa strateškim razvojnim dokumentima višeg reda. Na taj način bi se povećao apsorpcioni kapacitet jedinica lokalne samouprave i organa državne uprave u korišćenju sredstava iz evropskih fondova. Kroz uticaj razvojnih projekata i sprovođenja Strategije regionalnog razvoja na životni standard građana, naročito u manje razvijenim opštinama i redovno izvještavanje i utvrđivanje stepena razvijenosti i stepena konkurentnosti nadamo se da će doći do smanjenja negativnog demegorafskog trenda sjevernih opština.
Novine u ovom zakonu su, prije svega, uvođenje jedinstvene metodologije za izradu strateških planova razvoja jedinica i njihovo usklađivanje sa Strategijom regionalnog razvoja i drugim planskim dokumentima višeg reda, uvođenje indeksa razvienosti na osnovu koga se utvrđuje stepen razvijenosti jedinica lokalne samouprave i vrši njihovo razvrstavanje i uvođenje indeksa konkurentnosti na osnovu koga se utvrđuje stepen konkurentosti jedinica lokalne samouprave i vrši njihovo razvrstavanje. Posebno bih naglasio uvođenje elektronske baze o razvojnim projektima kao važnog instrumenta koordinacije u sprovođenju politike regionalnog razvoja. Zakon predviđa i osnivanje partnerskog savjeta za regionalni razvoj kao savjetodavnog tijela koji daje preopruke za utvrđivanje prioriteta u realizaciji razvojnih projekata.