- Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija Intervju ministra finansija, dr Milorada Katnića, ...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju ministra finansija, dr Milorada Katnića, za dnevni list "Vijesti"
Objavljeno: 08.08.2011. • 01:10 Autor: Ivona Mihajlović - adnimistrator
Ministar finansija dr Milorad Katnić kazao je u intervjuu "Vijestima" da za rješavanje nelikvidnosti u privredi, kao gorućeg problema u ekonomiji, ne postoji magični štapić, ali da država može da pomogne pri čemu je naročito važna efikasnost sudova.
- Efikasnost sudskih postupaka i postupanje sudova je od najveće važnosti ukupnom procesu. Ako dužnike koji ne izniiruju ugovorne obaveze i koji u kontinuitetu vrše prevare država ne kazni, onda će vladati pravna nesigurnost a sve ostale mjere će biti borba sa posljedicama, a ne uzrocima - kazao je Katnić.
■ Šta može Vlada da uradi da se stanje nelikvidnosti koliko-toliko poboljša, s obzirom na to da međusobna dugovanja u privredi konstanto rastu, a kriza ne jenjava? Ustvari, šta bi moglo biti rješenje?
- Ni u Crnoj Gori, kao ni u drugim državama koje se suočavaju sa ovim problemom, a to su danas gotovo sve države, ne postoji magični štapić, niti poseban instrument kojim bi se riješio problem nelikvidnosti. Osnovni zadatak države je da redovno izmiruje svoje obaveze i da stvara pravnu i institucionalnu infrastrukturu za efikasnu naplatu potraživanja. Istovremeno zadatak države je i da kazni privredne subjekate i pojedince koji posluju nesavjesno i vrše zloupotrebe. Dodatno, važno je da država stvara uslove za realizaciju kvalitetnih investicionih projekata, što će povećati nivo likvidnih sredstava u privredi.
I na svim ovim poljima posvećeno radimo. Prilagođavamo regulatorni okvir koji će doprinijeti olakšanom poslovanju. Pokrenuli smo u okviru Investiciono-razvojnog fonda uslugu faktoringa u uvjerenju da će, na taj način, jednom broju privrednika biti omogućeno da rasterete svoje bilanse. Može se očekivati da će nova regulativa u izvršnom po stupku i uvođenje instituta javnih izvršitelja ubrzati rješavanje dužničkih odnosa.
Efikasnost sudskih postupaka i postupanje sudova je od najveće važnosti ukupnom procesu. Ako dužnike koji ne izmiruju ugovorne obaveze i koji u kontinuitetu vrše prevare država ne kazni, onda će vladati pravna nesigurnost, a sve ostale mjere će biti borba sa posljedicama, a ne uzrocima. Istovremeno, povjerioci moraju da odrade svoj dio posla i da budu angažovaniji u zaštiti svojih prava i interesa. Najprije, moraju imati jasno definisane ugovorne obaveze uz zakonske instrumente obezbjeđenja, a u slučaju potrebe moraju pokrenuti odgovarajuće administrativne i sudske postupke, uključujući i pokretanje krivične odgovornosti. Taj dio posla država ne može da uradi umjesto privrednika.
■ Kako vidite perspektivu crnogorske ekonomije jer je kriza velika, a ozbiljnih investicija za sada još nema?
- Vjerujem u crnogorsku ekonomiju. Smatram da je jedna od najperspektivnijih u regionu i Evropi. Između ostalog, jer ima dva proizvoda apsolutno konkurentna na tržištu. To je turizam, koji na globalnom nivou raste, u posljednjih 40 godina, preko 6 odsto u prosjeku godišnje. Dragi je energetika, pri čemu u Crnoj Gori dominiraju obnovljivi izvori energije, što je potreba i budućnost održive ekonomije Evrope. Crnogorska ekonomija je pokazala vitalnost i uprkos ozbiljnom eksternom šoku sa kojim je bila suočena relativno se brzo oporavlja od krize. Ove godine očekujemo rast i siguran sam da će se u narednim godinama, uz pomenute potencijale, približavati evropskom prosjeku. ■ Gdje su investicije?
- Investicije su ključ razvoja i svi treba da doprinesemo stvaranju uslova za njihovu realizaciju. Naše procjene pokazuju da investicija od 100 miliona eura, koja je u međunarodnim standardima relativno mala, na crnogorsku ekonomiju utiče povećanjem BDP-a od 0,7 odsto i donosi najmanje 20 miliona dodatnih budžetskih prihoda. Ako se u narednim godinama realizuju ozbiljne investicije u turizmu, energetici, poljoprivredi i saobraćaju, ubrzaće se ekonomski razvoj i ublažiti mnogi socijalni i ekonomski problemi. Ne mislim samo i posebno na strane investicije. Domaća mala i srednja preduzeća su pokazala vitalnost i sposobnost da prežive najtežu krizu. Neka od njih se veoma uspješno razvijaju i konkurentna su na međunarodnom tržištu. Uz velike sisteme koji su u procesu restrukturiranja, preduzetništvo, porodične firme, domaća mala i srednja preduzeća moraju postati stub i okosnica crnogorske ekonomije.
• Crna Gora se za pola godine zadužila 380 miliona eura, s tim da je taj iznos mnogo veći kada se uzmu u obzir kamate koje ćemo morati da platimo. Takođe, 60 miliona treba da se uzme od Svjetske banke do kraja godine. Javni dug je dodatno uvećan, a u finansiranju budžeta nema novih prihoda niti ima naznaka za to. Da li su nova zaduženja preveliko opterećenje za državu?
- Pad ekonomske aktivnosti i uvoza uslovili su značajno smanjenje prihoda budžeta, a povećanje nezaposlenosti i inflacije značilo je povećanje socijalnih davanja i troškova budžeta. Ovaj dvostruki pritisak kreirao je deficit koji se morao finansirati zaduživanjem. Ovo je danas karakteristika gotovo svih država Evrope.
U krajnjem, zaduživanje je proizvod donošenja Zakona o budžetu, a ne autonomni fiskalni instrument. Samo zaduživanje je proces i tehnika kojom se ispunjava zakonom definisana obaveza. Ocjene i iznosi koji se saopštavaju u javnosti, a u vezi sa državnim zaduživanjem u Crnoj Gori, često nijesu objektivne. U posljednjih sedam mjeseci, dakle u 2011. godim, ukupan iznos zaduživanja iznosi 192 miliona eura, i to 180 miliona zaduženja kroz euroobveznice, 8 miliona kroz državne zapise i 4 miliona kod Evropske investicione banke. U istom periodu, otplaćeno je 130 miliona duga, tako daje neto zaduživanje 62 miliona eura. I u toku 2010. godine dvije trećine novca od zaduživanja bilo je usmjereno na servisiranje duga. Sadašnje generacije poreskfii obveznika nose teret ispravljanja i plaćanja starih nepravdi i dugova. Najveći dio državnog duga Crne Gore odnosi se na preuzeti alocirani i nealocirani dug SFRJ, na obaveze stare devizne štednje, obaveze restitucije i zaostale obaveze po osnovu penzijskih prava. Sve ove obaveze smo preuzeli, redovno i bez izuzetka servisiramo, pa to treba imati u vidu kada se govori o stanju državnog duga i potrebi zaduživanja za otplatu duga.
• Kako će se budžet finansirati 2011. godine i narednih godina, da li će možda biti potrebna dodatna zaduživanja, i da li Crna Gora i poreski obveznici mogu da to istrpe?
- Bez obzira na ove ocjene koje sam iznio kao kontrateze kritici zaduživanja, u Ministarstvu finansija nijesmo zadovoljni sa dinamikom razvoja javnog duga. Vjerujem da treba sve učiniti kako bismo smanjili nova zaduživanja i smanjili teret budućim generacijama poreskih obveznika. Za malu i otvorenu ekonomiju, podložnu eksternim šokovima, nizak nivo javnog duga je preduslov stabilnosti. Presudno važno je da nastavimo fiskalnu konsolidaciju. Nivo javne potrošnje je prevelik teret za našu privredu ukoliko želimo brži ekonomski razvoj i poboljšanje životnog standarda. Javnu potrošnju moramo prilagoditi poreskom kapacitetu privrede i stanovništva, kako se ne bismo dodatno zaduživali. U tom pravcu su učinjeni značajni iskoraci posljednjih par godina. Državna potrošnja je smanjena, sa preko 51 odsto BDP-a u 2009. godini, na 47,4 odsto BDP-a u 2010. Planirana javna potrošnja za 2011. godinu iznosi 44,4 odsto BDP-a, što za dvije godine predstavlja fiskalnu konsolidaciju od preko 6,5 odsto BDP. Istovremeno, popravljen je bilans javnog sektora. Deficit je sa 5,7 odsto BDP iz
2009. u 2010. smanjen na 3,9 odsto BDP-a, dok za 2011. očekujemo da će iznositi oko 3 odsto BDP-a.
Finansiranje budžeta do kraja 2011. zavisiće od ostvarenja poreskih prihoda i mogućnosti dodatnih ušteda kod pojedinih potrošačkih jedinica. Sa finansijskim sredstvima kojima trenutno raspolažemo možemo zaokružiti finansiranje u ovoj godini, ali nam je jedno od pravila upravljanja dugom i gotovinom da održavamo likvidna sredstva u budžetu u iznosu od oko 60 miliona eura, kako bismo imali dodatnu sigurnost. Ukoliko bude neizbježno dodatno finansiranje, već smo identifikovali moguće izvore dodatnog zaduživanja, a ugovor sa Svjetskom bankom je jedan od izbora.
• Takođe, država je izdala brojne garancije kompanijama, i to preko 300 miliona eura, što može biti dodatno opterećenje?
- Do početka svjetske finansijske krize država je izdavala garancije prvenstveno za kreditne aranžmane koji su imali za cilj realizaciju infrastrukturnih projekata. Ukupna podrška privredi, posebno privatnom sektoru, kroz državne garancije, bila je izražena tokom 2009. i 2010. U tim godinama, kada je ekonomska kriza prijetila da parališe finansijsM i realni sektor u Crnoj Gori, Vlada je pribjegla nekonvencionalnim mjerama podrške, koje su bile na liniji preporuka međunarodnih finansijskih institucija i Evropske unije. Ove mjere su doprinijele očuvanju bankarskog i realnog sektora i jednim dijelom zahvaljujući njima, kraj 2010. i prvu polovinu 2011. godine, karakteriše oporavak ekonomije i dinamiziranje ekonomskog rasta. Nijesam pristalica državne intervencije u privredi ali je otvoreno pitanje što bi se desilo sa crnogorskom ekonomijom 2009. da država nije pomogla bankarski i realni sektor.
■ Zna se da smo morali platiti oko 25 miliona za garancije za kredit Željezare?
Šta ako se desi nešto slično?
- Garancija Željezare je aktivirana i mi smo, kao odgovoran dužnik, ispunili obavezu koju smo preuzeli njenim potpisivanjem. To je bio veliki udar na budžet i našu likvidnost ali smo ispunjenjem ove obaveze pokazali da smo kredibilan dužnik i da uspješno upravljamo budžetskom likvidnošću. Garancije KAP-u spadaju u grupu najrizičnijih garancija u našem portfelju. Radni tim Vlade prati poslovanje ove kompanije i preduzima mjere da smanji rizik aktiviranja garancija. Ostale garancije u portfelju nose znatno manji rizik aktiviranja i ne strahujem da bi mogle predstavljati značajniji vanredni
trošak.
• Kakvo je stanje državnog duga danas u odnosu na koju godinu ranije, i da li se to može pogoršati?
- Trenutne vrijednosti državnog duga, uz parametre koji se odnose na otplatu duga i učešće kamata u BDP-u, svrstavaju Crnu Gora u umjereno zadužene države. Ročnost i valutna struktura su povoljni. Nivo državnog duga je u okvirima Mastritskih pravila propisanih od strane Evropske unije i značajno niži nego što je u državama euro zone.
Najniže učešće državnog duga u BDP-u Crne Gore kretalo se oko 27 odsto BDP tokom 2007. i prvoj polovini 2008. To su godine kada je budžet bio u suficitu, a dio rezervi iskorišćen je i za prijevremenu otplatu duga prema Svjetskoj banci. Državni dug je značajno povećan u godinama suočavanja sa finansijskom i fiskalnom krizom, a već 2009. godine je dostigao 38 odsto BDP-a. Ukupan državni dug je 30. 06. 2011. iznosio 44,9 odsto BDP-a. ProjekcijaMinistarstva finansija je da državni dug u narednom periodu neće preći 46 odsto BDP, stoje približno učešću koji je bio 2004. godine. Jedan od osnovnih fiskalnih ciljeva je smanjenje javnog duga na vrijednost od oko 35 odsto BDP-a do kraja 2015.
■ Kakva je perspektiva javnih finansija?
- Javne finansije će zavisiti od ekonomskih kretanja i od naše posvećenosti i spremnosti da nastavimo fiskalnu konsolidaciju. Definisali smo prioritete u narednom srednjoročnom periodu. Najvažniji su smanjenje javne potrošnje i javnog duga na nivo od oko 35 odsto BDP-a u 2015. Ovo je preduslov fiskalne stabilnosti i zadržavanja konkurentnog poreskog sistema. Državna potrošnja je rigidna i ovo je veoma ambiciozan zadatak. Zato i u narednom periodu Ministarstvo finansija očekuje težak i nepopularan posao smanjenja rashoda i broja zaposlenih u upravi. Ali ovo je neizbježno ako želimo dugoročan napredak. Vlada je pokazala daje spremna da donese teške i često nepopularne odluke zarad stabilnosti i napretka.
Iskustvo je pokazalo da ne postoji recept za brzi uspjeh i povećanje životnog standarda preko noći. Odluke sa sobom nose posljedice, a neke se vide tek nakon par godina. Sve države koje su povećanjem zarada i penzija iznad produktivnosti, uz protekcionističko radno zakonodavstvo i neracionalnu javnu upravu ugrozile svoju stabilnost, morale su da donesu ekstremno teške i nepopularne mjere. Zato u narednom periodu moramo biti i mudri i hrabri i oprezni, kako ne bismo zarad kratkoročnog boljitka napravili veliku dugoročnu štetu.
R.M. - Z.V.
U budžetu trenutno ima preko lOO miliona
■ Kakvo je trenutno stanje u budžetu Crne Gore, kakva je likvidnost s obzirom na krizu, a i povećani su troškovi za penzije, socijalu, zdravstvo za oko 30 miliona. Kako ćete prebroditi ovu godinu?
- Budžet se i u 2011. godini suočava sa značajnim izazovima. Rashodi za penzije, plate, socijalna davanja i zdravstvo su veći za oko 30 miliona eura, u odnosu na planirane. Aktiviranjem garancije za kredite koje je država garantovala Željezari bili smo suočeni sa dodatnim vamednim troškom. Na dragoj strani, prihodi budžeta za prvih sedam mjeseci 2011. godine naplaćeni su u iznosu od 612 miliona eura, što je nepunih 2 odsto niže od planiranih.
Uprkos ovim izazovima, održali smo likvidnost. Najviše zahvaljujući dobroj procjeni trenutka za izlazak na međunarodno tržište kapitala. Emisija obveznica u aprilu desila se u pravo vrijeme, prije trenutne, vrlo ozbiljne krize na međunarodnom finansijskom tržištu. Na današnji dan, raspolažemo sa 109 miliona eura likvidnih sredstava, što omogućava da sve budžetske obaveze redovno izmirujemo. U državnom trezora nema naloga za plaćanje koji su stariji od 2 dana, iako je zakonom
propisan rok 30 dana. Takođe, uspostavili smo procedura da se povraćaj poreza na dodatu vrijednost vrši u roku od 2 dana, iako je zakonski rok 60 dana. Izmirenje obaveza bez čekanja i značajno prije zakonom propisanih rokova znači podršku privredi i likvidnosti.
Istovremeno, definisali smo politike i mjere za naplatu prihoda po osnovu vlasništva u kapitalu, tretmana i naplate poreskog duga kao i sveobuhvatne aktivnosti na smanjenju sive ekonomije. Sve ove aktivnosti rezultiraće većim prihodima. Zato vjerujemo da ćemo do kraja godine ostvariti planiranu visinu prihoda.
Puno se uradilo od izbora nove Vlade
■ Od kada je izabrana nova Vlada prošlo je I sedam mjeseci. Šta je sve Ministarstvo uspjelo da uradi za taj period?
- U proteklih sedam mjeseci bili smo posvećeni I ispunjavanju tri osnovna prioriteta. Prvi se odnosio na budžetsku stabilnost. Obezbijedili smo i uslove i sredstva za nesmetano finansiranje potrošačkih jedinica i ojačali budžetsku likvidnost. J Paralelno sa uspješnom emisijom obveznica, j kreditna rejting agencija Moody's pohvalila je napravljeni iskorak u budžetskim pozicijima i nakon dvije godine promijenila izglede za rejting I države iz negativnog u stabilan.
Unapređivanje poslovnog ambijenta bio je I dragi prioritet. Pripremili smo set zakona koji ce I doprinijeti skraćenju procedura, rokova i troškova za građane i privredne subjekte. Ovi zakoni ] imaju izrazito anrikoraptivni karakter jer ukidaju diskreciono odlučivanje i povećavaju transparentnost postupanja državne adnunistracije. Konkretno, inicirali smo, i u saradnji sa dragim i organima, sproveli objedinjavanje postupka registracije preduzeća u jednoj instituciji, olakšali procedure za plaćanje poreza i doprinosa, smanjili administrativne takse i uspostavili efikasnije I procedure za zapošljavanje stranaca. Aktivnosti I na smanjenju sive ekonomije, koje sam već pominjao, takođe su važan segment naših napora da unaprijedimo poslovni ambijent i uvedemo više reda u ekonomski sistem.
Naš treći prioritet je uspostavljanje institucionalnih i kadrovskih kapaciteta za korišćenje
sredstava EU. Definisali smo koordinacione strukture, imenovana su odgovorna lica i usvojene su mape puta, odnosno akcioni planovi. Evropska komisija je prepoznala napredaku ovoj oblasti.
Sve planirane prioritete i obaveze koje proizilaze iz Plana rada Vlade smo u potpunosti ostvarili. Za sedam mjeseci Ministarstvofinansija pripremilo je i uputilo na usvajanje 18 zakona i preko 100 uredbi, odluka, strategija i analiza. Urađen je ogroman posao koji'bi, kada ovako nabrojim i razmislim, realno mogao da obilježi i čitav mandat, a ne svega sedam mjeseci rada. Sve ovo bilo je moguće jer su u uspostavljene kvalitetne institucionalne pretpostavke i odgovarajući kadrovski kapaciteti u vrijeme ininistra Lukšića, a moje kolege i saradnici u Ministarstvu finansija su profesionalno i kvalitetno izvršile svaku obavezu. Bez ove dobre osnove i posvećenog rada svih, uspješno sprovođenje brojnih važnih i odgovornih obaveza ne bi bilo moguće.
Pored velikog posla koji je urađen u prethodnom periodu više smo okrenuti budućnosti. Pred nama stoje brojni izazovi i obaveze. Neophodno je stvoriti uslove da ekonomija dugoročno bude stabilna, ali i dinamična, da bude inspirativna za nove ideje, nove kreacije, nove tehnologije i nove investicije, što je preduslov za bolji životni standard većine građana. To je suštinski zadatak Ministarstva finansija i Vlade u cjelini.
Nijesam za pritiske na banke da više kreditiraju
■ Kako vidite situaciju u bankarskom sektoru? Kredita ima, ali su nikad skuplji, što dodatno otežava funkcionisanje privrede. Takođe i banke imaju probleme sa lošim kreditima, što je možda i jedan od razloga za otežane uslove kreditiranja?- U Crnoj Gori bankarski sektor je posebno važan, jer mala i srednja preduzeća po pravilu nemaju drugi izvor finansiranja osim bankarskog sektora. Ohrabruju parametri koji ukazuju na povećanje likvidnosti i solventnosti bankarskog sistema. Sve sistemski važne banke su se dokapitalizovale i započele procese restrukturiranja. Posljednji podaci pokazuju da su banke povećale kreditiranje, što je posebno važno nakon višemjesečnog smanjenja kreditne aktivnosti. Bez obzira na suštinsku važnost novog kreditiranja za ekonomiju i budžet, nijesam pristalica jednostrane kritike banaka i stvaranju pritiska da se poveća kreditiranje. Banke su institucije koje imaju svoj interes koji mora biti u skladu sa interesom njihovih klijenata kako bi zajednički opstali na tržištu. Bankarska kriza je najgora moguća kriza u ekonomiji i banke ne treba „gurati" u plasmane koji ne podrazumijevaju adekvatnu procjenu rizika.
- Efikasnost sudskih postupaka i postupanje sudova je od najveće važnosti ukupnom procesu. Ako dužnike koji ne izniiruju ugovorne obaveze i koji u kontinuitetu vrše prevare država ne kazni, onda će vladati pravna nesigurnost a sve ostale mjere će biti borba sa posljedicama, a ne uzrocima - kazao je Katnić.
■ Šta može Vlada da uradi da se stanje nelikvidnosti koliko-toliko poboljša, s obzirom na to da međusobna dugovanja u privredi konstanto rastu, a kriza ne jenjava? Ustvari, šta bi moglo biti rješenje?
- Ni u Crnoj Gori, kao ni u drugim državama koje se suočavaju sa ovim problemom, a to su danas gotovo sve države, ne postoji magični štapić, niti poseban instrument kojim bi se riješio problem nelikvidnosti. Osnovni zadatak države je da redovno izmiruje svoje obaveze i da stvara pravnu i institucionalnu infrastrukturu za efikasnu naplatu potraživanja. Istovremeno zadatak države je i da kazni privredne subjekate i pojedince koji posluju nesavjesno i vrše zloupotrebe. Dodatno, važno je da država stvara uslove za realizaciju kvalitetnih investicionih projekata, što će povećati nivo likvidnih sredstava u privredi.
I na svim ovim poljima posvećeno radimo. Prilagođavamo regulatorni okvir koji će doprinijeti olakšanom poslovanju. Pokrenuli smo u okviru Investiciono-razvojnog fonda uslugu faktoringa u uvjerenju da će, na taj način, jednom broju privrednika biti omogućeno da rasterete svoje bilanse. Može se očekivati da će nova regulativa u izvršnom po stupku i uvođenje instituta javnih izvršitelja ubrzati rješavanje dužničkih odnosa.
Efikasnost sudskih postupaka i postupanje sudova je od najveće važnosti ukupnom procesu. Ako dužnike koji ne izmiruju ugovorne obaveze i koji u kontinuitetu vrše prevare država ne kazni, onda će vladati pravna nesigurnost, a sve ostale mjere će biti borba sa posljedicama, a ne uzrocima. Istovremeno, povjerioci moraju da odrade svoj dio posla i da budu angažovaniji u zaštiti svojih prava i interesa. Najprije, moraju imati jasno definisane ugovorne obaveze uz zakonske instrumente obezbjeđenja, a u slučaju potrebe moraju pokrenuti odgovarajuće administrativne i sudske postupke, uključujući i pokretanje krivične odgovornosti. Taj dio posla država ne može da uradi umjesto privrednika.
■ Kako vidite perspektivu crnogorske ekonomije jer je kriza velika, a ozbiljnih investicija za sada još nema?
- Vjerujem u crnogorsku ekonomiju. Smatram da je jedna od najperspektivnijih u regionu i Evropi. Između ostalog, jer ima dva proizvoda apsolutno konkurentna na tržištu. To je turizam, koji na globalnom nivou raste, u posljednjih 40 godina, preko 6 odsto u prosjeku godišnje. Dragi je energetika, pri čemu u Crnoj Gori dominiraju obnovljivi izvori energije, što je potreba i budućnost održive ekonomije Evrope. Crnogorska ekonomija je pokazala vitalnost i uprkos ozbiljnom eksternom šoku sa kojim je bila suočena relativno se brzo oporavlja od krize. Ove godine očekujemo rast i siguran sam da će se u narednim godinama, uz pomenute potencijale, približavati evropskom prosjeku. ■ Gdje su investicije?
- Investicije su ključ razvoja i svi treba da doprinesemo stvaranju uslova za njihovu realizaciju. Naše procjene pokazuju da investicija od 100 miliona eura, koja je u međunarodnim standardima relativno mala, na crnogorsku ekonomiju utiče povećanjem BDP-a od 0,7 odsto i donosi najmanje 20 miliona dodatnih budžetskih prihoda. Ako se u narednim godinama realizuju ozbiljne investicije u turizmu, energetici, poljoprivredi i saobraćaju, ubrzaće se ekonomski razvoj i ublažiti mnogi socijalni i ekonomski problemi. Ne mislim samo i posebno na strane investicije. Domaća mala i srednja preduzeća su pokazala vitalnost i sposobnost da prežive najtežu krizu. Neka od njih se veoma uspješno razvijaju i konkurentna su na međunarodnom tržištu. Uz velike sisteme koji su u procesu restrukturiranja, preduzetništvo, porodične firme, domaća mala i srednja preduzeća moraju postati stub i okosnica crnogorske ekonomije.
• Crna Gora se za pola godine zadužila 380 miliona eura, s tim da je taj iznos mnogo veći kada se uzmu u obzir kamate koje ćemo morati da platimo. Takođe, 60 miliona treba da se uzme od Svjetske banke do kraja godine. Javni dug je dodatno uvećan, a u finansiranju budžeta nema novih prihoda niti ima naznaka za to. Da li su nova zaduženja preveliko opterećenje za državu?
- Pad ekonomske aktivnosti i uvoza uslovili su značajno smanjenje prihoda budžeta, a povećanje nezaposlenosti i inflacije značilo je povećanje socijalnih davanja i troškova budžeta. Ovaj dvostruki pritisak kreirao je deficit koji se morao finansirati zaduživanjem. Ovo je danas karakteristika gotovo svih država Evrope.
U krajnjem, zaduživanje je proizvod donošenja Zakona o budžetu, a ne autonomni fiskalni instrument. Samo zaduživanje je proces i tehnika kojom se ispunjava zakonom definisana obaveza. Ocjene i iznosi koji se saopštavaju u javnosti, a u vezi sa državnim zaduživanjem u Crnoj Gori, često nijesu objektivne. U posljednjih sedam mjeseci, dakle u 2011. godim, ukupan iznos zaduživanja iznosi 192 miliona eura, i to 180 miliona zaduženja kroz euroobveznice, 8 miliona kroz državne zapise i 4 miliona kod Evropske investicione banke. U istom periodu, otplaćeno je 130 miliona duga, tako daje neto zaduživanje 62 miliona eura. I u toku 2010. godine dvije trećine novca od zaduživanja bilo je usmjereno na servisiranje duga. Sadašnje generacije poreskfii obveznika nose teret ispravljanja i plaćanja starih nepravdi i dugova. Najveći dio državnog duga Crne Gore odnosi se na preuzeti alocirani i nealocirani dug SFRJ, na obaveze stare devizne štednje, obaveze restitucije i zaostale obaveze po osnovu penzijskih prava. Sve ove obaveze smo preuzeli, redovno i bez izuzetka servisiramo, pa to treba imati u vidu kada se govori o stanju državnog duga i potrebi zaduživanja za otplatu duga.
• Kako će se budžet finansirati 2011. godine i narednih godina, da li će možda biti potrebna dodatna zaduživanja, i da li Crna Gora i poreski obveznici mogu da to istrpe?
- Bez obzira na ove ocjene koje sam iznio kao kontrateze kritici zaduživanja, u Ministarstvu finansija nijesmo zadovoljni sa dinamikom razvoja javnog duga. Vjerujem da treba sve učiniti kako bismo smanjili nova zaduživanja i smanjili teret budućim generacijama poreskih obveznika. Za malu i otvorenu ekonomiju, podložnu eksternim šokovima, nizak nivo javnog duga je preduslov stabilnosti. Presudno važno je da nastavimo fiskalnu konsolidaciju. Nivo javne potrošnje je prevelik teret za našu privredu ukoliko želimo brži ekonomski razvoj i poboljšanje životnog standarda. Javnu potrošnju moramo prilagoditi poreskom kapacitetu privrede i stanovništva, kako se ne bismo dodatno zaduživali. U tom pravcu su učinjeni značajni iskoraci posljednjih par godina. Državna potrošnja je smanjena, sa preko 51 odsto BDP-a u 2009. godini, na 47,4 odsto BDP-a u 2010. Planirana javna potrošnja za 2011. godinu iznosi 44,4 odsto BDP-a, što za dvije godine predstavlja fiskalnu konsolidaciju od preko 6,5 odsto BDP. Istovremeno, popravljen je bilans javnog sektora. Deficit je sa 5,7 odsto BDP iz
2009. u 2010. smanjen na 3,9 odsto BDP-a, dok za 2011. očekujemo da će iznositi oko 3 odsto BDP-a.
Finansiranje budžeta do kraja 2011. zavisiće od ostvarenja poreskih prihoda i mogućnosti dodatnih ušteda kod pojedinih potrošačkih jedinica. Sa finansijskim sredstvima kojima trenutno raspolažemo možemo zaokružiti finansiranje u ovoj godini, ali nam je jedno od pravila upravljanja dugom i gotovinom da održavamo likvidna sredstva u budžetu u iznosu od oko 60 miliona eura, kako bismo imali dodatnu sigurnost. Ukoliko bude neizbježno dodatno finansiranje, već smo identifikovali moguće izvore dodatnog zaduživanja, a ugovor sa Svjetskom bankom je jedan od izbora.
• Takođe, država je izdala brojne garancije kompanijama, i to preko 300 miliona eura, što može biti dodatno opterećenje?
- Do početka svjetske finansijske krize država je izdavala garancije prvenstveno za kreditne aranžmane koji su imali za cilj realizaciju infrastrukturnih projekata. Ukupna podrška privredi, posebno privatnom sektoru, kroz državne garancije, bila je izražena tokom 2009. i 2010. U tim godinama, kada je ekonomska kriza prijetila da parališe finansijsM i realni sektor u Crnoj Gori, Vlada je pribjegla nekonvencionalnim mjerama podrške, koje su bile na liniji preporuka međunarodnih finansijskih institucija i Evropske unije. Ove mjere su doprinijele očuvanju bankarskog i realnog sektora i jednim dijelom zahvaljujući njima, kraj 2010. i prvu polovinu 2011. godine, karakteriše oporavak ekonomije i dinamiziranje ekonomskog rasta. Nijesam pristalica državne intervencije u privredi ali je otvoreno pitanje što bi se desilo sa crnogorskom ekonomijom 2009. da država nije pomogla bankarski i realni sektor.
■ Zna se da smo morali platiti oko 25 miliona za garancije za kredit Željezare?
Šta ako se desi nešto slično?
- Garancija Željezare je aktivirana i mi smo, kao odgovoran dužnik, ispunili obavezu koju smo preuzeli njenim potpisivanjem. To je bio veliki udar na budžet i našu likvidnost ali smo ispunjenjem ove obaveze pokazali da smo kredibilan dužnik i da uspješno upravljamo budžetskom likvidnošću. Garancije KAP-u spadaju u grupu najrizičnijih garancija u našem portfelju. Radni tim Vlade prati poslovanje ove kompanije i preduzima mjere da smanji rizik aktiviranja garancija. Ostale garancije u portfelju nose znatno manji rizik aktiviranja i ne strahujem da bi mogle predstavljati značajniji vanredni
trošak.
• Kakvo je stanje državnog duga danas u odnosu na koju godinu ranije, i da li se to može pogoršati?
- Trenutne vrijednosti državnog duga, uz parametre koji se odnose na otplatu duga i učešće kamata u BDP-u, svrstavaju Crnu Gora u umjereno zadužene države. Ročnost i valutna struktura su povoljni. Nivo državnog duga je u okvirima Mastritskih pravila propisanih od strane Evropske unije i značajno niži nego što je u državama euro zone.
Najniže učešće državnog duga u BDP-u Crne Gore kretalo se oko 27 odsto BDP tokom 2007. i prvoj polovini 2008. To su godine kada je budžet bio u suficitu, a dio rezervi iskorišćen je i za prijevremenu otplatu duga prema Svjetskoj banci. Državni dug je značajno povećan u godinama suočavanja sa finansijskom i fiskalnom krizom, a već 2009. godine je dostigao 38 odsto BDP-a. Ukupan državni dug je 30. 06. 2011. iznosio 44,9 odsto BDP-a. ProjekcijaMinistarstva finansija je da državni dug u narednom periodu neće preći 46 odsto BDP, stoje približno učešću koji je bio 2004. godine. Jedan od osnovnih fiskalnih ciljeva je smanjenje javnog duga na vrijednost od oko 35 odsto BDP-a do kraja 2015.
■ Kakva je perspektiva javnih finansija?
- Javne finansije će zavisiti od ekonomskih kretanja i od naše posvećenosti i spremnosti da nastavimo fiskalnu konsolidaciju. Definisali smo prioritete u narednom srednjoročnom periodu. Najvažniji su smanjenje javne potrošnje i javnog duga na nivo od oko 35 odsto BDP-a u 2015. Ovo je preduslov fiskalne stabilnosti i zadržavanja konkurentnog poreskog sistema. Državna potrošnja je rigidna i ovo je veoma ambiciozan zadatak. Zato i u narednom periodu Ministarstvo finansija očekuje težak i nepopularan posao smanjenja rashoda i broja zaposlenih u upravi. Ali ovo je neizbježno ako želimo dugoročan napredak. Vlada je pokazala daje spremna da donese teške i često nepopularne odluke zarad stabilnosti i napretka.
Iskustvo je pokazalo da ne postoji recept za brzi uspjeh i povećanje životnog standarda preko noći. Odluke sa sobom nose posljedice, a neke se vide tek nakon par godina. Sve države koje su povećanjem zarada i penzija iznad produktivnosti, uz protekcionističko radno zakonodavstvo i neracionalnu javnu upravu ugrozile svoju stabilnost, morale su da donesu ekstremno teške i nepopularne mjere. Zato u narednom periodu moramo biti i mudri i hrabri i oprezni, kako ne bismo zarad kratkoročnog boljitka napravili veliku dugoročnu štetu.
R.M. - Z.V.
U budžetu trenutno ima preko lOO miliona
■ Kakvo je trenutno stanje u budžetu Crne Gore, kakva je likvidnost s obzirom na krizu, a i povećani su troškovi za penzije, socijalu, zdravstvo za oko 30 miliona. Kako ćete prebroditi ovu godinu?
- Budžet se i u 2011. godini suočava sa značajnim izazovima. Rashodi za penzije, plate, socijalna davanja i zdravstvo su veći za oko 30 miliona eura, u odnosu na planirane. Aktiviranjem garancije za kredite koje je država garantovala Željezari bili smo suočeni sa dodatnim vamednim troškom. Na dragoj strani, prihodi budžeta za prvih sedam mjeseci 2011. godine naplaćeni su u iznosu od 612 miliona eura, što je nepunih 2 odsto niže od planiranih.
Uprkos ovim izazovima, održali smo likvidnost. Najviše zahvaljujući dobroj procjeni trenutka za izlazak na međunarodno tržište kapitala. Emisija obveznica u aprilu desila se u pravo vrijeme, prije trenutne, vrlo ozbiljne krize na međunarodnom finansijskom tržištu. Na današnji dan, raspolažemo sa 109 miliona eura likvidnih sredstava, što omogućava da sve budžetske obaveze redovno izmirujemo. U državnom trezora nema naloga za plaćanje koji su stariji od 2 dana, iako je zakonom
propisan rok 30 dana. Takođe, uspostavili smo procedura da se povraćaj poreza na dodatu vrijednost vrši u roku od 2 dana, iako je zakonski rok 60 dana. Izmirenje obaveza bez čekanja i značajno prije zakonom propisanih rokova znači podršku privredi i likvidnosti.
Istovremeno, definisali smo politike i mjere za naplatu prihoda po osnovu vlasništva u kapitalu, tretmana i naplate poreskog duga kao i sveobuhvatne aktivnosti na smanjenju sive ekonomije. Sve ove aktivnosti rezultiraće većim prihodima. Zato vjerujemo da ćemo do kraja godine ostvariti planiranu visinu prihoda.
Puno se uradilo od izbora nove Vlade
■ Od kada je izabrana nova Vlada prošlo je I sedam mjeseci. Šta je sve Ministarstvo uspjelo da uradi za taj period?
- U proteklih sedam mjeseci bili smo posvećeni I ispunjavanju tri osnovna prioriteta. Prvi se odnosio na budžetsku stabilnost. Obezbijedili smo i uslove i sredstva za nesmetano finansiranje potrošačkih jedinica i ojačali budžetsku likvidnost. J Paralelno sa uspješnom emisijom obveznica, j kreditna rejting agencija Moody's pohvalila je napravljeni iskorak u budžetskim pozicijima i nakon dvije godine promijenila izglede za rejting I države iz negativnog u stabilan.
Unapređivanje poslovnog ambijenta bio je I dragi prioritet. Pripremili smo set zakona koji ce I doprinijeti skraćenju procedura, rokova i troškova za građane i privredne subjekte. Ovi zakoni ] imaju izrazito anrikoraptivni karakter jer ukidaju diskreciono odlučivanje i povećavaju transparentnost postupanja državne adnunistracije. Konkretno, inicirali smo, i u saradnji sa dragim i organima, sproveli objedinjavanje postupka registracije preduzeća u jednoj instituciji, olakšali procedure za plaćanje poreza i doprinosa, smanjili administrativne takse i uspostavili efikasnije I procedure za zapošljavanje stranaca. Aktivnosti I na smanjenju sive ekonomije, koje sam već pominjao, takođe su važan segment naših napora da unaprijedimo poslovni ambijent i uvedemo više reda u ekonomski sistem.
Naš treći prioritet je uspostavljanje institucionalnih i kadrovskih kapaciteta za korišćenje
sredstava EU. Definisali smo koordinacione strukture, imenovana su odgovorna lica i usvojene su mape puta, odnosno akcioni planovi. Evropska komisija je prepoznala napredaku ovoj oblasti.
Sve planirane prioritete i obaveze koje proizilaze iz Plana rada Vlade smo u potpunosti ostvarili. Za sedam mjeseci Ministarstvofinansija pripremilo je i uputilo na usvajanje 18 zakona i preko 100 uredbi, odluka, strategija i analiza. Urađen je ogroman posao koji'bi, kada ovako nabrojim i razmislim, realno mogao da obilježi i čitav mandat, a ne svega sedam mjeseci rada. Sve ovo bilo je moguće jer su u uspostavljene kvalitetne institucionalne pretpostavke i odgovarajući kadrovski kapaciteti u vrijeme ininistra Lukšića, a moje kolege i saradnici u Ministarstvu finansija su profesionalno i kvalitetno izvršile svaku obavezu. Bez ove dobre osnove i posvećenog rada svih, uspješno sprovođenje brojnih važnih i odgovornih obaveza ne bi bilo moguće.
Pored velikog posla koji je urađen u prethodnom periodu više smo okrenuti budućnosti. Pred nama stoje brojni izazovi i obaveze. Neophodno je stvoriti uslove da ekonomija dugoročno bude stabilna, ali i dinamična, da bude inspirativna za nove ideje, nove kreacije, nove tehnologije i nove investicije, što je preduslov za bolji životni standard većine građana. To je suštinski zadatak Ministarstva finansija i Vlade u cjelini.
Nijesam za pritiske na banke da više kreditiraju
■ Kako vidite situaciju u bankarskom sektoru? Kredita ima, ali su nikad skuplji, što dodatno otežava funkcionisanje privrede. Takođe i banke imaju probleme sa lošim kreditima, što je možda i jedan od razloga za otežane uslove kreditiranja?- U Crnoj Gori bankarski sektor je posebno važan, jer mala i srednja preduzeća po pravilu nemaju drugi izvor finansiranja osim bankarskog sektora. Ohrabruju parametri koji ukazuju na povećanje likvidnosti i solventnosti bankarskog sistema. Sve sistemski važne banke su se dokapitalizovale i započele procese restrukturiranja. Posljednji podaci pokazuju da su banke povećale kreditiranje, što je posebno važno nakon višemjesečnog smanjenja kreditne aktivnosti. Bez obzira na suštinsku važnost novog kreditiranja za ekonomiju i budžet, nijesam pristalica jednostrane kritike banaka i stvaranju pritiska da se poveća kreditiranje. Banke su institucije koje imaju svoj interes koji mora biti u skladu sa interesom njihovih klijenata kako bi zajednički opstali na tržištu. Bankarska kriza je najgora moguća kriza u ekonomiji i banke ne treba „gurati" u plasmane koji ne podrazumijevaju adekvatnu procjenu rizika.
Ovdje možete pogledati intervju u originalu
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?