Izlaganje ministra za ljudska i manjinska prava Ferhata Dinoshe

Poštovane gospodine File, gospodine Maureru, cijenjeni gospodine Lukšiću, gospodine Medojeviću, uvažene kolege, predstavnici međunarodnih organizacija, predstavnici diplomatskog kora, nevladinih organizacija, medija,

Vlada Crne Gore posvećuje izuzetnu pažnju agendi ljudskih i manjinskih prava. Vjerujem da smo našim evropskim partnerima predočili jasnu sliku o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori odgovorima koje smo dali na Upitnik Evropske komisije. Ako se tome doda i višednevna posjeta Ekspertske misije za oblast ljudskih prava, prije godinu dana, vjerujem da je slika o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori zaokružena i potpuna, jer je ta misija imala uvid u sve segmente društva, na osnovu razgovora sa predstavnicima države, ali i nevladinih organizacija. Rezultat takvog uvida sadržan je u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, kao i pratećeg Analitičkog izvještaja, koji je objelodanjen 09. novembra 2010.godine. Sa aspekta ljudskih i manjinskih prava, Izvještaj i Mišljenje sadrže očekivane ocjene, one pozitivne, kojih smo svjesni i sa kojima se ponosimo, ali i one druge, koje nameću dodatni napor i trud za dosezanje evropskih standarda. Dio tog dodatnog napora pretočen je i u Akcioni plan za praćenje sprovođenja preporuka iz Mišljenja Evropske Komisije. Iskreno se nadam da ćemo realizacijom planiranih aktivnosti, ne samo onih planiranih Akcionim planom, već i našim daljim djelovanjem, unaprijediti ukupan ambijent u poštovanju ljudskih prava, ali i dati jasan signal političke spremnosti i odlučnosti u pravcu dalje izgradnje Crne Gore kao moderne, multietničke i multikulturne demokratske države.

Pokušaću, poštujući i vremenski okvir, da vam predstavim dinamiku realizacije aktivnosti predviđenih Akcionim planom u oblasti ljudskih prava. Veoma pažljivo analizirajući Mišljenje EK i Analitički izvještaj, Akcionim planom smo definisila pet osnovnih prioriteta, i to:

1. Unapređenje pravnog i institucionalnog okvira zaštite ljudskih prava i sloboda;
2. Jačanje svijesti o značaju sprječavanja, prijavljivanja i sankcionisanja svih oblika diskriminacije;
3. Unapređenje manjinskih prava i sloboda;
4. Socijalna inkluzija lica sa invaliditetom i djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju;
5. Unapređenje rodne ravnopravnosti.

Ovih pet osnovnih prioriteta prati 19 zacrtanih mjera i aktivnosti, sa veoma jasnim indikatorima za praćenje stepena realizacije.

U našem prvom prioritetu fokusirali smo se na normativno i administrativno jačanje kapaciteta kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Vlada Crne Gore je utvrdila Predlog zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda 17. marta ove godine, a ovaj zakonski tekst se nalazi u skupštinskoj proceduri. U odnosu na postojeći zakon, ovim predlogom se u značajnoj mjeri unapređuje institucija Zaštitnika, njegove ingerencije i nezavisnost. Posebno ističem dvije nove prinadležnosti, Zaštitnik se definiše kao nacionalni mehanizam za sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog postupanja; drugo, Zaštitnik se definiše kao institucionalni mehanizam za prevenciju i zaštitu od diskriminacije. Takođe, Zakonom o Budžetu za 2011. godinu, sredstva za rad kancelarije Zaštitnika su povećana za oko 31%.

S obzirom da je Zakon o zabrani diskriminacije u našem pravnom sistemu od avgusta prošle godine, kroz nekoliko mjera želimo osigurati doslednu implementacije ovog zakona. Kao prvo, Ministarstvo je donijelo Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o slučajevima prijavljene diskriminacije, podzakonski akt koji omogućava neposredan pristup podacima, pogotovu Ombudsmanu. Drugo, u saradnji sa CEDEM-om i priznatim profesorom Bešićem urađeno je istraživanje o stavovima građana prema najranjivijim grupama. O rezultatima istraživanja će se upoznati ovih dana i šira javnost, a nama će itekako poslužiti u kreiranju budućih koraka djelovanja prema najranjivijim grupama. Treće, u Bećičima je 5. i 6. maja održana prva radionica u okviru pripremljenog Programa edukacije državnih službenika, nosilaca pravosudnih funkcija i zaposlenih u drugim nezavisnim organima iz oblasti pružanja zaštite od diskriminacije. Serijalom radionica se želi kroz edukaciju približiti sistem prevencije, zaštite i sankcionisanja svih oblika diskriminacije. Četvrto, u cilju upoznavanja građana o pravima, kao i stvaranja tolerantnije društvene atmosfere, otpočinjemo sa širokom antidiskriminacionom kampanjom, koja se sastoji od medijske kampanje (TV spotova, radijskih džinglova, limfeta, bilbord panoa itd.), ali i javnih debata i razgovora u cilju promjena percepcija o ranjivim grupama. Naravno, tu je i pokazani odnos Vlade prema veoma senzibilnom pitanju položaja LGBT populacije.


Kada je u pitanju odnos prema manjinskim narodima, podsjetiću da smo, pored postojećih institucija, u proteklom periodu našeg djelovanja uspostavili tri značajne i nove institucija, to su manjinski savjeti, Fond za manjine i Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina. Sve tri institucije se finansiraju iz državnog budžeta. Izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama iz decembra prošle godine, normativno je uređeno ono što se pokazalo kao loša praksa u proteklom periodu. Velika aktivnost koju sprovodimo na dobijanju slike o nacionalnoj strukturi zaposlenih u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave, ide u pravcu sprovođenja ustavnih garancija o srazmjernoj zastupljenosti manjina. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Upravom za kadrove, je izradilo Upitnik za prikupljanje podataka. Uz Upitnik je urađeno i Uputstvo za njegovo popunjavanje. Napravljen je adresar organa državne uprave, lokalne samouprave i pravosudnih institucija. Upitnik je distribuiran na 143 adrese. U cilju kvalitetne i precizne obrade podataka, izrađen je posebni računarski program. Podaci iz svih popunjenih upitnika (13.900) su unešeni u ovaj program. U toku je finalizacija informacije sa kojom ćemo izaći pred Vladu i crnogorsku javnost. Mi u Ministarstvu pripremamo, naravno u saradnji sa manjinskim savjetima, i nova Pravila za izbore savjeta, što nam je i obaveza iz Zakona o izmjenama i dopunama zakona o manjinskim pravima i slobodama. Naš veoma ozbiljan zadatak, kojem pridajemo i adekvatnu pažnju, jeste socijalna inkluzija romske populacije. O naporima učinjenim na ovom planu, zbog nedostatka vremena, neću puno govoriti. Ističem da smo, u saradnji sa Evropskom komisijom, 28. aprila održali radionicu sa detaljnom analizom učinjeog i daljih koraka u oblastima lične dokumentacije, obrazovanja, zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite i stanovanja. Takođe, s obzirom da se postojeća Strategija za unapređenje položaja RAE populacije odnosila na period od 2008. do kraja ove godine, obrazovana je radna grupa zadužena da pripremi novi strateški dokument, naravno, uz učešće nevladinog sektora i Romskog savjeta. Ističem da smo i za ovu godinu obezbjedili budžetska sredstva za podršku projektima na planu socijalne inkluzije Roma, među kojima treba izdvojiti nabavku besplatnih udžbenika, stipendiranje svih romskih srednjoškolaca i studenata

U dijelu koji se odnosi na socijalnu inkluziju lica sa invaliditetom i djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju, treba istaći da je Vlada prethodne sjednice utvrdila Predlog zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom. Programima profesionalne rehabilitacije, aktivnom politikom zapošljavanja u javnim radovima, kontinuiranom komunikacijom na relaciji poslodavci-lica sa invaliditetom, različitim vrstama pomoći i subvencija itd. uposlenost lica sa invaliditetom se želi podići na što veći nivo. U ovoj godini, pored otvorenog dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Herceg Novom, planirano je i ostvariće se otvaranje ovakvih dnevnih centara u Mojkovcu i Plavu. Veoma obiman i ozbiljan projekat Ministarstva prosvjete i sporta u pravcu uspostavljanja inkluzivnog sistema vaspitanja i obrazovanja za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, o kojem ste vjerovatno upoznati, je i projekat „Podrška punom procesu socijalne inkluzije“.

Ne izostaju ni naše aktivnosti u cilju postizanja rodne ravnopravnosti. Nastavljeno je sa edukativnim aktivnostima i senzibilizacijom svih relevantnih aktera, na unaprjeđenju svijesti javnosti o problematici rodne ravnopravnosti, donošenju novih zakonskih rješenja i efikasnijem sprovođenju postojećih, na uvođenju rodne perspektive u sve politike i programe koje donosi Vlada Crne Gore, kao i redovna komunikacija sa nevladinim sektorom. S posebnom pažnjom ističem program obuke žena sa sela za ravnopravniji pristup tržištu rada i sticanju odgovarajućih vještina. Od 31. marta ove godine započeli smo realizaciju trogodišnjeg projekta, za čije sprovođenje smo dobila sredstva kroz IPA projekat, a koji se realizuje u saradnji sa UNDP i naravno EK. Projekat ima tri značajne komponente: Političko osnaživanje žena, Ekonomsko osnaživanje žena i Zaštita žena od nasilja i nasilja u porodici.

Dinamika realizacije svih planiranih aktivnosti iz akcionog plana, kao i drugih aktivnosti koje nisu sadržane u ovom dokumentu, za sada se odvija željenom tempom. Vjerujem da ćemo i u narednom periodu, i narednih godina nastaviti da unapređujemo ambijent za puno poštovanje svih garantovanih ljudskih prava i sloboda.


Hvala za pažnju!