Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića dnevnom listu “Dan“ – 08. Avgust 2011.

Realizacija ekonomske politike i planovi do kraja godine?
Rast ekonomije koji je obilježio drugu polovinu prošle godine nastavio se i u ovoj. Ostvaren je rast u maloprodaji, poljoprivredi, građevinarstvu, spoljnotrgovinska razmjena bilježi rast u odnosu na isti period prošle godine sa značajno većim udjelom izvoza u odnosu na navedeni period.
Osim toga, očekivanje u pogledu dodatne konsolidacije bankarskog sistema, porasta aktivnosti u realnom sektoru i visok nivo stranih direktnih investicija, u uslovima jačanja sistema održivosti javnih finansija, opredijelila su procjene da će se u 2011. godini ostvariti realni rast BDP-a od 2,5 odsto.
Uz napore Vlade na poboljšanju biznis ambijenta i jačanju aktivnosti malih i srednjih preduzeća i održavanju proizvodnje u velikim industrijskim sistemima s efektima na aktivnost preduzeća sa kojima su povezana, stvorena je dobra osnova i za povećanje zaposlenosti.
Očuvano interesovanje stranih investitora u uslovima oživljavanja ekonomije treba da se efektuira u održavanju rasta stranih direktnih investicija. Investiciona aktivnost će se usmjeriti na stvaranje uslova za realizaciju projekata izgradnje saobraćajne infrastrukture, projekata u oblasti energetike i realizaciju projekata valorizacije turističkih lokaliteta kao i realizaciju projekata infrastrukture lokalnog i regionalnog karaktera. Očekivani nivo stranih direktnih investicija je na nivou od oko 550 mil.€.


Kako komentarisete nezadovoljstvo zaposlenih i sve ucestalije strajkove gladju u Crnoj Gori?
Ono što je vidljivo na prvi pogled je da se u posljednje vrijeme sve češće javlja nezadovoljstvo u preduzećima koja se nisu najbolje snašla u periodu tranzicije ili kod preduzeća naslijeđenih iz perioda kada je država a ne tržište, usmjeravala ekonomsku politiku. Upravo u takvim firmama za koje ni u periodu osnivanja možda nije postojala realna tržišna podloga, sve češće se u čuju zahtjevi za povezivanjem staža, isplatom otpremnina i prijevremenim penzionisanjem. Moram da kažem da su to nemjerljivi izdaci za poreske obveznike koji će, dugoročno, morati da servisiraju za Crnu Goru izuzetno značajan broj penzionera. Sa druge strane, međutim, imamo situaciju da se u Crnoj Gori svake godine povećava broj nerezidenata koji nalaze posao u našoj državi, čak do deset hiljada. Dakle, na tržištu rada postoji potražnja za radnom snagom koju, evidentno je, uvozimo sa strane.
Vlada je naglasila više puta a I dokazala da ćemo izvršiti sve što su naše obaveze. Međuti, vrlo često se Vladi ispostavlja račun za ono što je činjenje ili nečinjenje poslodavaca, sudova, stečajnih upravnika... U takvoj situaciji Vlada je nemoćna. U situaciji podijeljenih odgovornosti svako mora da radi svoj dio posla.
Ono što je politika Vlade Crne Gore koja je dugoročno i jedina održiva je da se stvori regulativu koja omogućava privrednicima da posluju bez barijera, radnicima da rade uz puno uživanje prava iz radnog odnosa i državi da na osnovu takvih principa redovno servisira građane I privredu.

Neredovno isplacivanje plata je jedan od vecih problema kod nas, zbog cega zaposleni pokrecu stecajeve. Da li bi donosenje regulative prema kojoj bi nesavjesni poslodavci krivicno odgovarali doprinijelo rjesavanju tog problema?

U našem zakonodavstvu postoji više zakona kojima se sprječavaju ovakve pojave: Zakon o radu, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o stečaju, Zakon o pdv i ostali poreski zakoni, krivični zakon..
Što se tiče isplate zaostalih zarada, odnosno, neisplaćenih plata, novim Zakonu o stečaju koji je stupio na snagu 01. januara 2011. je predviđena da radnici mogu da pokrenu postupak za naplatu potraživanja kao i da u prvi isplatni red spadaju upravo neisplaćene bruto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih, u iznosu minimalnih zarada za posljednje dvije godine prije otvaranja stečajnog postupka, sa kamatom od dana dospijeća do dana otvaranja stečajnog postupka; kao i potraživanja zaposlenih, prije i poslije podnošenje predloga za pokretanje stečajnog postupka, na ime povreda na radu kod stečajnog dužnika.
Dakle, radnicima je dat prioritet uz mogućnost da se upravo kroz reorganizaciju, preduzeće sačuva i dobije šansu da posluje na tržišnim principima.

Siva ekonomija predstavlja jedan do problema sa kojima se Crna Gora suočava na putu ka EU?
Postoji jedan univerzalni način za suzbijanje sive ekonomije. To je pojeftinjenje poslovanja u legalnoj zoni i povećanje cijene boravka u sivoj zoni. Upravo to i radimo. Tu prije svega mislim prilično relaksirajuće poreske zakone a po pitanju biznis barijera na rad Koordinacionog tijela za suzbijanje sive ekonomije.
Po pitanju naplate, Ministarstvo ekonomije je pokrenulo inicijativu o objedinjavanju inspekcijskog nadzora upravo u cilju da oni koji ne poštuju zakone i rade u sivoj ekonomiji budu na efektniji i efikasniji način kontrolisani. Buduća uprave za inspekcijske poslove će da objediniti rad 38 inspekcija u nadležnost jednog organa čime se racionalizuje efikasnost inspekcija.

Sa italijanskim partnerom je potpisan Memorandum o razumijevanju. Neke političke partije tvrde da će tražiti da se republički Parlament izjasni o tom dokumentu?
Upravo zbog činjenice da se radi o dokumentu koji je od interesa za građane Crne Gore, stručnu i laičku javnost, sam i insistirao da se Memorandum o razumijevanju objavi kako bi svi mogli da imaju uvid u to što je bio predmet dogovora između Vlade Crne Gore i A2A. Mislim da je važno da građani naše države uvide da je sačuvano vlasništvo države u najvažnijoj kompaniji u Crnoj Gori, da će menadžment od strane A2A biti biti uslovljen realizacijom projekata koji obezbjeđujue efikasnost i investicije, da ne postoji mogućnost da A2A proda akcije bez saglasnosti Vlade Crne Gore i da će veliki projekti kao što su HE na Morači i spajanje Rudnika uglja Pljevlja i EPCG biti moguće jedino na osnovu ekonomskih elaborata pokazati da li je to u interesu, prije svega, građana i države Crne Gore. Dakle, Memorandum predviđa da sve koristi od funkcionisanja EPCG budu i koristi za građane.