Intervju u Pobjedi: Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić

Intervju: Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić - Tek nas prijemom u NATO ček veliki posao

Zbog opšte ekonomske krize i smanjenog budžeta nešto je sporija implementacija dijela Partnerskih ciljeva koji se odnosi na modernizaciju i nabavku nove opreme. Međutim, najveći napredak je napravljen u oblastima koje su najteže i koje predstavljaju srž reforme, a to su transformacija 'u glavama', obuka i rad u međunarodnom okruženju - kaže u intervjuu Pobjedi načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić komentarišući reformske procese na putu ka Alijansi.

Samardžić objašnjava da je transformacija Vojske trajan proces i da se ne opterećuju rokovima, ali da bi bilo dobro za Crnu Goru da se poziv za članstvo u Alijansu desi što prije.

Pobjeda: Crna Gora je uspješno okončala prvi ciklus Akcionog plana na članstvo. Šta Vojsku Crne Gore očekuje u narednom krugu i kako ocjenjujete organizovanost, spremnost i efikasnost naših vojnika?

Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO Program koji pomaže da se kompletna država pripremi za članstvo u kolektivnom sistemu odbrane, što zahtijeva koordiniran napor i usklađenost svih državnih organa sva tri stuba vlasti Crne Gore. Dakle, neophodno je na bazi iskustava iz uspješne realizacije prvog ANP, realno i kvalitetno sačiniti drugi ANP i što je najvažnije sinhronizovano i maksimalno posvećeno implementirati preuzete obaveze.

Što se Vojske Crne Gore tiče, naša „crvena nit“ jesu Partnerski ciljevi, čijom uspješnom realizacijom unapređujemo interoperabilnost sa vojskama NATO zemalja. Zbog opšte ekonomske krize i smanjenog budžeta nešto je sporija implementacija dijela koji se odnosi na modernizaciju i nabavku nove opreme. Međutim, najveći napredak je napravljen u oblastima koje su najteže i koje predstavljaju srž reforme, a to su transformacija ’u glavama’, obuka i rad u međunarodnom okruženju.

U proteklom periodu individualne sposobnosti vojnika i ukupno operativne sposobnosti Vojske Crne Gore značajno su unaprijeđene. Svakako, očekuje nas izuzetno puno posla, jer je transformacija trajan proces, koja zahtijeva puno rada i svakodnevnog učenja svih njenih pripadnika, od vojnika do načelnika Generalštaba. I u narednom periodu bićemo posvećeni implementaciji Partnerskih ciljeva, sa fokusom na unapređenje znanja engleskog jezika, usvajanje standardnih operativnih procedura NATO i učešće u što više NATO vježbovnih aktivnosti.

Pobjeda: Vojni predstavnici NATO Alijanse često pominju kako su u evroatlantskim integracijama u reformama najviše odmakli Vojska Crne Gore i sektor odbrane. Koji su to nedovršeni zadaci a da li se slažete sa ocjenama vojnih eksperata da Crna Gora kroz dvije godine može očekivati poziv za članstvo u NATO?

Lično se ne opterećujem pitanjem datuma poziva za članstvo u NATO. Iskustva govore da licitacija sa datumom prijema nije dobra. Sjetimo se samo razočarenja Slovenije kad 1999. nije pozvana u članstvo, već je poziv uslijedio tek 5 godina kasnije. Mnogo kockica, koje ponekad ne zavise samo od vas, treba da se složi da bi uslijedio poziv za članstvo. Svakako, bilo bi dobro ukoliko bi taj poziv stigao što prije, međutim najbitnije je da mi ispunimo svoje obaveze i državu što bolje pripremimo za buduće članstvo.

Moje misli su usmjerene u tri pravca. Oko prvog, dileme nema i svi u državi smo skoncentrisani da maksimalno kvalitetno implementiramo sve aktivnosti koje se ugrade u novi ANP. I na tome svakako treba da bude težište. Međutim, postoji opravdano strahovanje jer svi pričaju samo o datumu dobijanja poziva, a to dešavalo u nekim zemljama, da se dobijanjem poziva za članstvo u NATO smatra da je stvar završena. U suštini, tek tada nas očekuje pravi posao. Dakle, drugi pravac na koji se moramo skoncentrisati i već praviti projekcije i radne planove jeste period između poziva i prijema u punopravno članstvo. U tih godinu dana ogroman posao treba završiti u mnogim oblastima. I treći pravac se odnosi na period suštinske transformacije koji će uslijediti nakon prijema u punopravno članstvo NATO. Veoma je važno na vrijeme selektovati i pripremiti ljudstvo koje će raditi u NATO komandama.

Pobjeda: Crnogorski vojnici su se veoma dobro pokazali u Avganistanu. Nekoliko puta ste im bili u posjeti. Da li će Crne Gora još povećati broj vojnika u misiji ISAF?

ISAF misija je svakako najznačajniji, a ujedno i najrizičniji zadatak kojeg Vojska Crne Gore realizuje. Kao što vam je poznato, trenutno je u ISAF misiji naš III kontingent, koji broji 36 vojnika. U julu je Skupština Crne Gore usvojila novu odluku kojom se maksimalan broj vojnika koji se može angažovati u ISAF misiji povećava sa 40 na 45. Glavni razlog za ovakvu odluku jeste naše učešće u zajedničkom projektu škole za obuku vojnih policajaca u Kabulu, kojom upravljaju zemlje A-5 i Slovenija.

Krajem avgusta biće izvršena smjena III i IV crnogorskog kontingenta, a novi kontingent će imati 39 vojnika, od kojih 2 na novim pozicijama u okviru škole u Kabulu. Dakle, sve naše obaveze u ISAF misiji u narednom periodu izvršavaćemo u sklopu nove odluke Skupštine Crne Gore i van toga se ne planira nikakvo povećanje. Koristim priliku da svim našim vojnicima angažovanim u mirovnim misijama odam priznanje za profesionalnost i posvećenost Crnoj Gori i da im zaželim dobro zdravlje i srećan povratak u domovinu.

Pobjeda: Sektori kontrole crnogorskog neba i mora još nijesu pokriveni. Šta je na tom planu konkretno urađeno i za koje će se opcije opredijeliti Crna Gora?

Vlada Crne Gore je formirala dvije interresorne radne grupe koje se bave sa ova dva izuzetno važna bezbjednosna pitanja. Cilj je uspostaviti efikasne integrisane sisteme kontrole i zaštite crnogorskog neba i mora. Ovo je veoma bitno, kako za nacionalnu bezbjednost, tako i za ispunjenje obaveza integracije u EU i NATO. Ova pitanja razmatramo u saradnji sa NATO ekspertima i našim partnerima i siguran sam da ćemo iznaći optimalno i održivo rješenje i veoma brzo napraviti kvalitetan pomak na ovom planu.

Pobjeda: Da li je profesija vojnika Vojske Crne Gore dovoljno plaćena i poštovana u društvu?

Nažalost, profesija vojnika, kao i mnoge druge profesije nije adekvatno plaćena. Sigurno glavni razlog jeste ekonomska kriza i smanjenje budžeta, ali dio leži i u nedovoljnoj shvaćenosti specifičnosti vojne profesije. Kvalitetan vojnički kadar se stvara godinama, uz mnoga odricanja,i napornog rada i stalnog učenja, zbog toga se ne smije dozvoliti da u budućnosti taj kadar preuzme neko ko je spreman da ga bolje plati, a nije uložio ništa u njegovo stvaranje.

Od obnove nezavisnosti Crne Gore plata je nekoliko puta povećavana, naročito najugroženijim kategorijama, ali je i pored toga standard vojnika dosta loš. Vojnički poziv je i veoma rizičan i zahtijeva maksimalnu skoncentrisanost i posvećenost obuci i zadacima, a što je teško ostvariti ako u isto vrijeme vojnik razmišlja kako da obezbijedi normalne uslove svojoj porodici. Imajući u vidu ukupnu ekonomsku situaciju i stanje u društvu, mislim da bi u narednom periodu trebalo iznaći način da se proporcionalno sa smanjenjem Vojske povećaju primanja zaposlenih, jer u suprotnom izgubićemo kvalitetan mladi kadar bez kojeg se ne može adekvatno odgovoriti izazovima reformi i integracija.

Ministarstvo odbrane, uz podršku Vlade, uprkos ekonomskoj situaciji, uložilo je značajne napore po pitanju stambenog zbrinjavanja, kao najvažnijeg pitanja u životu svakog pojedinca, i sigurno će nastavak izgradnje stanova pozitivno uticati na motivisanost i životni standard vojnika.

Pobjeda: Posljednji teroristički napad u Norveškoj je dokazao po ka zna koji put da niko danas nije bezbjedan. Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i smatrate li da imamo dovoljno efikasnu vojsku da odgovori izazovima modernog doba?

Terorizam i asimetrične prijetnje su glavni izazovi budućnosti kojim se nijedna zemlja sama efikasno ne može suprostaviti. Najveća opasnost sa kojom će se svijet veoma brzo suočiti i koja može imati katastrofalne razmjere, jeste sajber terorizam. Po mom mišljenju, drzave i ukupno međunarodna zajednica veoma kasne u preduzimanju mjera za adekvatnu zaštitu sajber prostora.

Navedeni izazovi traže saradnju i partnerski odnos među državama, odnosno globalan odgovor. Isto tako, nijedna vojska na svijetu sama ne može biti dovoljno efikasna. Vojska je samo jedan segment sistema nacionalne bezbjednosti i veoma je bitno da svaki dio tog sistema, svaki njegov element, efikasno izvršava svoju funkciju i da djeluju sinhronizovano.

Pripremila: Marija Jovićević