- Vlada Crne Gore
Predsjednik Vlade Igor Lukšić učestvovao na Forumu...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Predsjednik Vlade Igor Lukšić učestvovao na Forumu za dijalog sa predstavnicima civilnog društva
Objavljeno: 13.05.2011. • 16:39 Autor: biro
Poštovane predstavnice ženskih nevladinih organizacija,
Dozvolite mi najprije da vas pozdravim i izrazim zadovoljstvo što sam danas sa vama i što je ovo prilika da razmijenimo mišljenja na temu Evropske integracije i rodna ravnopravnost.
Vjerujem da su ovakvi susreti dobar način da damo doprinos ispunjavanju naših evropskih, ali, prije svega, civilizacijskih obaveza koje se odnose na adekvatan i ravnopravan položaj žene u društvu.
Osvrnuću se samo ukratko na temu, jer danas sam ovdje da bih saslušao Vaše sugestije i predloge.
Ne sumnjam da će biti i kritičkih tonova. No, ubijeđen sam da će naš današnji rad biti konstruktivan, a kao predsjednik Vlade obećavam sopstveni doprinos radu foruma koji je uspostavljen kao mehanizam saradnje Vlade i nevladinih organizacija, što me posebno raduje.
Poštovane,
Crna Gora je u potpunosti opredijeljena ostvarenju i zaštiti ljudskih prava i sloboda, a naročito posvećena uspostavljanju rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za muškarace i žene.
Osnovni postulat za stvaranje ambijenta jednakih mogućnosti podrazumijeva učešće svih članova društva, žena i muškaraca, u svim oblastima javnog i privatnog života, kako bi na sveobuhvatan način doprinijeli ekonomskom, političkom i kulturnom razvoju društva u cjelini.
Iako je taj princip priznat kao autentičan izraz demokratskih ideala, on odslikava stremljenje da se obezbijedi napredak i prosperitet neke zajednice. Reći ću vam i da je taj zadatak Crna Gora sebi zacrtala na putu evropskih integracija, posebno ako imamo u vidu da nešto više od polovine populacije u Crnoj Gori, tačnije 51%, čine žene.
Lično mi nije blizak pojam neravnopravnosti, ali sam svjestan činjenice da je baština patrijahalnog društva, svakako, uticala da postoje i oni koji misle drugačije.
No, vjerujem da su ovo pitanja koja prate sveukupni razvojni i tranzicioni proces Crne Gore na putu daljih evroatlantskih integracija, a posebno su uslovljena ekonomskim napretkom naše zemlje, a samim tim jačim i ekonomskim polažajem žena.
Istovremeno, ubijeđen sam da sve što radimo na unapređenju poslovnog ambijenta, privlačenju investitora, pokretanju kompanija i novih radnih mjesta, širom otvora vrata novih mogućnosti za žene – da oplemene poslove, iskoriste svoja znanja i vještine u kreiranju radnog ambijenta i budu ravnopravni, i što da ne, dominatni članovi jednog slobodnog ekonomskog društva kakvo Crna Gora treba da bude.
Formalno-pravno gledano, mada može zazvučati kao fraza, u Crnoj Gori žene uživaju sva prava podjednako kao i muškarci, jer im to garantuje Ustav Crne Gore, njegujući princip rodne ravnopravnosti i politiku jednakih mogućnosti za sve.
Ustavne odredbe su dalje razrađene nizom zakonskih rješenja koja obezbjeđuju ravnopravnost žena u svim sferama života i rada. I konačno, Zakon o rodnoj ravnopravnosti predviđa efikasne mehanizme za postizanje pune ravnopravnosti muškaraca i žena u Crnoj Gori.
Sa druge strane, zahvaljujući uspostavljanju institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori, kao što je upravo ovaj, kao i aktivnostima nevladinih organizacija, povećan je stepen informisanosti i znanja javnosti o pitanjima žena i njihovog ravnopravnog učešća u društvu.
Reći ću i da su, u proteklom periodu Vlada i druge institucije, sprovele veliki broj aktivnosti koje imaju za cilj poštovanje principa rodne ravnopravnosti, i to u različitim oblastima počev od obrazovanja, zdravlja, borbe protiv nasilja nad ženama do povećanja učešća žena u politici i snaženja njihovog ekonomskog statusa.
No, uprkos stvaranju svih zakonskih pretpostavki i svim naporima koje preduzimamo moramo se zapitati da li je to dovoljno i šta još možemo da uradimo?
Razlog za takav upit je prestojeći, vrlo zahtjevan period koji se odnosi na sljedeću fazu evropskih, ali i atlantskih integracija, u kojoj je uloga svakog člana crnogorskog društva podjednako važna i kojoj su nam potrebni svi raspoloživi kapaciteti.
Vjerujem, da i u narednoj fazi, koja će podrazumijevati dobijanje datuma pregovora, uloga žena kao članova pregovaračkog tima biće više nego značajna, ali i njihova uloga u kompanijama koja će primjenjivati evropske standarde, potom, možda, najznačajnija uloga majke koja će kod svoje djece podsticati i njegovati evropske vrijednosti.
To su razlozi koji, uprkos postignutim promjenama i napretku, znače da nam predstoji još dosta posla na postizanju stvarnih uslova za ostvarivanje jednakih mogućnosti za oba pola.
I to ne podrazumijeva našu posvećenost stvaranju zakonskih preduslova, jer ih dobrim dijelom već imamo, nego i kreiranje odgovarajućeg ambijenta u društvu, što podrazumijeva i proces promjene svijesti, što to je uvijek dugotrajno.
Ipak, ohrabruju pokazatelji koji ukazuju da se žene sve više obrazuju u Crnoj Gori, da je veliki broj zaposlenih u pojedinim oblastima, kao što su zdravstvo, školstvo, trgovina, pa i državna uprava, te drugim djelatnostima.
Pored tih podataka, nema mjesta zadovoljstvu sadašnjim učešćem žena na mjestima odlučivanja. Zato dajem punu podršku njihovoj većoj zastupljenosti u izvršnoj vlasti, u Parlamentu, jer na taj način dajemo doprinos političkom osnaživanju žena u crnogorskom društvu. U budućem periodu vidim ih na na sve više pozicija, prije svega, u Vladi.
Otvorićemo danas vjerujem i pitanje nasilja nad ženama, koje je prepoznato kao najčešći globalni oblik kršenja ženskih ljudskih prava.
U tom smislu, želim da podsjetim da je prepoznajući ovaj problem Odlukom Vlade Crne Gore 2010. godina proglašena godinom borbe protiv nasilja u porodici, a naša i očekivanja, ali i javnosti su velika su od Strategije za borbu protiv nasilja u porodici.
Toliko u uvodnom dijelu. Želim sada da vas pozovem na otvorenu diskusiju i da naglasim da to što sam danas sa vama nadam se šalje jednu snažnu političku poruku da ova Vlada nije samo deklarativno posvećena ovim ciljevima, već da uspostavljanjem partnerstava i aktivizmom nevladinih organizacija možemo da doprinesemo da sva ova pitanja institucionalno budu riješena u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i iskustvima zemalja sa najstarijim demokratijama.
Zahvaljujem za pažnju.
Igor Lukšić, predsjednik Vlade Crne Gore
Dozvolite mi najprije da vas pozdravim i izrazim zadovoljstvo što sam danas sa vama i što je ovo prilika da razmijenimo mišljenja na temu Evropske integracije i rodna ravnopravnost.
Vjerujem da su ovakvi susreti dobar način da damo doprinos ispunjavanju naših evropskih, ali, prije svega, civilizacijskih obaveza koje se odnose na adekvatan i ravnopravan položaj žene u društvu.
Osvrnuću se samo ukratko na temu, jer danas sam ovdje da bih saslušao Vaše sugestije i predloge.
Ne sumnjam da će biti i kritičkih tonova. No, ubijeđen sam da će naš današnji rad biti konstruktivan, a kao predsjednik Vlade obećavam sopstveni doprinos radu foruma koji je uspostavljen kao mehanizam saradnje Vlade i nevladinih organizacija, što me posebno raduje.
Poštovane,
Crna Gora je u potpunosti opredijeljena ostvarenju i zaštiti ljudskih prava i sloboda, a naročito posvećena uspostavljanju rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za muškarace i žene.
Osnovni postulat za stvaranje ambijenta jednakih mogućnosti podrazumijeva učešće svih članova društva, žena i muškaraca, u svim oblastima javnog i privatnog života, kako bi na sveobuhvatan način doprinijeli ekonomskom, političkom i kulturnom razvoju društva u cjelini.
Iako je taj princip priznat kao autentičan izraz demokratskih ideala, on odslikava stremljenje da se obezbijedi napredak i prosperitet neke zajednice. Reći ću vam i da je taj zadatak Crna Gora sebi zacrtala na putu evropskih integracija, posebno ako imamo u vidu da nešto više od polovine populacije u Crnoj Gori, tačnije 51%, čine žene.
Lično mi nije blizak pojam neravnopravnosti, ali sam svjestan činjenice da je baština patrijahalnog društva, svakako, uticala da postoje i oni koji misle drugačije.
No, vjerujem da su ovo pitanja koja prate sveukupni razvojni i tranzicioni proces Crne Gore na putu daljih evroatlantskih integracija, a posebno su uslovljena ekonomskim napretkom naše zemlje, a samim tim jačim i ekonomskim polažajem žena.
Istovremeno, ubijeđen sam da sve što radimo na unapređenju poslovnog ambijenta, privlačenju investitora, pokretanju kompanija i novih radnih mjesta, širom otvora vrata novih mogućnosti za žene – da oplemene poslove, iskoriste svoja znanja i vještine u kreiranju radnog ambijenta i budu ravnopravni, i što da ne, dominatni članovi jednog slobodnog ekonomskog društva kakvo Crna Gora treba da bude.
Formalno-pravno gledano, mada može zazvučati kao fraza, u Crnoj Gori žene uživaju sva prava podjednako kao i muškarci, jer im to garantuje Ustav Crne Gore, njegujući princip rodne ravnopravnosti i politiku jednakih mogućnosti za sve.
Ustavne odredbe su dalje razrađene nizom zakonskih rješenja koja obezbjeđuju ravnopravnost žena u svim sferama života i rada. I konačno, Zakon o rodnoj ravnopravnosti predviđa efikasne mehanizme za postizanje pune ravnopravnosti muškaraca i žena u Crnoj Gori.
Sa druge strane, zahvaljujući uspostavljanju institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori, kao što je upravo ovaj, kao i aktivnostima nevladinih organizacija, povećan je stepen informisanosti i znanja javnosti o pitanjima žena i njihovog ravnopravnog učešća u društvu.
Reći ću i da su, u proteklom periodu Vlada i druge institucije, sprovele veliki broj aktivnosti koje imaju za cilj poštovanje principa rodne ravnopravnosti, i to u različitim oblastima počev od obrazovanja, zdravlja, borbe protiv nasilja nad ženama do povećanja učešća žena u politici i snaženja njihovog ekonomskog statusa.
No, uprkos stvaranju svih zakonskih pretpostavki i svim naporima koje preduzimamo moramo se zapitati da li je to dovoljno i šta još možemo da uradimo?
Razlog za takav upit je prestojeći, vrlo zahtjevan period koji se odnosi na sljedeću fazu evropskih, ali i atlantskih integracija, u kojoj je uloga svakog člana crnogorskog društva podjednako važna i kojoj su nam potrebni svi raspoloživi kapaciteti.
Vjerujem, da i u narednoj fazi, koja će podrazumijevati dobijanje datuma pregovora, uloga žena kao članova pregovaračkog tima biće više nego značajna, ali i njihova uloga u kompanijama koja će primjenjivati evropske standarde, potom, možda, najznačajnija uloga majke koja će kod svoje djece podsticati i njegovati evropske vrijednosti.
To su razlozi koji, uprkos postignutim promjenama i napretku, znače da nam predstoji još dosta posla na postizanju stvarnih uslova za ostvarivanje jednakih mogućnosti za oba pola.
I to ne podrazumijeva našu posvećenost stvaranju zakonskih preduslova, jer ih dobrim dijelom već imamo, nego i kreiranje odgovarajućeg ambijenta u društvu, što podrazumijeva i proces promjene svijesti, što to je uvijek dugotrajno.
Ipak, ohrabruju pokazatelji koji ukazuju da se žene sve više obrazuju u Crnoj Gori, da je veliki broj zaposlenih u pojedinim oblastima, kao što su zdravstvo, školstvo, trgovina, pa i državna uprava, te drugim djelatnostima.
Pored tih podataka, nema mjesta zadovoljstvu sadašnjim učešćem žena na mjestima odlučivanja. Zato dajem punu podršku njihovoj većoj zastupljenosti u izvršnoj vlasti, u Parlamentu, jer na taj način dajemo doprinos političkom osnaživanju žena u crnogorskom društvu. U budućem periodu vidim ih na na sve više pozicija, prije svega, u Vladi.
Otvorićemo danas vjerujem i pitanje nasilja nad ženama, koje je prepoznato kao najčešći globalni oblik kršenja ženskih ljudskih prava.
U tom smislu, želim da podsjetim da je prepoznajući ovaj problem Odlukom Vlade Crne Gore 2010. godina proglašena godinom borbe protiv nasilja u porodici, a naša i očekivanja, ali i javnosti su velika su od Strategije za borbu protiv nasilja u porodici.
Toliko u uvodnom dijelu. Želim sada da vas pozovem na otvorenu diskusiju i da naglasim da to što sam danas sa vama nadam se šalje jednu snažnu političku poruku da ova Vlada nije samo deklarativno posvećena ovim ciljevima, već da uspostavljanjem partnerstava i aktivizmom nevladinih organizacija možemo da doprinesemo da sva ova pitanja institucionalno budu riješena u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i iskustvima zemalja sa najstarijim demokratijama.
Zahvaljujem za pažnju.
Igor Lukšić, predsjednik Vlade Crne Gore
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?