Intervju pomoćnika ministra za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom Gorana Šćepanovića dnevnom listu “Pobjeda” - 16. avgust 2011.

U trgovini između Crne Gore i Hrvatske od skoro, tačnije od 1. jula ove godine, važi novi režim - asimetrična liberalizacija u korist Crne Gore. Prilikom uvoza iz Hrvatske plaća se carina za piletinu, mlijeko, sir, jogurt, krompir, paradajz, grožđe, breskve, lubenice, kivi, suhomesnate proizvode, vodu, pivo i duvan. Za ostale proizvode važi puna liberalizacija.
Za analizu efekata ovakve robne razmjene sa susjedima još je rano, jer je od primjene prošlo tek nešto više od mjesec dana, ali u Ministarstvu ekonomije vjeruju da će biti pozitivni.
Pomoćnik ministra ekonomije Goran Šćepanović za Pobjedu kaže da je Vlada Crne Gore na ovaj način omogućila proizvođačima da lakše plasiraju proizvode na hrvatsko tržište.
Sada je na proizvođačima da iskoriste ponuđenu šansu. Neophodno je njihovo veće uključivanje u regionalnu trgovinu sa ciljem da crnogorske proizvode učine prepoznatljivim na tržištu ne samo ove zemlje, već i regiona - kaže Šćepanović.
On smatra da će novi trgovinski režim stvoriti uslove za povećanje izvoza i smanjenje postojećeg deficita u razmjeni poljoprivrednih proizvoda između dvije zemlje, koji je u 2010. godini iznosio oko 18,28 miliona eura.
U odnosu na 2009. godinu izvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku je porastao sa 236 na 691 hiljadu eura, pri čemu je došlo do pada uvoza sa 26,518 miliona eura na 18,974 miliona. Najznačajniji izvozni poljoprivredni proizvodi u 2010, godini su: grožđe, breskve, nektarine, pivo i vino, dok među uvoznim proizvodima dominiraju razni proizvodi za ishranu, prerađevine od mesa i riba, kakao i proizvodi od kakaoa, proizvodi na bazi žitarica i brašna - navodi Šćepanović.
Naš sagovornik pojašnjava da je Crna Gora, tokom predsjedavanja CEFTA sporazumom u 2009. godini pokrenula proces liberalizacije poljoprivrednog sektora u regionu, jer je preispitivanje mogućnosti za dalju liberalizaciju ovog sektora bila obaveza potpisnica do 1. maja 2009. godine.
Tokom dvije runde pregovora u Briselu i Podgorici dogovoren je visok nivo liberalizacije između potpisnica, a Crna Gora je tada dogovorila punu liberalizaciju sa Albanijom i Moldavijom, dok je sa Hrvatskom dogovorena asimetrična liberalizacija. To znači, da se uvoz proizvoda iz Crne Gore u Hrvatsku potpuno liberalizuje, a da će se uvoz robe iz Hrvatske u Crnu Goru postepeno liberalizovati do nivoa koji je postignut u pregovorima sa Evropskom unijom za jedan broj proizvoda – objašnjava Šćepanović.
On dodaje da je u trgovini sa Hrvatskom do prije mjesec i po dana važio simetričan pristup, dogovoren još 2006. godine, odnosno jednake obostrane koncesije koje podrazumijevaju iste kvote i u okviru njih iste carinske stope.
Važeće koncesije odnosile se na sljedeće robe: živa goveda, piletina, dimljeno i sušeno meso, mlijeko, sir, jaja, krompir, paradajz, krastravci, grožđe, breskve, kivi, suhomesnati proizvodi, vino, alkohol i duvan. Prema riječima Šćepanovića, dogovorene kvote bile su vrlo male i mnogo više iskorišćene od Hrvatske, što je i bio glavni razlog što su predstavnici Hrvatske prihvatili prijedlog za liberalizaciju u korist Crne Gore.