Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića Dnevnom listu „Dan“ – 01. Maj 2011. godine

Budući da je pokrenut stečaj u Željezari, na koji način će se Vlada uključiti u tu priču? Kako će se rješavati socijalni program za radnike Željezare?
Poznat je stav Vlade Crne Gore da Željezara treba da opstane bez obzira na trenutnog vlasnika I upravljačku strukturu. Stečaj je sada realnost i upravljačka prava su u rukama stečajnog upravnika. Takođe znamo i da stečaj može da predstavlja novu šansu za svaku kompaniju. Tu šansu treba iskoristiti za sanaciju kompanije. Suštinski dio tog procesa jeste i socijalni program za radnike. Poznat je stav Vlade das vi radnici iz velikih metalskih kompleksa zaslužuju isti tretman, bez obzira da li se radi o KAP-u, Rudnicima boksita ili Željezari.

Da li ste imali komunikaciju sa vlasnicima Željezare, predstavnicima MNSS-a, nakon uvodjenja stečaja? Kako je uprava reagovala na stečaj?
Ako se ima u vidu da je stečajni postupak u toku i da stečajna uprava vrši reviziju dosadašnjeg poslovanja kompanije, suštinska komunikacija se vrši na relaciji stečajni upravnik-povjerioci.

Da li je vlada razmatrala mogućnost da nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović pokrene proizvodnju u Željezari?
To nije pitanje za Vladu, već za stečajnog upravnika, a stav Vlade je da sve što je u skladu sa Zakonom o stečaju i što je u interesu Željezare Nikšić i njenih povjerilaca treba ohrabriti.

Kakvo je sada stanje u Kombinatu aluminijuma i Rudnicima boksita?
S obzirom na to da se cijena aluminijuma kreće oko 2,7 hiljade USD po toni i da je putem socijalnog programa smanjen broj zaposlenih na 1,3 hiljade, stvorena su pretpostavke za pozitivnije poslovanje.
Ono što opterećuje KAP su visoki dugovi prema bankama I neriješeno pitanje dugoročnog snabdijevanja električnom energijom. Uprava KAP-a mora da radi na nalaženju rješenja za ekonomski dugoročno održivo poslovanje koje će omogućiti stabilnost I uskoro očekujemo konkretne predloge po tom pitanju.

Da li ste sa predstavnicima KAP-a razmatra pokretanje proizvodnje u glinice, što bi dorinijelo oporavku Boksita?
Mišljenja smo da uprava KAP-a u narednom periodu treba da razmišlja na koji način kako bi ponovo bila isplativa nabavka boksita iz Rudnika i razmotri otvaranje fabrike glinice, kao osnovnog inputa u proizvodnji aluminijuma i pokrene njegova proizvodnja za potrebe Kombinata.
Važan aspekt u ovom pitanju je očuvanje životne sredine prije pokretanja proizvodnje glinice.

EN plus grupa je otvorila kancelariju u Podgorici da li su Vas kontaktirali, vezano za obezbjedjenje električne energije za Kombinat?
Pitanje koje se nalazi u osnovi incijative EN plus grupe je pitanje koje najviše opterećuje ovu kompaniju. Neophodno je pronaći najbolji i najpovoljniji dugoročni način snabdijevanja KAP-a električnom energijom. Vlada Crne Gore je donijela odluku da nakon dogovorenog perioda, neće više davati subvencije KAP-u za te namjene. To je jedan od najvećih izazova sa kojima će se ova kompanija suočiti I smatram da je svaka inicijativa za dugoročno rješavanje tog problema dobrodošla.

Budući da se najavljuje da će Crna Gora biti izvoznica stuje, koji projekti će doprinijeti da to bude najprije ostvareno?
U cilju valorizacije raspoloživih energetskih resursa, intenzivno se radi na realizaciji projekata izgradnje novih proizvodnih elektroenergetskih objekata kao što su hidroelektrane na Morači, male hidroelektrane na većem broju malih vodotoka I vjetroelektrane na lokalitetima Možura i Krnovo…
U planu je i valorizacija vodnog potencijala rijeka Komarnice I Trebišnjice i dogovor oko Bilećkog jezera.
Takođe preduzimamo aktivnosti za valorizaciju drugih energetskih resursa, kao što su ugalj, biomasa, sunčeva energija. Planiramo da ponovo pokrenemo projekat Maoče, koji podrazumijeva eksploataciju uglja iz basena Maoče i izgradnju termolektrane ukupne snage 500 MW.
S obzirom na procjenu da Crna Gora raspolaže značajnim rezervama nafte i prirodnog gasa, planiramo da uskoro pokrenemo i projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju, u skladu sa Zakonom o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, koji je usvojen u julu ove godine.

Što biste odgovorili kritičarima projekta gradnje hidroelektrana na Morači?
Ne misli da bi trebalo “odgovarati kritičarima” projekta već smatram da je svaka dobronamjerna kritika pokretačka snaga izvršne vlasti. Činjenica je da Crna Gora 30 godina nije izgradila nijedan novi veliki energetski objekat i da ozbiljno zaostaje u tom pogledu i u okruženju i šire. Projekat izgradnje HE na Morači je u fazi priprema ponuda i više puta sam naglasio da od kvaliteta pripremljenih ponuda zavisi i realizacija projekta I naš konačan stav će zavisiti upravo od toga.

Da li je utvrđena lokacija za trafostanicu na koju će biti priključen podmorski kabal sa Italijom i trasa dalekovoda od Tivta do Pljevalja?
Ministarstvo održivog razvoja i turizma je angažovalo konzorcijum firmi u cilju pripreme Detaljnog prostornog plana koji se odnosi na ovaj projekat. Bas taj planski dokument će ponuditi odgovore koji se odnose na lokaciju za trafostanicu i konvertorsko postrojenje, kao i trasu dalekovoda od crnogorskog primorja do Pljevalja.

Da li država priprema paket mjera za posticanje energetske efikasnosti, na primjer, smanjenja PDV-a?
Mislim da je u oblasti energetske efikasnosti takođe odrađen značajan posao. Izdvojio bih svakako projekat rekosntrukcije škola i bolnica iz kredita Svjetske banke u iznosu od 6,5 miliona eura čija je realizacija u toku. U pripremi je i projekat rekonstrukcije škola iz kredita KfW-a u iznosu od 12,5 miliona eura.
Što se tiče samih podsticaja u pripremi je projekat subvencije kamatnih stopa, za kupovinu solarnih sistema za dobijanje tople vode preko lokanih banaka. Cijeli iznos donacije UNEP-a od milion dolara bice upotrijebljen za smanjenje kamatnih stopa na kredite za ovu namjenu t to do 0 %. Odabrane su dvije banke, NLB I Hypo Alpe Adria, a u toku je tender za dobavljače i instalatere opreme.
Inicijativa za smanjenje PDV-a u ovu svrhu je jos ranije bila pokrenuta prema Ministarstvu finansija, ali je usljed ekonomske krize ona obustavljena. Namjera Ministarstva ekonomije je da u narednom peiodu opet pokrene takvu inicijativu, ali ne za ukidanje PDV-a, vec za prelivanje dijela sredstava naplaćenih po osnovu PDV-a na takvu opremu i materijale u Fond za energetsku efikasnost. Iz Fonda bi se od tih sredstava kasnije finansirali projekte energetske efikasnosti u javnom sektoru ili lokalnim samoupravama

Kakva je Vaša politika u oblasti malih i srednjih preduzeća?
Nesporno je da mala i srednja preduzeća doprinose razvoju konkurentnosti jedne ekonomije, novom zapošljavanju, rastu društvenog bruto proizvoda, supstituciji uvoza, jačanju izvoza i unaprjeđenju međunarodnog poslovanja, izvor su inovacija, a doprinose i ravnomjernijem regionalnom razvoju.
Ciljevi koje smo postavili su vrlo ambiciozni i precizno kvanitfikovani i podrazumijevaju poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje finansijske podrške, jačanje konkurentnosti MSP i promocija preduzetništva kao i podrška početnicima u biznisu – start up.
O tome da li će naša politika u ovoj oblasti biti uspješna zavisiće od ciljeva koje smo odredili a to su povećanja broja malih i srednjih preduzeća za 25 odsto, povećanje broja zaposlenih u MSP za 17 odsto, povećanje učešća MSP u ukupnom izvozu na 35 odsto kao i dostizanje učešća MSP u GDP, ukupnim investicijama, prometu, profitu i bruto dodatoj vrijednosti na nivo od 50 odsto.