Održana I Konstitutivna sjednica Socijalnog savjeta u novom sastavu

Foto galerija

Danas je održana Prva konstitutivna sjednica Socijalnog savjeta Crne Gore u novom sastavu, kojom je predsjedavao ministar rada i socijalnog staranja i dosadašnji predsjednik Socijalnog savjeta Crne Gore Suad Numanović, te usvojeni Statut i Poslovnik o radu ovoga tijela.

Razmatrajući informaciju o aktuelnim štrajkovima u Crnoj Gori Socijalni savjet je ocijenio da su ekonomska tranzicija i procesi prestrukturiranja ekonomije uslovili su izmjenu privredne strukture, u kojoj dominantnu ulogu ima sektor usluga, dok je učešće industrije i poljoprivrede smanjeno. Ti procesi su izazvali i krupne promjene na tržištu rada, prije svega su doveli do strukturne neravnoteže između ponude i tražnje za radom, a što je za posledicu imalo pogoršanje socio-ekonomskog položaja većeg broja radnika. Dodatni uticaj na to je imala globalna ekonomska kriza čije su se posledice odrazile kako na bankarski tako i na privredni sektor, kao i na tržište rada.

Iskazujući puno razumijevanje za probleme sa kojima se suočavaju radnici koji se nalaze u štrajku bilo da se radi o stečaju, proglašenju tehnološkog viška, neizmirenim zaradama, ili nekim drugim neriješenim statusom, Socijalni savjet je preporučio da je svi ti problemi rješavaju u skladu sa postojećim zakonodavnim okvirom i u odgovarajućim institucijama.

Ukazano je da je Zakonom o štrajku utvrđeno pravo zaposlenih da radi zaštite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa obustave rad kod poslodavca. Uvođenje štrajka je strogo formalni postupak i odluku o stupanju u štrajk može donijeti sindikat zaposlenih kod poslodavca,odnosno više od polovine zaposlenih radnika.

Naglašeno je da je uvođenjem stečaja kod poslodavca, o ostvarivanju prava i obaveza zaposlenih kod tog poslodavca odlučuje stečajni upravnik, koga imenuje stečajni sudija. Zaposleni zadržani u stečaju radi provođenja stečaja i bivši zaposleni kojima je radni odnos prestao uvođenjem stečaja, za ostvarivanje prava iz rada i po osnovu rada mogu se obratiti stečajnom sudiji ili stečajnom upravniku. Svaki pokušaj rješavanja problema ovih radnika, od strane Vlade, bilo bi direktno miješanje u nadležnost pravosudnih institucija koje su nezavisne I odgovorne za pravilno sprovođenje stečaja.

Takođe je preporučeno da u se u institucionalnom pogledu, značajan dio spornih pitanja i problema može riješavati kroz aktivnost Fonda rada kao garantne institucije za zaštitu neizmirenih potraživanja nakon okončanja stečaja i kroz aktivnost Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. Zaposleni i bivši zaposleni koji smatraju da im je povrijeđeno neko pravo iz rada ili po osnovu rada, zaštitu istih treba da ostavare u zakonom predviđenoj proceduri pred redovnim sudom, Agencijom za mirno rješavnje radnih sporova ili kod inspekcije rada.

Prepoznajući svoju ulogu u skladu sa zakonodavnim okvirom, resorna ministarstva, u saradnji sa odgovarajućim institucijama i uz kvalitetan socijalni dijalog, treba da doprinose prihvatljivim i mogućim rješenjima, preporučeno je od strane Socijalnog savjeta i naglašeno da je potrebno poštovati odluke svih sudova, jer je to zakonska obaveza.

Nakon donošenja Zakona o reprezentativnosti sindikata, i donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Socijalnom savjetu, pravo na učešće u radu Socijalnog savjeta imaju predstavnici Vlade Crne Gore, reprezentativnog udruženja poslodavaca odnosno Unije poslodavaca Crne Gore, i dvije reprezentativne sindikalne centrale, odnosno Savez sindikata Crne Gore i Unija slobodnih sindikata Crne Gore.