Budva: Govor predsjednika Vlade Igora Lukšića na konferenciji „Dijalog Crna Gora – EU“

Uvaženi gospodine File,
Poštovane dame i gospodo,

Čini mi posebno zadovoljstvo da vas, u ime Vlade Crne Gore, pozdravim i zahvalim na pozivu da otvorim konferenciju na temu ’’Dijalog Crna Gora-EU’’, koju organizuje Nacionalni savjet za evropske integracije. Naziv i tematski sadržaj Konferencije, i simbolički i suštinski, upućuje na ono što je srž emancipacije, odnosno evropeizacije svakog društva, pa i crnogorskog. Dijalog, koji svoje ishodište ima u demokratskim standardima i praksi, u kompromisu koji uvažava različitosti, nerazdvojiv je od našeg evropskog puta. A, ova Konferencija je još jedna potvrda posvećenosti Vlade i Parlamenta, ali i ostalih struktura društva za suštinski dijalog unutar države. Isto tako, i sa našim evropskim partnerima.

Uvjeren sam da današnja Konferencija predstavlja dobru priliku da sagledamo dosadašnje rezultate u ispunjavanju sedam ključnih prioriteta. Iz ovog ugla, i ukupna dostignuća Crne Gore na putu ka EU koja se, dozvolićete da ukažem, ističu u pozitivnom smislu na svim važnim forumima. Projektovali smo ambiciozne, ali realne akitvnosti u prioritetnim oblastima navedenim u Mišljenju Evropske komisije. Pred nama je još dosta posla. Ali, vjerujem da smo već ušli u onu fazu u kojoj više nema dileme da se stvari odvijaju u pozitivnom smjeru, da je sve što radimo na ispunjavanju obaveza iz Akcionog plana u skladu sa evropskim standardima i praksom. Izazov je da se održi postojeća dinamika i kvalitet aktivnosti, kako bi sve ono što smo zacrtali, ostvarili u predviđenom roku. Uvjeren sam da za to svi skupa imamo dovoljno volje, entuzijazma, kapaciteta i energije. I da će nas rezultati koje ostvarimo kvalifikovati da Evropska komisija u ovogodišnjem Izvještaju o napretku preporuči otvaranja pregovora o pristupanju Crne Gore EU.

Crna Gora pravi dalji krupan iskorak na svom evropskom putu. Ponovo ističem, sa punom sviješću o važnosti dijaloga između Crne Gore i EU, ni jednog trenutka ne zanemarujemo značaj koji ima dijalog koji se odvija unutar Crne Gore. Svjesni smo činjenice da je riječ o procesu koji zahtijeva kontinuiran doprinos svih činilaca društva. To je posebno relevantno u našem slučaju, imajući u vidu veličinu Crne Gore, pa je to je jedini način da premostimo iskušenja koja se tiču administrativnih kapaciteta. Krajnje je podsticajno, ali i ključno, što je integracija Crne Gore u EU pitanje oko kojeg postoji konsenzus, pitanje koje povezuje strane koje, nerijetko, imaju značajno različita viđenja koja treba usaglašavati u zajedničkom dijalogu. Podsjetiću da ovo pitanje predstavlja zajednički cilj i interes svih građana Crne Gore.

Nesporno je da nas, možda ponekad i ne tako očigledno, u ovom procesu vezuje i iskrena namjera da, ispunjenjem ovih kriterijuma i napretkom u oblastima vladavine prava, medijskih sloboda, pravosuđa, izbornog zakonodavstva, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, borbe protiv diskriminacije bilo koje vrste, prvenstveno, stvorimo uslove za bolji i kvalitetniji život svih građana Crne Gore. Dakle, mi smo iskreno posvećeni reformama zbog nas samih i naših nacionalnih interesa, a ne zato što to neko od nas traži. Uostalom, građani sve više sude o prednostima evropske integracije na osnovu opipljivih rezultata, poklanjajući sve manje pažnje na druge aspekte. Jedino kada građanima pružimo opipljive dokaze evropske perspektive, možemo računati na njihovu punu podršku. Pritom, jasno je da nam integracioni mehanizam pomaže da radimo bolje, brže i kvalitetnije.

Dalji napredak Crne Gore u pravcu punopravnog članstva u evropsku porodicu je na uzajamnu korist. Crna Gora se dobrosusjedskim odnosima, unutrašnjom političkom stabilnošću, etničkom, religijskom raznolikošću, privlačnošću za investitore, regionalnom saradnjom potvrdila kao pouzdan partner i u doba finansijske i političke krize u EU. Crna Gora se danas kvalifikuje na svim važnim međunarodnim adresama kao država koja može biti dobar primjer zemljama koje su na integracionom putu.

Hrabri me činjenica da smo u procesu ispunjenja svakog pojedinačnog kriterijuma u dosadašnjem radu ostvarili napredak, što predstavlja dobru osnovu za ostvarenje strateških ciljeva kojima težimo.

Dame i gospodo,

Bez namjere da detalno nabrajam sve što je urađeno, dozvolite da se ukratko osvrnem na najznačajnije rezultate ostvarene u okviru svake od sedam preporuka, u skladu sa Akcionim planom Vlade.

1. Skupština je u proteklom periodu realizovala aktivnosti usmjerene ka jačanju kontrolne i zakonodavne uloge, proširenjem nadzora nad više oblasti i jačanjem kapaciteta za procjenu usklađenosti zakona sa pravnom tekovinom EU i njihovim uticajem. To je napredak kojim je zadovoljna i Vlada i naši evropski partneri. Kontinuirano se radi na unapređenju izbornog zakonodavnog okvira, uz konsultacije sa Venecijanskom komisijom i OEBS-om. Nadam se da ćemo na ovom važnom pitanju položiti test demokratske zrelosti, i dokazati da je usvajanje ovog zakona, uz široku podršku, zajednički cilj na dohvat ruke.

2. U sklopu reforme državne uprave, posebno bih izdvojio rad na novom Zakonu o državnim službenicima i namještenicima. Cilj je da se osigura zapošljavanje i napredovanje na osnovu zasluga, depolitizacija i profesionalna državna uprava. Ovaj zakon je već prošao nekoliko ekspertiza SIGMA i EK, sa kojima nastavljajamo intenzivne konsultacije. U ovom kontekstu, ukazao bih i na Strategiju reforme državne uprave i okvirni Akcioni plan za njenu implementaciju. U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku, dok se istovremeno radi na Programskom dokumentu koji će dati smjernice za pripremu novog Zakona o upravnom postupku.

3. U oblasti jačanja vladavine prava, ističem da je usvojen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i pripremljen set nacrta zakona koji se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa - Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom Savjetu, Zakon o sudovima i Zakon o državnom tužilaštvu. I ovi zakoni su bili predmet više analiza eksperata Evropske komisije i Venecijanske komisije. Tu je i Prijedlog odluka kojom se inicira proces promjene Ustava u dijelu odredaba kojima se uređuje pravosuđe, koju će, očekujem, Vlada usvojiti naredne sedmice.

4. Ostvarili smo i napredak u segmentu borbe protiv korupcije. Pripremljen je set antikorupcijskih zakona, koji će se još jednom, vjerujem, finalno testirati na radionici koja će se održati sjutra u ReSPA-i, u organizaciji Vlade i EK, i uz ekspertsku podršku SIGMA. Radi se o sljedećim propisima: Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika kojim se implementiraju preporuke GRECO-a, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa i nacrti Zakona o finansiranju političkih partija i Zakona o javnim nabavkama.

Prepoznajući važnost socijalnog dijaloga, nastavljamo da radimo na usaglašavanju odredbi Zakona o radu, koji je značajan i u dijelu borbe protiv korupcije. Takođe, u Skupštini je niz zakona kojima se unapređuje poslovni ambijent, čime se preventivno utiče na problem korupcije.

5. U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, nastavlja se sa unapređenjem normativnog okvira – pored ostalog, u pripremi su Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima i Nacrt zakona o DNK registru. Cijenim posebno važnim, što je utvrđena Mapa organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Time se daje dodatan kvalitet efikasnoj borbi protiv ovog globalnog fenomena. Ukupan strateški okvir na ovom planu biće zaokružen pripremom dokumenta Procjena prijetnje od organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Uporedo sa jačanjem kapaciteta policije uspostavljamo sigurnu komunikacionu mrežu za razmjenu podataka. Kontinuirano radimo i na unapređenju saradnje sa INTERPOL-om, EUROPOL-om, SECI centrom i i zemljama u okruženju. Uskoro će sa radom početi i Zajednički istražni tim, a kroz međunarodnu i regionalnu saradnju je realizovan čitav niz važnih aktivnosti u poslednjih par mjeseci.

6. U oblasti medijskih sloboda, u skupštinskoj je proceduri Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, kojim se predviđa brisanje krivičnog djela klevete i uvrede. Definisan je i model za finansiranje novinarskog samoregulatornog tijela.

7. U dijelu preporuka za jačanje saradnje sa civilnim društvom, konstituisan je Savjet za saradnju Vlade i NVO. Uz aktivno učešće civilnog sektora, pripremljen je Nacrt zakona o NVO, dok je u fazi konačnog preciziranja Analiza finansiranja NVO iz javnih fondova. Unaprijeđen je proces konsultacija i učešće civilnog sektora u izradi propisa i kreiranju javnih politika. U cilju daljeg jačanja i održivosti ovog procesa, odnosno obezbjeđivanja sistemskog rješenja za učešće NVO u postupku kreiranja javnih politika, pristupićemo i izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi.

8. U cilju unapređenja ljudskih prava, utvrđen je Predlog zakona o Ombudsmanu, koji je u skupštinskoj proceduri, kao i Predlog zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom. Radi se i na izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. Predano nastavljamo sa realizacijom aktivnosti na ažuriranju baze podataka o raseljenim i interno raseljenim licima i bilježimo, slobodan sam reći, vidan napredak kada je riječ o podnošenju zahtjeva i rješavanju pravnog statusa ovih lica. Pritom, svjesni smo da postignuti rezultati, još uvijek, nijesu na zadovoljavajućem nivo, što zahtijeva dalje intenzivne napore. Istovremeno, sprovodimo aktivnosti na definisanju i Strategije održivog rješenja za kampove Konik I i II. Uskladili smo relevantno zakonodavstvo sa Zakonom o strancima (zapošljavanje, obrazovanje, socijalna prava, zdravstvena zaštita i osiguranje), što je konstatovano i od strane UNHCR. Utvrđene su poreske olakšice za zapošljavanje pripadnika RAE populacije. Dodatno, u pripremi je i program zapošljavanja pripravnika, koji su pripadnici ove populacije. Crna Gora aktivno učestvuje i u tekućim aktivnostima u okviru Sarajevskog procesa/Beogradske inicijative.

Dame i gospodo,

Stalni dijalog Crne Gore i EU nastavlja se i kroz predstojeće ekspertske misije EU u oblasti vladavine prava, već početkom juna. Očekujem da će eksperti EU, koji će se posebno fokusirati na efikasnost, nezavisnost, autonomiju i odgovornost pravosudnog sistema, i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, u otvorenoj komunikaciji, identifikovati ostvarene rezultate, kao i pitanja kojima ćemo posvetiti posebnu pažnju u narednih nekoliko mjeseci.

Ostvareni napredak je ohrabrujući i uvjeren sam da ćemo u predstojećem periodu zadržati dobru dinamiku kako bi finalizovali aktivnosti u skladu sa utvrđenim prioritetima, mjerama i rokovima za njihovu realizaciju. To se odnosi kako na zaokruživanje zakonodavnog okvira, tako i na ostale aktivnosti.

Međutim, kako ni najbolje zakonodavstvo ne garantuje potpuni uspjeh, cilj nam je dalje unapređenje kapaciteta i kontinuirano usavršavanje koje će osigurati efikasnu primjenu predloženih rješenja.

Konačno, moramo u ovom procesu nastaviti da posebnu pažnju posvećujemo potrebama pripadnika najranjivijih grupa u našem društvu, kako bi na evropskom putu gradili Crnu Goru kao državu jednakih mogućnosti za sve njene građane.

Nadam se da ćemo u periodu pred nama još posvećenije zajedničkim snagama raditi za dobrobit svih građana. Kao što sam više puta do sada ponovio, želim da vas uvjerim da ćete u ovom poslu, u Vladi i meni lično, uvijek imati pouzdanog partnera i da će naša vrata biti uvijek otvorena za konstruktivan i koristan dijalog.

Hvala za pažnju!