Autorski tekst "Odlučnim reformama u susret novim izazovima" ministra finansija, dr Milorada Katnića, objavljen u Godišnjem biltenu Ministarstva finansija

Svaki naš građanin upoznat je da su eksterni šok, pad ekonomske aktivnosti, visoki budžetski deficit, rast javnog duga i povećanje nelikvidnosti bile osnovne ekonomske karakteristike 2009. godine. Takođe, znamo da se prošla, 2010, može označiti godinom stabilizacije i značajnih promjena ekonomskog sistema.

U prvoj polovini 2010. ekonomska aktivnost se stabilizovala, a u posljednja dva kvartala bilježila rast. Smanjeni su državna potrošnja i budžetski deficit. Javni dug je, i pored rasta, zadržan na održivom nivou. Budžet je redovno servisirao sve obaveze, i nije bilo potrebe za rebalansom. Po prvi put Crna Gora je izdala euro obveznice, čime su investitori pokazali povjerenje u naše finansije. Desilo se to u godini izrazitih nestabilnosti na evropskom finansijskom tržištu i kriza pojedinih zemalja eurozone, zbog čega se ovi rezultati mogu označiti kao uspjeh.

Svi izazovi sa kojima se suočavala naša ekonomija tražili su odlučne reforme i brzo donošenje odluka. Vanbudžetski fondovi su konsolidovani u jedinstveni sistem trezora, čime je povećana transparentnost raspolaganja i trošenja novca poreskih obveznika. Izmjenom poreskih zakona stvorena je osnova za dugoročno stabilno finansiranje opština, uz limitiranje diskrecionih poreskih i kvazi poreskih nameta kojim se kažnjavaju poreski obveznici i unosi nestabilnost u ekonomski sistem. Unaprijeđen je poslovni ambijent - smanjenjem broja procedura, vremena i troškova registracije kompanija i plaćanja poreza. Omnibus zakonom eliminisane su mnoge barijere koje su opterećivale i remetile biznis u Crnoj Gori.

U 2010. godini zaokružena je i pravna regulativa iz domena bankarskog sektora, što doprinosi jačanju nezavisnosti regulatora i njegove uloge supervizije, kao i daljoj stabilnosti finansijskog sistema. Na polju strukturnih reformi, donesene su teške i nepopularne odluke koje, prije svega, znače odgovornost za buduće generacije. Posebno valja istaći parametarska prilagođavanja penzijskog sistema, postepenim produženjem granice za penzionisanje i izmjenama formule za usklađivanje penzija.

Zajedno, sve aktivnosti koje su sprovođene tokom 2010. godine učinile su ekonomski sistem stabilnijim i sigurnijim. Istovremeno je stvorena osnova za održiv dugoročan rast. Za 2011. godinu očekujemo da će rast biti na nivou predviđenih 2,5%, što će omogućiti dalju konsolidaciju javnih finansija. Da bismo u narednom srednjoročnom periodu mogli ostvariti potencijalne stope rasta, na godišnjem nivou od preko 4%, neophodno je nastaviti sa makroekonomskom stabilizacijom privrede, te intenzivirati strukturne reforme, pogotovo one u oblastima socijalne zaštite, zdravstvenog i obrazovnog sistema.

Pokazali smo da smo spremni da donesemo teške i nepopularne odluke kada su one u interesu dugoročne stabilnosti i napretka. To je odgovorna politika prema sadašnjim i budućim generacijama, koja ne znači ignorisanje i odlaganje problema već suočavanje sa njima i njihovo pretvaranje u izazov i šansu. Tako moramo i nastaviti.

Nastavkom regulatorne reforme i optimizacijom državne uprave ne štedimo samo sredstva poreskih obveznika, već povećavamo transparentnost i kvalitet javnih usluga. Reforme zdravstvenog i obrazovnog sistema treba da donesu efikasniju zdravstvenu zaštitu i, ono što je osnova napretka, konkurentnije znanje kroz kvalitetnije (cjeloživotno) obrazovanje. Najbolji način da podstaknemo ekonomiju je bolja infrastruktura i bolje obrazovanje. Potrebno je dalje i brže unapređivati poslovni ambijent i stvarati uslove za nove investicije.

Pojedine pojave zabrinjavaju. Olako se i grubo kritikuju investitori, bez obzira da li su domaći ili strani, da li dolaze iz EU ili drugih najrazvijenijih zemalja i da li imaju reputaciju koja im otvara vrata za ulaganja u države sa najvećim (investicionim) rejtingom. Ne samo da moramo mijenjati propise kako bismo smanjili troškove, procedure i vrijeme za investicije već moramo uspostavljati klimu međusobnog povjerenja i poštovanja sa investicionom zajednicom. Zato je neophodno graditi sistem vrijednosti gdje su investitori dobrodošli, gdje profit i bogatstvo, nastali na formalnom i regularnom biznisu, nijesu za osudu već za poštovanje. Unapređenje poslovnog ambijenta i investicione klime biće zadatak Ministarstva finansija kojem ćemo biti posebno posvećeni.

Istovremeno, državna administracija kao cjelina, a time i ona u Ministarstvu finansija, treba da postane servis građana i privrede, a procedure moraju biti transparentne i efikasne. Od dominantnog pristupa koji glasi „ne može“, „nije u redu“, „dođite drugi put“ i „nije moja nadležnost“, moramo svi zajedno učiniti sve što je moguće kako bi došlo do toga da državna administracija preuzme odgovornost za predmete i odluke, da ih ne odlaže, te da ih završi odmah ili u najkraćem roku.

Ministarstvo finansija se u 2011. susreće i sa potpuno novim izazovima. Dobijanje statusa zemlje kandidata u decembru prošle godine predstavlja ohrabrenje, ali istovremeno i dodatni izazov za administraciju Crne Gore. U Ministarstvu smo kao jedan od osnovnih prioriteta za 2011. godinu definisali uspostavljanje institucionalnih i kadrovskih pretpostavki potrebnih za uspješno sprovođenje pregovora o učlanjivanju u EU. U tom kontekstu, posebna pažnja će biti posvećena uspostavljanju struktura koje su potrebne za efikasno prenošenje pravnog reda EU u Crnu Goru u oblastima koje su u direktnoj nadležnosti Ministarstva finansija, kao i uspostavljanju decentralizovanog sistema upravljanja IPA fondovima. Ovo nijesu tehnička već suštinska pitanja, koja će pokazati da li imamo znanja i umijeća da prihvatimo evropske vrijednosti, pravila i procedure. Trenutno je prosječan godišnji iznos IPA sredstava koja su dostupna Crnoj Gori na nivou oko 30 miliona eura. U narednim godinama će se taj iznos povećavati, ali od naših sposobnosti i efikasnosti zavisiće koliko ćemo od tih sredstva stvarno iskoristiti. Od toga, dakle, zavise finansijski benefiti našeg pridruženja EU, što će direktno uticati i na životni standard građana Crne Gore.

U okviru redovne saradnje sa EU, Crna Gora je krajem januara 2011. predložila Evropskoj komisiji svoj najnoviji Ekonomski i fiskalni program (EFP). Dokument je preveden i objavljen na sajtu Ministarstva (http://www.mf.gov.me/organizacija/medjunarodna_saradnja_i_evropske_integracije/102867/EKONOMSKI-I-FISKALNI-PROGRAM.html) čime nastavljamo sa politikom otvorenosti i transparentnosti u radu.

Ovogodišnji EFP je posljednji dokument ovog tipa. Sada, kada je Crna Gora postala zvanično kandidat za ulazak u EU, u obavezi smo da pripremimo novi, zahtjevniji tip dokumenta, zvan Predpristupni ekonomski program. Pripreme smo već započeli i u tom dijelu ćemo bez sumnje odgovoriti dodatnim obavezama i zahtjevima Evropske komisije.

Poštovani, izazovi sa kojima se suočava naša ekonomija traže odlučne reforme i brzo donošenje odluka. Moramo preuzeti odgovornost i raditi ono što vjerujemo da je ispravno. Mogućnosti i šanse za napredak su velike, a od našeg rada, znanja i zalaganja zavisi kako ćemo ih iskoristiti. Ispunjavanje svih prethodnih zadataka i prioriteta je jedini put kako komparativne mogu postati i konkurentske prednosti i biti iskorišćene za povećanje blagostanja, za nas, za naše porodice i za našu državu.

S poštovanjem,
dr Milorad Katnić
ministar finansija