Izlaganje ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Milana Roćena

Dame i gospodo,
Uvaženi poslanici,
Uvaženi predstavnici Delegacije EU,
Uvaženi predstavnici nevladinih organizacija i medija

Želim da zahvalim Nacionalnom savjetu za evropske integracije i predsjedniku Nebojši Medojeviću za organizaciju ove konferencije. Ovo je potvrda veoma dobre saradnje Vlade i Parlamenta, ali i svih subjekata crnogorskog društva na realizaciji sedam ključnih prioriteta iz Mišljenja EK. Isto tako, partnerskog odnosa i dobre saradnje sa EK. Ovo je takođe još jedna prilika za provjeru kvaliteta učinjenog u dosadašnjoj fazi, i za dogovor o dinamici ispunjavanja preostalih obaveza. Za Crnu Goru je posebno značajan i tajming održavanja ove Konferencije.

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je u radnom procesu odgovorno za horizontalno upravljanje i koordinaciju na sprovođenju obaveza iz cjeline Akcionog plana, kao i za komunikaciju sa Briselom. Uz to je posebno odgovorno za oblast civilnog društva. Ovom sastavu su dobro poznati utvrđeni prioriteti, kao i planirane aktivnosti u ovom dijelu Akcionog plana, koje ne bih ponavljao.

Odnos i politika Vlade prema NVO i svim subjektima civilnog društva izraženi su u ekspozeu premijera Igora Lukšića, kao i kroz konsultacije odmah nakon preuzimanja dužnosti. To je potvrđeno tokom javne rasprave na pripremi Akcionog plana za praćenje sprovođenja preporuka iz Mišljenja EK. Realizacija obaveza iz Akcionog plana samo je ubrzala implementaciju kvalitativno nove politike Vlade u odnosu prema civilnom sektoru, što je conditio sine qua non progresa u procesu integracije.

Civilno društvo ima i imaće sve važniju ulogu u definisanju politika Vlade, dogovaranju najvažnijih prioriteta, praćenju sprovođenja preuzetih obaveza, aktivnostima koje šire i unapređuju evropske vrijednosti, u regionalnoj saradnji, promociji Crne Gore u Briselu, i u zemljama članicama – u koordiniranoj i sinhronizovanoj akciji sa državnim institucijama.

Ne treba zaboraviti ni dosadašnju dobru praksu u saradnji sa civilnim sektorom. Partnerski odnos potvrđen je u izradi velikog broja nacionalnih i lokalnih strategija, reformskih programa i zakona. Značajnu ekspertsku pomoć organizacije civilnog društva pružile su državnim institucijama tokom pripreme odgovora na Upitnik Evropske komisije. Takođe, ne treba potcijeniti ni ulogu, posebno jednog broja NVO, u procesu dobijanja statusa kandidata za članstvo Crne Gore u EU. Želim da istaknem i jedan od najnovijih modela saradnje Vlade, Parlamenta i civilnog sektora koji se u saradnji sa Republikom Slovačkom realizuje u okviru projekta Nacionalne konvencije Crne Gore u procesu integracije sa EU.

Dozvolite mi da telegrafski nabrojim rezultate ostvarene nakon usvajanja Akcionog plana:

konstituisan je Savjet za saradnju Vlade i NVO, koji se redovno sastaje i razmatra važna pitanja iz oblasti funkcionisanja NVO, uključujući mjesečne izvještaje o realizaciji obaveza iz Akcionog plana, nacrte zakona i programa, te izvještaje o saradnji organa državne uprave sa NVO;

zajednički je pripremljen Nacrt novog zakona o NVO, uz učešće međunarodnih eksperata. Organizovana je široka javna rasprava o Nacrtu zakona kroz okrugle stolove koji su tokom aprila održani u Budvi, Podgorici i Bijelom Polju;

pripremljena je Analiza finansiranja NVO iz javnih fondova od strane Mješovite radne grupe. Analiza, koja će nakon konačnog preciziranja određenih rješenja uskoro biti dostavljena Vladi na usvajanje, doprinijeće regulisanju procesa održivog finansiranja organizacija civilnog društva i stvoriti pretpostavke koje će motivisati donatore da ulažu u civilni sektor i njihove projekte. Definisan je i nacrt nove Uredbe o kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, koja će precizno postaviti uslove za dodjelu sredstava za projekte NVO, a Vlada je imenovala i novu Komisiju za dodjelu sredstava od igara na sreću;

unaprijeđen je proces konsultacija i učešća NVO u izradi akata i donošenju javnih politika. Značajno je povećano učešće organizacija civilnog društva u sistemskom dijalogu sa Vladom, uz povećanje transparentnosti, broja i kvaliteta konsultativnih razgovora, te redovne prezentacije i razmjene važnih dokumenata i informacija;

značajno je povećan broj zajedničkih inicijativa državnih institucija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda i organizacija civilnog društva, sa ciljem unapređenja zaštite prava osoba koje pripadaju najugroženijim grupama: Romi, Aškalije, Egipćani, izbjeglice i raseljena lica, osobe sa invaliditetom, LGBT populacija;

organizovani su treninzi i obuke za zaposlene u instituciji Ombudsmana, kao i u državnoj upravi, u cilju sticanja novih znanja, osposobljavanja i podizanju stručnih kapaciteta za uspješnu borbu protiv torture i primjeni Zakona o zabrani diskriminacije;

urađen je Izvještaj o saradnji organa državne uprave i NVO za 2010. godinu i prvi kvartal 2011. godine koji će biti dostavljen Vladi na usvajanje na narednoj sjednici;

u cilju jačanja uloge NVO na lokalnom nivou i njihovom partnerstvu sa lokalnim samoupravama, uz pomoć međunarodnih partnera, formirano je pet radnih grupa koje će u narednom periodu definisati mehanizme i modele koji se odnose na učešće građana u vršenju javnih poslova i finasiranje NVO iz lokalnih izvora.

Dame i gospodo,

Uloga civilnog sektora biće sve značajnija u novoj, nadamo se izvjesnoj, fazi otvaranja pristupnih pregovora sa EU. I u okviru pregovaračkog tima, i kroz razne druge modele angažovanja, podrška i aktivno uključivanje civilnog sektora su jedna od osnovnih pretpostavki kada se radi o obezbjeđivanju institucionalno-pravne arhitekture, kao i implementaciji evropskih standarda i vrijednosti u oblasti vladavine prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobode medija, borbi protiv diskriminacije i zaštiti prava manjina, jednom riječju – u svim fazama daljeg demokratskog razvoja i procesa evropeizacije crnogorskog društva. Ustvari, uloga civilnog sektora je nezaobilazna u procesu realizacije gotovo svih obaveza iz Akcionog plana.

Vlada će nastaviti da izgrađuje sistemski dijalog sa subjektima civilnog društva o svim važnim pitanjima. Kroz donošenje novog Zakona i podzakonskih akata, Vlada će organizacijama civilnog društva obezbijediti različite podsticaje, uključujući i finansijske, da bi se podržao njihov razvoj i održivost njihovih aktivnosti.

Kroz način i stepen realizacije ovog partnerstva značajno će se mjeriti demokratski kapaciteti institucija sistema. Svi smo mi na istom zadatku – posvećeni izgradnji demokratske i prosperitetne Crne Gore, na putu do ostvarenja ključnog strateškog cilja – članstva u EU.

Hvala na pažnji.