MINISTAR EKONOMIJE DR VLADIMIR KAVARIĆ – FREE MARKET ROAD SHOW, UDG, 28.05. 2011

"Na početku bih želio da iskoristim ovu priliku i pozdravim sve učesnike Free Market Road Show-a. Takođe bih želio da izrazim zadovoljstvo zbog odabira teme. Sadašnji trenutak krize je aktuelna tema za našu zemlju, kao i za ostale evropske zemlje. Upravo zato je veoma značajno da se izvuku pouke i upotrijebe za prevazilaženje postojećih izazova u daljem ekonomskom razvoju.

Uzimajući u obzir značaj i prethodnu produktivnost i efikasnost Free Market Road Show-a, nadam se da će naš rad i napori sa ove konferencije rezultirati konkretnim zaključcima i smjernicama. Oni mogu da postanu efikasan izvor preporuka koje bi vlade i institucije koristile za dalji razvoj slobodnog tržišta i ekonomskih odnosa.

U proteklim godinama Crna Gora se posvetila otvorenom tržištu i privatnom sektoru kao pokretaču ekonomskog rasta i razvoja. Mjere koje sprovodimo idu u pravcu smanjenja poreza i carinskih tarifa, proporcionalnog poreza, slobodnog protoka robe i kapitala (ne postoje ograničenja vezano za kapitalne transakcije), repatrijacija profita je slobodna, uveli smo Euro kao valutu i stranci imaju nacionalni tretman.

S obzirom na to da smo mala i otvorena ekonomija, naročito smo podložni uticaju promjena koje se dešavaju na globalnom ekonomskom tržištu. Kao posljedica toga, globalna kriza je narušila pozitivan ekonomski napredak Crne Gore. S druge strane, kriza će pokazati našu posvećenost promociji slobodnog tržišta kao opravdanu i kao neizbježan preduslov za održivi ekonomski razvoj.

Ipak, kriza je smanjila sveukupnu agregatnu potražnju iz inostranstva. Kao posljedica toga, otkrile su se manjkavosti našeg ekonomskog sistema. Da bi se prevazišli takvi nedostaci, Vlada Crne Gore je prepoznala zaštitu investicija i razvoj konkurentnog poslovnog ambijenta kao jedan od strateških prioriteta.

Mi kontinuirano radimo na obezbjeđivanju stabilnog poslovnog ambijenta, implementaciji strukturnih reformi i privlačenju novih investicija. Reforme su usmjerene ka eliminisanju biznis barijera i sprovode se u oblasti započinjanja biznisa, dobijenja građevinskih dozvola i plaćanja poreza. Od njih će preduzetnici i investitori imati značajnu korist za svoje poslovanje. Što se tiče registracije biznisa, građani su dobili mogućnost da sa web stranice učitaju standardni formular za registraciju društava. Procedura registracije poreskih platiša i obveznika doprinosa je pojednostavljena. Sada imamo jedan formular umjesto prethodnih 16. Ova reforma je objedinila postupak registracije poslovnih subjekata na dva mjesta a cijeli proces sprovodi Poreska uprava. Na ovaj način moglo bi se značajno olakšati da nova društva uđu na crnogorsko tržište. Nova procedura predviđa i da nadležni državni organ ili organi lokalne samouprave obezbijede, na osnovu dokumentaciju koju je dostavio investitor, neophodna odobrenja ostalih organa po službenoj dužnosti. Time se omogućava da investitor kontaktira samo jedan organ koji je zadužen za izdavanje građevinskih dozvola. U isto vrijeme, taj proces će skratiti rok za rješavanje zahtjeva investitora vezano za izdavanje građevinskih dozvola. Takođe će obezbijediti veću efikasnost državnih organa i lokalne uprave. Značajno je i naglasiti da su izvršene određene izmjene zakona koje imaju za cilj da eliminišu obaveze dobijanja saglasnosti relevantnih organa izvršne vlasti za određenu dokumentaciju.

Što se tiče izdavanja građevinskih dozvola, u toku je reforma ove procedure čiji je cilj pojednostavljenje tog procesa. Reforma ide u pravcu skraćivanja rokova, smanjena troškova investitora i postizanja veće efikasnosti javne uprave. U vezi sa tim, set od šest zakona koji se tiču izdavanja građevinskih dozvola je izmijenjen i dopunjen od strane Skupštine početkom marta 2011. To će dovesti do značajnog smanjenja procedura koje je prepoznao Doing Business 2011, sa 14 na 2.

Druga faza projekta „Objedinjena registracija i naplata poreza i doprinosa“ počela je 01.01.2011. godine. Prema Pravilniku, poslodavci ili platioci prihoda moraju da podnesu Jedinstven izvještaj nadležnoj poreskoj upravi do 15-og u mjesecu za prethodni računovodstveni period (mjesec). Izvještaj takođe mora da sadrži sva plaćanja koja su izvršena u tom računovodstvenom periodu. Takođe, ukoliko Izvještaj sadrži više od pet pojedinačnih obračuna poreza i doprinosa za isti računovodstveni period, onda je moguće da se dostavi elektronskim putem. Prilikom prijave jedinstvenog izvještaja, 30 računa za plaćanje poreza i socijalnih obaveza je zamijenjeno sa jednim računom. Ovaj projekat će stvoriti uslove za efikasnije funkcionisanje poreskih uprava, kao i za obezbjeđivanje boljih i jeftinijih usluga za poreske obveznike. Naše buduće aktivnosti će biti usmjerene na objedinjavanje procedure plaćanja poreza i doprinosa, kao i za smanjenje administrativnih naknada.

Prethodnu godinu su obilježile značajne regulatorne aktivnosti koje su imale cilj da izvrše reformu postojećeg zakonodavstva i poboljšaju situacije u određenim oblastima. S tim u vezi, usvajanje Zakona o insolventnosti privrednih društava dalje će poboljšati stečajni postupak; Zakon o izvršnom postupku će skraćivanjem i poboljšanjem postupka ojačati efikasnost procedure o izvršnom postupku; Zakon o Centralnoj banci Crne Gore je stvorio uslove za povećanje obima registarske pokrivenosti kako bi se omogućilo sakupljanje i korišćenje informacija iz velikog broja izvora; Zakon o stranim ulaganjima će dalje regulisati oblast stranih investicija da bi se zaštitili investitori u Crnoj Gori i Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti će skratiti vrijeme i procedure za registraciju imovine.

Ovi napori su takođe prepoznati u Izvještaju o lakoći poslovanja Svjetske banke za 2010. godinu gdje je Crna Gora ostvarila napredak za šest mjesta u poređenju sa prethodnom godinom. Na osnovu analiza reformi, Crna Gora je ostvarila napredak u četiri od deset indikatora. Napredak je napravljen u oblasti započinjanja biznisa, izdavanju građevinskih dozvola, plaćanju poreza i zapošljavanju. Želio bih da naglasim da je Crna Gora naročito visoko rangirana u vezi sa kriterijumom Zaštite investitora. Na osnovu efikasnosti u implementaciji reformi iz ove kategorije, Crna Gora je rangirana na 27-om mjestu u svijetu. Nedavno usvojen Zakon o stranim investicijama definiše veću zaštitu investitora, kao i dalju elimaciju administrativnih barijera.

U oblasti međunarodne trgovine i stranih investicija kontinuirano proširujemo mrežu bilateralnih sporazuma o ekonomskoj i investicionoj saradnji, kao i sporazuma o slobodnoj trgovini. Kao rezultat regulatornih reformi, propisi o međunarodnoj trgovini su u potpunosti u skladu sa standardima i direktivama EU. Crna Gora je zaključila Sporazum o sobodnoj trgovini sa Evropskom unijom, Turskom i Ruskom Federacijom. Pregovori o zaključenju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa Bjelorusijom i Kazahstanom su završnoj fazi. Crna Gora je takođe potpisnik CEFTA 2006, regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini. Pregovori sa zamljama EFTA-e počeli su 31. marta ove godine. Sve ovo pokazuje da će, ulažući u Crnu Goru, investitori imati slobodan pristup širem međunarodnom tržištu. Pregovoru za punopravno članstvo u STO su takođe u završnoj fazi.

S druge strane, glavni izazovi sa kojima će se Vlada suočiti su sedam kriterijuma za početak pregovora o članstvu u EU. S tim u vezi, u februaru 2011. godine Vlada je usvojila Akcioni plan za praćenje i implementaciu preporuka Evropske komisije. Ovo podrazumijeva restrukturiranje državnog budžeta kroz smanjenje javne potrošnje i povećanja kapitalnih investicija.

Jačanje poslovnog ambijenta danas je široko prepoznato kao efektan alat za dalje jačanje instituta slobodnog tržišta a takođe i za prevazilaženje globalne krze. Da bi poboljšali našu dugoročnu konkurentnost, moramo nastaviti sa unapređenjem poslovnog ambijenta, realizacijom strukturnih i regulatornih reformi. Unapređen i stabilan poslovni ambijent je ključni prioritet i preduslov za dalji ekonomski razvoj. Pored sprovođenja politike strukturnih reformi i poboljšanja investicionog i poslovnog ambijenta, kontinuirano radimo i na razvojnim programima. Ti programi su namjenjeni za razvoj malih i srednjih preduzeća, za privlačenje novog kapitala i stvaranje uslova za realizaciju novih investicija. Njihov cilj je i da se efikasno iskoriste svi ekonomski resursi i poboljša konkurentnost naše ekonomije.

Želio bih da zaključim tako što ću ponoviti da nas kriza nije natjerala da promijenimo naše razumijevanje slobodnog tržišta. Štaviše, ona je samo naglasila i dokazala značaj slobode u ekonomskim poslovima, kao osnovnog instrumenta ekonomskog prosperiteta. "