Intervju ministra finansija, dr Milorada Katnića, za Balkans.com

Balkans.com: Ministre, čast nam je što smo u mogućnosti da Vas intervjuišemo. Mora da ste veoma zadovoljni trenutnim položajem Crne Gore. Uspešno je izvršila dva pitanja prodaje euroobveznica, te osvojila mnoge nagrade za turizam, "Ko je ko" su već tu kod vas, veoma značajni investitori koji su već započeli jedan veći projekat, EU vas je pohvalio za postignute reforme, VTTC predviđa da će Crna Gora imati najbrži rast na svijetu kada je riječ o doprinosu turizmu i upravo ste dobili izuzetno pozitivno mišljenje u izveštaju o ekonomiji Evropske komisije. Kako se osjećate zbog svih tih uspjeha?

Ministar Katnić: Kada se svi naši prošli poduhvati nađu na jednom mjestu, kao što ste ih Vi sada nabrojali, zaista se javi lijep osjećaj ponosa i zadovoljstva onim što je urađeno. Ovakav osvrt na protekli period i pohvale koje je Crna Gora dobila od međunarodnih institucija potvrđuju njenu političku i ekonomsku zrelost.

Nakon sticanja nezavisnosti u maju 2006., Crna Gora je ostvarila veliki napredak i na političkom i na ekonomskom planu. Postavljeni su temelji za tržišnu ekonomiju, ojačale su demokratske institucije. Učlanjenje u MMF i Svjetsku banku dodatno je uticalo na pozitivno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnim finansijskim tržištima. Konačno, Crna Gora je u decembru 2008. predala aplikaciju za status kandidata za ulazak u EU.

Danas je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, sa BDP od oko 4.800 eura per capita (po procjeni za 2010.), što je rast od oko 39% u odnosu na 2006. godinu. U istom periodu, došlo je do porasta zarada i penzija, smanjenja stope inflacije, slabljenja stope nezaposlenosti. Crna Gora u pogledu iznosa stranih direktnih investicija per capita predstavlja lidera u regionu, što ukazuje na atraktivnost i stimulativnost sistema podsticaja nove preduzetničke aktivnosti i, uopšte, kredibilnosti tekuće i razvojne politike.

Urađen je ozbiljan i veliki posao i vjerujem da smo na dobrom putu. Međutim, prethodni rezultati su tek podsticaj i dodatna odgovornost za budućnost. Pred nama stoje brojni izazovi i obaveze. Neophodno je stvoriti uslove da ekonomija dugoročno bude stabilna, ali i dinamična, da bude inspirativna za nove ideje, nove kreacije, nove tehnologije, nove investicije, a da sve to stvori mogućnost za bolji životni standard većine građana.

Balkans.com: Koji su vaši najveći izazovi?

Ministar Katnić:U drugoj polovini 2010. godine izašli smo iz recesije i stvorene su pretpostavke da se započne novi razvojni ciklus. Sprovodimo fiskalnu konsolidaciju u pravcu smanjenja državne potrošnje, budžetskog deficita i javnog duga. Na toj politici moramo istrajati ukoliko želimo dugoročno stabilne javne finansije i konkurentnu ekonomiju. Finansijski sektor je ojačan kroz novu regulativu i njenu implementaciju. Međutim, prisutan je visok procenat kredita koji kasne, a za ekonomiju je od presudne važnosti dinamiziranje kreditne aktivnosti i finansiranje kvalitetnih infrastrukturnih i biznis projekata. Suočeni smo sa potrebom da završimo restrukturiranje velikih industrijskih sistema, da istovremeno poboljšavamo infrastrukturu, a prije svega da stvaramo uslove da se osnivaju nova preduzeća koja će donijeti novo zapošljavanje.

Posljednjih godina intenzivno radimo na projektu „Crna Gora - najkonkurentnija preduzetnička zona“. U tom cilju, i u narednom periodu nastavićemo sa kreiranjem stimulativnog ambijenta, čije smo temelje postavili stvaranjem konkurentnog fiskalnog sistema, a radićemo na poboljšavanju fizičke infrastrukture, unaprijeđenju vladavine prava, ukidanju i smanjenju biznis barijere.

Međunarodni indikatori konkurentnosti, kao sastavni dio ekonomske agende Vlade, predstavljaju jasnu mjeru našeg uspjeha na izgradnji konkurentne ekonomije. Cilj nam je da u naredne tri godine budemo među prvih 50 država svijeta na međunarodnim listama konkurentnosti. Imajući u vidu da samo u Evropi ima oko 50 država sa kojima se takmičimo, ovo je jako ambiciozan zadatak.

Balkans.com: Obzirom da je Crna Gora mala zemlja, investitori vjerovatno imaju prednost i mogućnost da lakše komuniciraju sa Vladom, kako vam je to pomoglo u smislu razvoja?

Ministar Katnić: Dobar investicioni ambijent i realizacija investicija su jedan od važnih preduslova za ekonomski rast, posebno u zemlji sa karakteristikama koje ima Crna Gora. Izgradnja investicionog ambijenta i uslova u kojima će investitori biti zainteresovani da ulože svoj kapital podrazumijeva jasne i nediskriminatorne zakone, niske transakcione troškove za biznis, ali i efikasnu administraciju. U Crnoj Gori investitori mogu ostvariti kvalitetne kontakte i komunikaciju sa predstavnicima Vlade i donosiocima odluka. Odluke se donose efikasno, a važno je stvoriti uslove da se na državnom i lokalnom nivou efikasno i implementiraju. Na tome intenzivno radimo. Potrebna je promjena svijesti i promjena odnosa državne administracije prema biznisu, a to je proces koji je najteži.

Balkans.com: Kao bivši član savjeta Razvojne banke Savjeta Evrope, koji trenutno obavlja funkciju guvernera u Svjetskoj banci i koji je autor brojnih naučnih radova objavljenih u zemlji i inostranstvu iz oblasti ekonomije i razvoja , kako bi ste iskoristili svoje znanje da poboljšate poslovnu klimu za investitore?

Ministar Katnić: Čvrsto vjerujem u snage slobodne volje, slobodnog tržišta i privatne svojine, stoga se moje poznavanje ekonomije većinom odnosi na liberalni dio ekonomske nauke. Moje kolege i ja smo svjesni činjenice da će se smanjenjem troškova javnog sektora smanjiti porezi, čime će se obezbijediti ceći prostor za razvoj preduzetništva, ali u isto vrijeme država mora da obezbijedi najveći stepen usluga; hod po ivici čini državu uspješnom.

Izgradnja prosperitetnog društva podrazumijeva implementaciju najboljih rješenja koja se mogu primijeniti uvažavajući nivo razvoja, kulturološke, običajne i druge matrice jednog društva. Važno je da učimo iz vlastitog, ali i tuđih iskustava. Zato se u svakodnevnom poslu i formulisanju razvojnih politika ne oslanjamo samo na teorijske koncepte, već i na najbolja iskustva razvijenih država. U tom smislu, u građenju povoljnijeg ambijenta za investitore oslanjamo se na relevantna međunarodna istraživanja poput Doing Business Svjetske Banke. Svakako, prinicipi na kojima gradimo povjerenje sa investitorima su otvorenost i poštovanje dogovorenog.

Balkans.com: Koje poreske olakšice Crna Gora može ponuditi investitorima i da li su u planu nove poreske incijative?

Ministar Katnić: Posljednjih godina uspješno sprovodimo poresku reformu, koja za cilj ima kreiranje konkurentnog poreskog sistema koji se bazira na niskim i jedinstvenim poreskim stopama, što manjem broju poreskih izuzeća i odbitaka, jednostavnim i jasnim zakonskim rješenjima i procedurama, automatizovanim procesima, efikasnoj i profesionalnoj administraciji, partnerskom odnosu sa poreskim obveznicima, kao i dobroj poreskoj kulturi obveznika.

U Crnoj Gori danas imamo jednu od najkonkurentnijih poreskih politika u Evropi. Direktni porezi su jedinstveni i jednocifreni. Porez na dobit i porez na dohodak iznose 9%. PDV je najniži u regionu, standardna stopa iznosi 17%, snižena 7%.

Balkans.com: Postigli ste ogroman uspjeh emitovanjem euroobveznica u 2010 kao I 2011 godini, čemu to pripisujete?

Ministar Katnić: Dvije jako uspješne emisije euroobveznica su, zasigurno, veoma važni ekonomski „događaji” u 2010. i 2011. godini. Nije se, naime, radilo samo o zaduživanju, već je riječ o događajima koji su otvorili vrata Crnoj Gori na evropska tržišta kapitala i potvrdili da investitori imaju povjerenje u naše javne finansije.

Posebno imajući u vidu okolnosti na globalnim tržištima i neinvesticioni kreditni rejting Crne Gore, uspješna emisija dokaz je da investitori pozitivno ocjenjuju našu ukupnu fiskalnu i monetarnu politiku, ali i perspektive i izglede razvoja naše privrede u naredom periodu.

Balkans.com: MMF je u svom nedavnom izveštaju naglasio važnost obnove stabilnosti bankarskog sistema kako bi se ojačala otpornost privrede i izvršilo promovisanje razvoja privatnog sektora, koje korake ste preduzeti za rješavanje ovog pitanja?

Ministar Katnić: Bankarski sektor u Crnoj Gori je u periodu krize bio izložen posljedicama značajnog povlačenja depozita, i, kasnije, uticaju nelikvidnosti sektora privrede. Danas je bankarski sektor stabilan, što pokazuju, prije svega, indikatori likvidnosti i solventnosti. Vlada i regulatori su reagovali odgovarajuim mjerama u cilju očuvanja stabilnosti ovog sektora, prije svega u regulatornom smislu. Prošle godine je uspostavljen novi regulatorni okvir koji se bazira na principima evropskog zakonodavstva i najboljih međunarodnih praksi. Pred bankama je i dodatno usklađivanje svog poslovanja sa međunarodnim standardima. Ovo je doprinijelo da postoji više intsrumenata kojima se doprinosti stabilnosti sistema.

Kao primjer dobre saradnje između poslovnih banaka i Ministarstva finansija, a samim tim i pomoć kako bankarskom, tako i privatnom sektoru, možemo navesti i Vladine garancije za kreditne linije EIB-a i KFW-a, kojim su obezbijeđena značajna sredstva pod povoljnim uslovima za banke i kompanije. Podsjećamo da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja je na takav način za vrijeme krize pomogla banke i kompanije koje posluju u njoj.

Kad je u pitanju razvoj i rast privatnog sektora, uloga države prvenstveno je u stvaranju povoljnog zakonskog ambijenta i pojednostavljivanju procedura za poslovanje. U skladu sa ovim opredjeljenjem, nedavno je uspostavljen jedinstveni šalter za registraciju preduzeća, u toku je finalizacija reforme procedura licenciranja preduzeća, donošenje Zakona o izvršnom postupku, dalje pojednostavljenje procedura za zapošljavanje stranaca, uspostavljanje jedinstvene procedure za naplatu poreza i doprinosa, smanjenje administrativnh taksi, proširenje obuhvata kreditnog registra, kao i poboljšanje registracije imovine. U krajnjem, ovaj zajednički posao treba da rezultira otvaranjem novih preduzeća, poboljšanim poslovanjem postojećih, novom zapošljavanju i rastu životnog standarda.

Balkans.com: Crna Gora ima dva aerodroma, ali sa predviđenim porastom industrije turizma, koje korake Vlada namjerava da preduzme kada je riječ o povećanju broja letova u Crnoj Gori?

Ministar Katnić: Prema procjenama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), naša zemlja će u narednoj deceniji imati najbrži rast direktnog učešća industrije putovanja i turizma u bruto domaćem proizvodu (BDP), od 12,4% godišnje. Kada je u pitanju doprinos turističkih posjeta, Crna Gora je, sa realnim rastom od 9,4% na godišnjem nivou, u narednoj deceniji na drugoj poziciji.

Ovako pozitivne procjene nas dodatno motivišu da intenzivno radimo na unaprijeđenju dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije u svim vidovima saobraćaja.

Osim aerodroma u Podgorici i Tivtu, koji pokrivaju centralni, odnosno južni dio zemlje, preduzeli smo i aktivnosti na osposobljavanju aerodroma u Beranama, na sjeveru zemlje, za javni vazdušni saobraćaj, i to kroz vid privatno-javnog partnerstva. Takođe, unutar Vlade postoji radni tim koji vodi pregovore sa par poznatih tzv. low cost avio-kompanija, koje su iskazale zainteresovanost za otvaranje linija prema Crnoj Gori. U cilju povećanja letova ka/iz Crne Gore, intenzivirane su i bilateralne aktivnosti, sa ciljem formiranja pravnog okvira u pogledu obavljanja redovnog vazdušnog saobraćaja između Crne Gore i drugih zemalja. Zaključeni su sporazumi sa Hrvatskom i Makedonijom, usaglašen je tekst sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Švajacarskom, a vrlo brzo se očekuje i zaključenje sporazuma sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Ruskom Federacijom i Ukrajinom.

Balkans.com: O Crnoj Gori se govori kao o "zemlji sa bezbroj mogućnosti", koje oblasti biste predočili investitorima kao najbolje prilike za investicije u Vašu zemlju?

Ministar Katnić: Investitori su prepoznali turizam, energetiku i poljoprivredu kao sektore sa najvećom perspektivom za realizaciju projekata. Razvojem ovih sektora Crna Gora bi ubrzala ekonomski rast i istovremeno bi se doprinijelo smanjenju regionalnih razlika.

Balkans.com: Da li su u planu značajniji tenderi ili privatizacije?

Ministar Katnić: Proces restrukturiranja i privatizacije preduzeća je u završnoj fazi. Ostali su pojedini veliki sistemi u dominantnoj državnoj svojini i preduzeća gdje su kompleksni vlasnički odnosi i/ili koja prate problemi u poslovanju. Privatizacija ovih preduzeća je osjetljivo pitanje koje zahtijeva dobru pripremu, što je zadatak države. Istovremeno potrebno je da postoji i konkretno interesovanje kredibilnih investitora. Često to nije bio slučaj pa su zato pojedine privatizacije odlagane ili nijesu uspjele. Učinjeni su dodatni napori da se kompanije u većinskom državnom vlasništvu restrukturiraju i pripreme za privatizaciju i u tom smislu vjerujem da će neki od tendera biti uskoro uspješno okončani.

Nadamo da ćemo u 2011. godini završiti započete privatizacione procese, pronaći strateškog partnera za turističku valorizaciju Valdanosa, Kumbora, ostrva Mamula i poluostrva Bigovo, izvršiti izbor izvođača radova za izgradnju prve dionice puta Bar-Boljare, realizovati investicije poput podvodnog kabla sa Italijom, izgradnje golf terena u Tivtu, hidroelektrane i dr.

Balkans.com: Sa toliko sunčanih dana, što ne samo da je dobro za turizam nego i za energiju, kakva je situacija sa tarifima kada je riječ o obnovljivim izvorima energije?

Ministar Katnić:Trenutno u crnogorskom zakonodavstvu ne postoje posebne poreske olakšice za ulaganja u postojenja i opremu koja se koristi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Ovakva odluka Vlade je u skladu sa politikom uspostavljanja i održavanja jedinstvenih poreskih stopa, bez izuzetaka za pojedine djelatnosti.

Ipak, svjesni ogromnog potencijala sunčevog zračenja kojim Crna Gora raspolaže (broj sunčanih sati u većem dijelu Crne Gore je preko 2000 h/god, dok je na obali i do 2500 h/god), trenutno radimo na iznalaženju adekvatnog načina za definisanje fonda za stimulisanje sistema za proizvodnju toplote korišćenjem obnovljivih izvora, jer je mnogo jeftinije da se stimuliše proizvodnja energije iz ovih sistema nego direktna proizvodnja električne energije.

Balkans.com: Crna Gora koristi euro već duži niz godina i Vi ste bili član pregovaračkog tima za prijem Crne Gore u Evropsku Uniju, kažite nam kakvu će korist imati Crna Gora od prijema u Evropsku Uniju?

Ministar Katnić: Crna Gora je od obnove nezаvisnosti prije pet godinа, ostvаrilа znаčаjаn nаpredаk nа svom putu kа člаnstvu u EU, koji je priznаt od strаne nаših evropskih pаrtnerа i koji se ogledа u postojećem stаtusu zemlje kаndidаtа. Vаžno je nаglаsiti dа je Crnа Gorа prethodnih godinа, u procesu integrаcijа, nаpredovаlа mnogo brže u odnosu na druge zemlje iz regionа, što predstavlja nаjbolji pokаzаtelj dа su nаšа politikа i reforme nа prаvom putu, a dobijanje statusa kandidata je samo potvrda dа je Crnа Gorа dostiglа političku zrelost neophodnu zа otvаrаnje pregovorа. Nаrаvno, svjesni smo dа je dugačak put pred nаmа i nаglаsio bih dа je za nas kvаlitet procesа vаžniji od brzine. Drugim riječima, svakako da su neophodne dаlje reforme za članstvo u EU i kako bi bili spremni dа u potpunosti iskoristimo sve prednosti člаnstvа koje su znаčаjne. Kada ovo kažem, ne govorim sаmo o strukturnim fondovima, već i o političkoj i sigurnosnoj stаbilnosti i velikom unutrаšnjem tržištu koje smаtrаmo prilikom zа crnogorska mаlа i srednja preduzeća i ekonomiju zasnovanu na uslugama. Crnа Gorа je u prethodnom periodu već imаla koristi od procesа, imаjući u vidu izgrаdnju kаpаcitetа državne uprаve, proces liberаlizаcije viznog režimа, kаo i početаk trаnsformаcije čitаvog društvа, u sklаdu sа modelima koji postoje u zemljаmа EU. Dаkle, zaista se rаdujemo dаljem produbljivаnju donosa sa EU.

Balkans.com: Koje korake je preduzela Vlada na prevazilaženju krize?

Ministar Katnić: Crnogorska ekonomija u periodu od 2006. - 2008. godine rasla prosječnom stopom od 9%. Ekonomska i finansijska kriza u 2009. godini snažno je uticala na privrednu aktivnost, pa je ekonomija u 2009. godini zabilježila negativnu stopu rasta BDP-a od 5,7% , što je znatno bolji rezultat u odnosu na zemlje u okruženju i mnoge znatno razvijenije ekonomije. Ovako uspješnoj „amortizaciji“ ekonomsko-finansijske krize koja je pogodila cijelu svjetsku privredu, doprinijela je brza reakcija naše Vlade, u vidu definisanja paketa monetarnih, fiskalnih i socio-ekonomskih mjera u iznosu od oko 10% BDP-a, koji je ocijenjen kao jedan od najboljih u Evropi. Za njegovu pripremu iskoristili smo suficit ostvaren u prethodnim godinama, što nam je dalo mogućnost da se prvi talas krize zaustavi i da se preduprijede negativne posljedice.

Takođe smo, u cilju zaštite banaka, privrede i građana, donijeli Zakon o mjerama za zaštitu bankarskog sistema, kojim je predviđen set mjera u cilju pružanja podrške likvidnosti bankarskom sektoru i zaštite depozita građana do punog iznosa.

Svakako, situacija ekonomske krize zahtijevala je i izvjesnu korekciju državnog budžeta u smislu prilagođavanja globalnim ekonomskim trendovima.

Ministarstvo finansija je, imajući u vidu posljedice ekonomsko finansijske krize, u februaru 2009. godine, započelo mjere štednje u cilju smanjivanja javne potrošnje. Te mjere obuhvatile su, između ostalog, prestanak zapošljavanja u javnom sektoru, smanjenje korišćenja službenih automobila, racionalizaciju izdataka za reprezentaciju i službena putovanja, izmjenu dinamike izvršenja rashoda za materijal i usluge, itd.

Ove mjere imale su za cilj kontrolu rashoda budžeta, a paket, koji je dio plana stabilizacije naših javnih finansija, u kontinuitetu unapređujemo. I ove mjere su na nivou politika MMF-a, Svjetske banke, a na nedavno održanom sastanku visokih budžetskih predstavnika u Budvi potvrđen je dobar kurs naše fiskalne politike.

Balkans.com: Koje lekcije mogu naučiti sve Evropske zemlje iz ove finansijske krize?

Ministar Katnić: I ovo iskustvo nas uči da država nije pokretač ekonomskih procesa, već neko ko podstiče i stvara dobar institucionalni okvir, pa i u situacijama ekonomske krize ona ima istu ulogu. Aktivnija i neposrednija uloga držane na ekonomskom terenu obično donese dugoročno veće negativne posljedice nego što su inicijalni problemi koji se pokušavaju riješiti. U situaciji ekonomske krize, država mora biti spremna na alternativne scenarije i na korekciju rješenja iz mjeseca u mjesec, prateći dešavanja na svjetskoj sceni, a teške odluke se ne smiju odlagati jer se tako samo povećava cijena suočavanja sa problemom. Fiskalna konsolidacija i jačanje bankarskog sistema su prioriteti koji se ne smiju odlagati. Strukturne reforme u oblasti tržišta rada, socijalne politike, zdravstva i obrazovanja, kao i unapređenje poslovnog ambijenta su, uz sigurne javne finansije i finansijski sistem, jedini odgovor na interne i globalne krize.

Balkans.com: Naši čitaoci su investitori i kompanije koje posluju ili namjeravaju da posluju na Balkanu, kakav savjet biste im uputili?

Ministar Katnić: Zapadni Balkan je od strane stranih investititora još uvijek neistražen i njegove mogućnosti nijesu u potpunosti iskorišćene. Prednost Balkana jeste što je konglomerat sličnih sistema, a opet na svoj način specifičnih. Takođe, imajući u vidu ekonomsku i geografsku povezanost područja, reforme u jednoj zemlji, sa aspekta investitora, stvaraju povoljan ambijent za investiranje i u nekoj drugoj. Ovo su prednosti područja kakav je Balkan.

Takođe, ovo relativno malo područje u geografskom smislu, koje sačinjavaju mali ekonomski sistemi, u skoro svim zemljama otvoreni, pomaže da se i poslovni procesi brze odvijaju, a Vlada i investitori su u mogućnosti da stvore direktne, partnerske odnose.

Bez obzira na sve tranzicione probleme sa kojima se region suočava, njegove prednosti, sa stanovišta investitora, su ogromne jer se radi o novom, otvorenom tržištu, sa jeftinom radnom snagom, koje je izuzetno dobro pozicionirano i koga očekuje pripajanje EU.

Novinar: Jelena Mišić
http://www.balkans.com/sr/open-news.php?uniquenumber=107287