Izlaganje ministra finansija, dr Milorada Katnića, na Trećem samitu guvernera centralnih banaka i ministara finansija zemalja jugoistočne Evrope

Poštovane dame i gospodo,

U ime Vlade Crne Gore želim da Vas pozdravim i poželim dobrodošlicu u Crnu Goru i Budvu.

Veliko mi je zadovoljstvo što smo u prilici da razmijenimo mišljenja i iskustva o aktuelnim ekonomskim dešavanjima, kao i da kroz otvorenu debatu diskutujemo o fiskalnim politikama u našim zemljama.

Danas se suočavamo sa velikim izazovima fiskalne politike u svijetlu globalne krize:
• Globalna finansijska kriza imala je snažan negativan uticaj na privredni rast i zaposlenost
• Već prošle, a posebno u ovoj godini, započeo je proces oporavka koji je najsnažniji u nekim rastućim ekonomijama, a mnogo slabiji u razvijenim zemljama
• U našoj regiji dolazi do oporavka, ali je on još dosta slab i neravnomjeran.

U svojoj kratkoj uvodnoj prezentaciji osvrnuću se na dvije osnovne teme: - prvo, implikacije krize na sadašnji i budući fiskalni položaj zemalja u regiji; drugo, glavni izazovi sa kojima se suočava fiskalna politika u periodu kada ekonomije počinju da izlaze iz krize.

Glavne implikacije krize za sadašnji i budući fiskalni položaj zemalja u regiji su sljedeće:
• Drastičan pad ekonomskog rasta tokom krize je u jednom dijelu permanentan, što znači da je potencijalni rast u narednim godinama manji od onoga na kojeg smo računali prije krize;
• Realno je očekivati da će se kamatne stope, koje su sada na istorijski niskom nivou, povećavati. Trend sa eurom već je započeo, i u narednom mjesecu se očekuje nova korekcija ECB na gore;
• Učešče javnofinansijskih izdataka u BDP se povećalo uprkos značajnoj fiskalnoj konsolidaciji, što, u uslovima sniženog potencijalnog privrednog rasta, znači povećanje strukturnog deficita;
• Javnofinansijski prihodi su pali, ali, kao učešće u BDP, ostali su dosta stabilni;
• Međunarodna finansijska tržišta postala su mnogo osjetljivija na fiskalne pozicije zemalja, odnosno na njihovo odazivanje u oblasti fiskalne politike, što je još značajnije u periodu kada države imaju veće potrebe za zaduživanjem na tim tržištima.

Glavni izazovi fiskalne politike u periodu kada ekonomije počinju izlaziti iz krize tiču se fiskalne konsolidacije i održivosti javnog duga.

U prethodnom periodu značajno pitanje je bilo kada započeti sa fiskalnom konsolidacijom? Sa drastičnim padom privrednog rasta, prouzrokovanim izbijanjem krize, javnofinansijski deficit se povećava i to kao posljedica djelovanja automatskih fiskalnih stabilizatora (smanjenje prihoda, povećanje zakonskih obaveznih rashoda – na primjer, socijalnih davanja) i diskrecionih odluka vlada - usmjerenih na smanjenje negativnih efekata kriza.

Obzirom da takva politika rezultira povećanjem javnih rashoda i javnog duga logično je da ona može biti samo privremena. Teorijski i konceptualno gledano, ona treba da traje toliko kako bi došlo do oporavka privatne tražnje. Takođe, teorijski posmatrano, ako se sa fiskalnom konsolidacijom počinje prerano može se još dodatno usporiti već i onako slab privredni oporavak. Ako se fiskalna konsolidacija predugo odlaže fiskalni troškovi bi bili nepotrebno visoki i imali bi za rizik da ugroze stabilnost javnih finansija. Iskustvo, a posebno ono iz tekuće krize, nam je pokazalo da državna intervencija obično ima za posljedicu probleme veće od onih koje pokušava da riješi. Državne intervencije su u mnogim državama donijele visoke deficite i javne dugove, koji parališu njihovo funkcionisanje.

Zato je danas najvažniji ekonomski izazov kako održati, odnosno smanjiti javni dug na dugoročno održivi nivo? Ovo je ključno pitanje fiskalnih politika širom svijeta, pa i u regiji:
- Kriza je ostavila duboke tragove na našim javnim finansijama, što se odražava u povećanom obimu javnog duga, kako u nominalnom iznosu, tako i kao učešće u BDP;
- Sem toga, u mnogim se zemljama kroz državne garancije značajno povećao i potencijalni javni dug.

Povećan javni dug ima niz negativnih implikacija na nacionalne ekonomije: povećava troškove finansiranja tog duga, a time smanjuje raspoloživi obim sredstava za druge potrebe; povećava kamatne stope (kroz veće marže) i time negativno utiče na investicije i privredni rast u cjelini (u sadašnje vrijeme, vrijeme početka povećavanja kamatnih stopa, ovo je dodatni problem); povećani dug smanjuje mogućnosti ekonomskoj politici za fiskalno prilagođavanje u slučaju novih šokova.

Iskustva iz ove krize ukazuju na tijesnu vezu između privatnog i javnog duga, odnosno na činjenicu da se, u kriznim situacijama, privatni dug može pretvoriti u javni. Za većinu razvijenih zemalja danas je jasno da fiskalna konsolidacija ne znači samo ukidanje protiv-kriznih fiskalnih mjera. Za vraćanje javnog duga, kao učešća u BDP, na dugoročni održivi nivo neophodne su dodatne mjere strukturnog prilagođavanja, usmjerene na dostizanje veće stope privrednog rasta (penzije, zdravstvo, itd.)

Poštovane kolege, dopustite mi da sa Vama podijelim svoje uvjerenje da, bez obzira na sve tranzicione probleme sa kojima se suočavamo, naš region ima ogromne prednosti i veliki potencijal rasta koji treba da iskoristimo.

Stabilnost javnih finansija i finansijskog sistema je preduslov. Iako ranjivi, i izloženi eksternim šokovima, stabilnost smo očuvali. Kroz proces konzistentne fiskalne konsolidacije moramo dalje jačati naše sisteme i povjerenje međunarodne finansijske i investicione zajednice.

Regionalno uvezivanje je neophodno sa aspekta stvaranja zdravog poslovnog okruženja i privlačenja novog kapitala, novih tehnologija i otvaranja novih radnih mjesta.

Jugoistočna Evropa je postala atraktivna lokacija za investiranje u susjedstvu EU, bez ograničenja u pristupu njenom tržištu, sa niskim poreskim opterećenjem, relativno kvalifikovanom i konkurentnom radnom snagom i značajnim raspoloživim prirodnim resursima.

Nastavak institucionalnog snaženja na putu ka EU, uz neophodne strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambijenta, može učiniti naš region najkonkurentnijim i najdinamičnijim dijelom Evrope.

Na kraju, izražavam uvjerenje da će naša današnja razmjena mišljenja i zaključci ovog Samita doprinijeti bržem oporavku naših ekonomija i dostizanju potencijalnih stopa ekonomskog rasta.

Hvala na pažnji.

Dr Milorad Katnić
Ministar finansija