INTERVJU MINISTRA EKONOMIJE DR VLADIMIRA KAVARIĆA AGENCIJI »MINA“ – 21. MAJ 2011.

1. Da li Vlada ostaje pri zahtjevu da se smijeni predsjednik Odbora direktora Kombinata aluminijuma Podgorica, Vjačeslav Krilov? Da li ćete tražiti da ta funkcija pripadne predstavniku Vlade u Odboru direktora Kombinata aluminijuma?
Vlada se jasno opredijelila da oni koji su doprinijeli usložnjavanju i negativnoj komplikaciji finansijske situacije u KAP-u treba da odgovaraju. Po tom pitanju Vlada Crne Gore ima zvaničan stav i nije ga promijenila. Naša očekivanja od predstavnika CEAC-a u Odboru direktora kompanije je da se na konstitutivnoj sjednici odrede pozitivno prema našem zahtjevu i da za mjesto Predsjednika odbora predlože novog kandidata. Što se tiče kadrovskog riješenja, prema akcionarskom ugovoru, kandidata za to mjesto kao i za mjesto izvršnog direktora predlaže CEAC, a predstavnik Vlade ima pravo veta na njegov izbor i mi ćemo se u potpunosti ponašati prema Akcionarskom ugovoru.

2. Očekujete li da će Kombinat aluminijuma redovno izmirivati obaveze prema kreditorima? Šta u slučaju da ne bude tako i ukoliko bude neophodno aktiviranje državne garancije?
Svakako da su visoki dugovi prema bankama opterećujući faktor u poslovanju KAP-a uz neriješeno pitanje dugoročnog snabdijevanja električnom energijom. Imajući u vidu da se Vlada Crne Gore jasno opredijelila da neće više davati subvencije ovoj kompaniji smatram da bi prioritet menadžmenta KAP-a moralo da bude traženje ekonomskog modela za dugoročno održivo poslovanje, koji će omogućiti kompaniji stabilnost. U slučaju aktiviranja garancija mi ćemo preduzeti sve mjere zaštite koje su definisane Ugovorom o poravnanju i Akcionarskim ugovorom. Ono što nas ohrabruje su pozitivni trendovi kada je u pitanju tržište aluminijuma koje bi svakako trebalo iskoristiti.

3. Šta će biti sa Rudnicima boksita i da li tom preduzeću prijeti stečaj ili likvidacija s obzirom na česte obustave proizvodnje?
Kroz naše predstavnike u bordu direktora insistira se na traženju tržišnih rješenja za opstanak preduzeća kroz realizaciju postojećih ugovora i eventualno sklapanje novih kao i rješavanje problema neizmirenih potraživanja. To je jedini pravi način za realizaciju naših rudnih potencijala kao i dugoročnu održivost firme.

4. Da li Željezara Nikšić ima perspektivu? Očekujete li uspješnu reorganizaciju Željezare kroz stečaj? Ima li stranih investitora koji su zainteresovani za preuzimanje Željezare?
Naš cilj je da Željezara bude ekonomski održiva. Smatram da se kroz stečajni postupak mogu obezbijediti neophodne pretpostavke za to. Stečaj je, naime, prava prilika da se preduzeće oslobodi svih balasta. Stečajni upravnik će odlučiti o konkretnom scenariju po pitanju organizovanja proizvodnje i eventualne prodaje.

5. Da li je Miodrag Davidović tražio povlastice od države da bi preuzeo Željezaru?
Kompaniju u stečajnom postupku vodi stečajni upravnik i prema našim informacijama on sklapa ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji koji su u interesu Željezare a takođe i donosi odluke o budućem scenariju koji se tiče sudbine Željezare. U skladu sa tim nije bilo nikakvih zahtjeva prema Vladi vezano za poslovno-tehničku saradnju.

6. Uskoro se očekuje da se Skupština odredi prema izmjene Zakona o privrednim društvima. Šta će to značiti za privrednike?
Prije svega smanjenje biznis barijera. Izmjenama je predviđeno eliminisanje uočenih nepreciznosti u određenim postupcima u odlučivanju na skupštini akcionara, povećanje transparentnosti u postupku restrukturiranja i unapređenje poslovnog ambijenta eliminisanjem najizraženijih prepreka za biznis.

7. Koje mjere se preduzimaju za posticanje energetske efikasnosti?
Izdvojio bih projekat rekosntrukcije škola i bolnica iz kredita Svjetske banke u iznosu od 6,5 miliona eura čija je realizacija u toku. U pripremi je i projekat rekonstrukcije škola iz kredita KfW-a u iznosu od 12,5 miliona eura.
Takođe je u pripremi projekat subvencije kamatnih stopa, za kupovinu solarnih sistema za dobijanje tople vode preko lokanih banaka. Cijeli iznos donacije UNEP-a od milion dolara bice upotrijebljen za smanjenje kamatnih stopa na kredite za ovu namjenu t to do 0 %. Odabrane su dvije banke, NLB I Hypo Alpe Adria, a u toku je tender za dobavljače i instalatere opreme.

8. Koji su strateški pravci u razvoju malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori?
Prije svega poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje finansijske podrške, jačanje konkurentnosti MSP i promocija preduzetništva kao i podrška početnicima u biznisu – start up. Naši ciljevi su povećanje broja malih i srednjih preduzeća za 25 odsto, povećanje broja zaposlenih u MSP za 17 odsto, povećanje učešća MSP u ukupnom izvozu na 35 odsto kao i dostizanje učešća MSP u GDP, ukupnim investicijama, prometu, profitu i bruto dodatoj vrijednosti na nivo od 50 odsto.