Saopštenje Nacionalnog savjeta za održivi razvoj povodom obilježavanja 20. godina od proglašenja ekološke države

Danas se navršava dvadeset godina otkako je Skupština Crne Gore, na zasijedanju održanom na Žabljaku 20. septembra 1991. godine, usvojila Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori. Odluka Skupštine da donese ovu Deklaraciju na pragu složenog i za cjelokupan region turbulentnog perioda označila je početak jačanja svijesti o važnosti životne sredine, prirodnog i kulturnog bogatstva Crne Gore, kao i posvećenosti njenom očuvanju i unaprjeđenju za sadašnje i buduće generacije. Godinu dana kasnije, ovo opredjeljenje postalo je dio crnogorskog Ustava, čime je Crna Gora stala u red malog broja zemalja koje su kroz najviši pravni akt definisale ekološko utemeljenje razvoja svoje države. 

Zbog geo-političkih okolnosti toga vremena, nažalost, konkretna realizacija ekološke države nije pratila snagu ovih, smjelih, pravnih odrednica. Kao posljedica, devedesete godine bile su obilježene intezivnom devastacijom prostora, uključujući i unutar područja sa najvećim stepenom nacionalne i međunarodne zaštite, rastućim problemom neadekvatnog upravljanja otpadom i generalno jako niskom kulturom i brigom o životnoj sredini kao ključnom resursu za održivi razvoj Crne Gore. Međutim, tokom protekle decenije, a naročito od obnavljanja nezavisnosti, dolazi do ponovnog buđenja i razvoja ekološke svijesti. Crna Gora postaje aktivan učesnik najznačajnih međunarodnih foruma, formiraju se institucije koje imaju direktan mandat zaštite životne sredine i održivog razvoja kao koncepta koji počiva na ravnoteži između ekonomskih i socijalnih potreba društva i neophodnosti zaštite životne sredine u skladu sa ograničenim prirodnim resursima. U proteklih deset godina, takođe, donijet je i niz novih propisa o zaštiti životne sredine, proglašen je peti nacionalni park, usvojene su odluke o saniranju značajnih ekoloških “crnih tačaka” i postavljene su pravne osnovne za osiguranje sprovođenja načela da zagađivač, ali i korisnik prirodnog bogatstva, snosi troškove zaštite odnosno korišćenja ekosistemskih usluga.

Sada se pred nama nalazi izazov kako da ekološku državu, koja je do sada bila primarno vizija budućeg razvoja, pretvorimo u realnost za svakog građanina Crne Gore. Kao svoj doprinos ovom procesu, Nacionalni savjet za održivi razvoj je izradio Analizu o ostvarenju ekološke države u kontekstu dvadesetogodišnjice od usvajanja skupštinske Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori koja ukazuje na najvažnija ostvarenja i glavne izazove u njenom sprovođenju u protekle dvije decenije i daje listu preporuka i smjernica za obnovu i osnaživanje ideje ekološke države na terenu. 

Nacionalni savjet za održivi razvoj je uvjeren da, kao konkretizaciju principa ekološke države, treba pružiti snažnu podrška razvoju “zelene ekonomije“ odnosno podršku cjelokupnoj transformaciji sistema potrošnje i proizvodnje na osnovama održivosti. Razvoj zelene ekonomije, u okvirima održivog razvoja i kao put ka smanjivanju siromaštva – glavno je stremljenje međunarodne zajednice i jedna od dvije ključne teme Konferencije Ujedinjenih nacija o održivom razvoju odnosno Trećeg svjetskog samita o održivom razvoju, koja će se održati u Rio de Ženeiru u junu naredne godine. Kako ozeleniti privredu u kontekstu Samita u Riju biće glavna tema okruglog stola koji će Savjet organizovati tokom oktobra. 

Skupštinska deklaracija iz 1991. godine stavila je „interese“ životne sredine i prirode iznad ličnih i grupnih interesa različitih naroda Crne Gore, prihvatajući da 

Nakon dvadeset godina, posvećenost važnija je nego ikada i za njeno ispunjenje biće nužno da se svi činioci našeg društva, Vlada, lokalne samouprave, političke partije, poslovni sektor, naučne i nevladine organizacije preduzmu konkretne aktivnosti kako bi ciljevi i zadaci održivog razvoja ekološke države Crne Gore postali najveći prioritet. 

Ključna riječ budućeg razvoja Crne Gore treba da bude partnerstvo. Jedino kroz zajedničke napore na svim nivoima društva, promjeni u posvećenosti, organizaciji, obrazovanju i kulturi ponašanja prema životnoj sredini, prirodnom i kulturnom nasljeđu i ambijentu Crne Gore, možemo postignuti dugoročnu, stabilnu – jednom riječju, održivu budućnost.