Intervju autora "Smjernica makroekonomske i fiskalne politike 2012. - 2015.", Radovana Živkovića i Vladislava Karadžića, za dnevne novine "Dan"

Lani smo se zadužili 200, a ove godine za 180 miliona eura, što znači da 2015. i 2016. treba te pare da vratimo. Istovremeno imamo obavezu otplate dospjelog inostranog i duga bivšim vlasnicima i starim deviznim štedišama, što se mora uvezati u održivi sistem. Realni rast BDP-a projektovan je za 2012. na oko 3,5 procenta, ili nominalno šest, kazali su "Danu" autori smjernica ekonomske politike od 2012. do 2015. Vladislav Karadžić i Radovan Živković.

Živković kaže da je glavni fiskalni rizik aktiviranje državnih garancija datih kompanijama.

"Ako se zadrži visoka berzanska cijena aluminijuma, KAP ne bi trebalo da ima problem sa vraćanjem duga. Situacija sa Željezarom je komplikovanija i sve će zavisiti od spremnosti novog strateškog partnera da preuzme obaveze" - konstatovao je Živković. Prema najgorem scenariju, koji podrazumijeva preuzimanje dugova KAP-a i Željezare, nivo duga bi porastao pet do šest odsto BDP-a.

Karadžić je naveo da se za narednu godinu planira smanjenje budžetskog deficita na ispod jedan odsto, dok je 2013. i 2014. projektovan suficit, čime bi obezbijedili novac za otplatu dospjelih obaveza. Objasnio je da su makroekonomske i fiskalne projekcije prilično konzervativne, ističući da scenarija nijesu bazirana na enormnom prilivu stranih direktnih investicija, iako je najavljena realizacija infrastrukturnih projekata poput gradnje autoputa Bar-Boljare i hidroelektrana na Morači, uz pojačana ulaganja na Luštici i u Porto Montenegro.

"To smo potpuno izuzeli iz plana i odlučili da Smjernice koncipiramo na sporom rastu ekonomije, na osnovu čega planiramo prihodnu i rashodnu stranu budžeta. U periodu 2005-2009. visok nivo SDI pratio je rast potrošnje i zarada, što je u vrijeme krize postalo veliko opterećenje. Rast zarada su pratile penzije, koje su zajedno sa socijalnim davanjima ubjedljivo najveće stavke u budžetu. Tri četvrtine budžetskih obaveza su mandatorne i nema uslova za smanjenje" - rekao je Karadžić, ističući da je u poslednje dvije godine veliki pritisak na budžet Fonda PIO, jer je brojnim radnicima omogućeno prijevremeno penzionisanje.

"Značajno raste broj penzionera, a lani smo imali usklađivanje penzija od 5,5 odsto na osnovu oporezivanja ostalih ličnih primanja. To je Monstat tehnički uključio u bruto zaradu, što nijesmo očekivali, tako da su zarade, koje su lani snižene državnim službenicima, po Monstatu porasle 10 odsto. Ove godine slijedi usklađivanje penzija za 1,2 odsto" - kazao je Karadžić.

Živković je rekao da se u izradi smjernica oslanjaju na podatke Monstata, Centralne banke, berze, tekstove domaćih i stranih medija i Ministarstva finansija za prvi kvartal.

"Zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama lani je ostvarena rekordna proizvodnja struje, 50 odsto veća od prosječne, ali znamo da se to neće ponoviti ove godine. Berzanska cijena aluminijuma raste, tako da očekujemo da će taj trend pratiti i rast proizvodnje sa 60.000 na 100.000 tona, kako je najavljeno iz KAP-a. Pošto KAP u BDP-u učestvuje sa četiri ili pet odsto, u slučaju povećanja proizvodnje za 10 procenata BDP će ojačati 0,4 odsto" - objasnio je Živković, dodajući da je lani poljoprivreda zbog poplava ostvarila dvocifren pad i da očekuju rast, te da je najavljena dobra ljetnja sezona, što opet dijelom zavisi od vremenskih prilika.

"Sve ovo su pretpostavke za projektovanje ovogodišnje realne stope ekonomije. Kad nemate diversifikovanu ekonomiju, oslanjate se na tri ili četiri izvora rasta. Ako kiksa nešto od toga, nastupaju nevolje" - precizirao je Živković, dodajući da su pred planerima dva oprečna zahtjeva - smanjiti potrošnju i povećati prihode da bi se sprovelo fiskalno prilagođavanje, a istovremeno stimulacija potrošnje radi podsticanja ekonomske aktivnosti.

"Svako smanjenje rashoda znači pad kupovne moći, a ako previše spustite potrošnju, vučete ekonomiju nazad. Zato se vodi kontraciklična politika u vrijeme krize, kad pokušavate da malo podignete potrošnju i kompenzirate pad ekonomske aktivnosti" - rekao je Živković.

Karadžić je najavio da će se stope osnovnih poreza zadržati i u narednom periodu, ukoliko ne budu neophodne dodatne mjere za povećanje prihoda.

"U poslednjih pet godina jedino smo podigli akcize na duvan, što je obaveza u periodu pristupanja EU, tako da će za koju godinu paklica koštati četiri eura. Ako naša projekcija bude tačna i prihodi ne omanu, neće biti potrebe za povećanjem poreza, naprotiv, moći ćemo ih smanjiti" - kazao je Karadžić i dodao da MMF neprekidno sugeriše povećanje poreza, ali da je vlada procijenila da bi to bilo kontraproduktivno.

Vrzino kolo

Karadžić kaže da su tri ključna parametra za praćenje rasta ekonomije nivo i struktura SDI, krediti i zaposlenost.

"Od 2005. imamo visok priliv stranih investicija, a najveći 2009. zbog dokapitalizacije Elektroprivrede. Međutim, one same po sebi ne donose dugoročni rast. Zato je bitno privući što više grinfild investicija, da se ne ulaže isključivo u nekretnine i dokapitalizaciju banaka, već u proizvodnju koja će generisati otvaranje novih radnih mjesta. Što se tiče kredita, do 2008. smo imali ekspanziju, u 2009. značajan pad, a lani stagnaciju. Prema podacima CBCG za prvi ovogodišnji kvartal, registrovan je rast depozita i banke su počele da nešto više kreditiraju" - rekao je Karadžić.

Na udaru zdravstvo, školstvo i administracija

Karadžić je priznao da za zdravstvo, školstvo i državnu administraciju nema dovoljno novca u budžetu.

"Mora se smanjiti, recimo, broj doktora ili osoblja, materijal ili usluga. To su teške odluke, ali je bolje poteze vući unaprijed, ne čekajući da se stvari riješe same od sebe. Kad reakcija kasni, troškovi rastu, a situacija se može oteti kontroli" - naveo je Karadžić, ističući da je za diversifikaciju ekonomije neophodna kvalifikovana radna snaga.

"U odličnoj knjizi prof. dr Milenka Popovića "Privredni razvoj od 2000. do 2010" se navodi da smo do 90-ih godina prošlog vijeka živjeli od pomoći tadašnjeg fonda za nerazvijena područja. Tada smo, međutim, imali kvalitetnu bazu inženjera i drugih stručnjaka, a sad niko ne ide na tehničke fakultete. Realno, ko upiše mašinstvo nema gdje da se zaposli, a bez kritičnog nivoa znanja nema napretka" - ističe Živković.

Novinar: Siniša Goranović