INTERJVU "POBJEDI" :Današnja Crna Gora najbolji je odgovor onima koji u nju nijesu vjerovali

Današnja Crna Gora najbolji je odgovor onima koji u nju nijesu vjerovali


PODGORICA - Crna Gora je danas snažno zakoračila svojim evroatlantskim putem. Na pragu smo NATO i u oktobru ćemo predstaviti Drugi godišnji izvještaj o napretku. U oktobru, takođe, očekujemo izvještaj Evropske komisije o napretku i ispunjavanju sedam ključnih preporuka iz mišljenja koji bi nas mogao preporučiti za datum pregovora. Dakle, današnja Crna Gora najbolji je odgovor onima koji su je u kontinuitetu denuncirali i iskazivali nepovjerenje u njen politički, ekonomski i demokratski potencijal i najbolji odgovor svima koji su i danas na takvoj poziciji. Crnu Goru su kao novu državu proglašavali izvorom nestabilnosti i rizika. Danas naša zemlja ne samo da nije problem već je primjer za druge – kaže u intervjuu Pobjedi potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković.

POBJEDA: Može li se iz ovog zaključiti da ste optimista i da očekujete pozitivno mišljenje Evropske komisije o ispunjenosti njenih sedam preporuka, među kojima je upravo pravosuđe u posebnom fokusu?

MARKOVIĆ. Očekujem da će izvještaj Evropske komisije o napretku i ispunjenosti sedam kriterijuma, dakle, i dijela koji se odnosi na pravosuđe, biti pozitivan. Ja sam optimista, a taj optimizam počiva na tome što smo uradili dosta, što smo ojačali naše institucionalne kapacitete, unaprijedili naše politike i imamo konkretne rezultate.
Vlada je veoma posvećeno radila na ispunjavanju svih sedam preporuka od prvog dana od kad je Akcioni plan usaglašen sa EK. Rekao bih da smo kao društvo u cjelini razumjeli važnost trenutka i da smo ocijenili da je datum pregovora nešto što Crnu Goru vodi ka jednoj novoj etapi njenog političkog, ekonomskog i društvenog razvoja. Zbog toga su napori svih nas bili izuzetni i očekujem da će ti napori biti vrednovani.
Naravno, u ovom periodu nijesmo mogli u potpunosti završiti sve što Evropska unija od nas očekuje, ali smo uradili najviše što smo mogli u ovom trenutku. Zato sam optimista da ćemo 12. oktobra, ili 13. kada evropski komesar ili neki drugi visoki evropski zvaničnik dođe u Podgoricu i saopšti detalje izvještaja imati razloga da budemo zadovoljni. Ali, vremena za predah neće biti. Tek nas očekuje ogroman posao u procesu pregovaranja i dolaska do članstva u EU, kao našeg ključnog nacionalnog interesa.

POBJEDA: Kako bi bio ispunjen jedan od uslova za odobravanje početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, Vlada je imala zadatak da ojača vladavinu prava reformisanjem pravosuđa, kroz depolitizaciju izbora članova Tužilačkog i Sudskog savjeta i državnih tužilaca. Kojim rješenjima i u kojoj mjeri je to obezbijeđeno aktuelnim promjenama najvišeg državnog pravnog akta?


MARKOVIĆ: Kad je u pitanju pravosuđe uradili smo ozbiljan posao. Bez pretjerivanja mislim da je naše pravosuđe u odnosu na region napravilo značajan iskorak i da nam je početna pozicija u budućim pristupnim pregovorima mnogo povoljnija nego što su to bile pozicije nekih drugih zemalja.
To ujedno znači da mi ne krećemo od nule. Ja, kao novi ministar pravde, ne želim da taj rezultat prisvojim samo za sebe. Naprotiv, istakao bih rezultate svojih prethodnika, a posebno, vrijedan i kompetentan rad svih u Ministarstvu pravde i pravosuđu.
Sada taj proces moramo da ubrzamo, učinimo ga kvalitetnijim. Posebno je bitno da stvorimo preduslove za implementaciju novih rješenja Zakona o Sudskom savjetu, Zakona o sudovima, Zakona o državnom tužilaštvu. Unaprijedili smo kriterijume za izbor sudija, kriterijume za utvrdjivanje odgovornosti, poštovanje etičkog kodeksa, jednom riječju stvorili normativne pretpostavke za odgovorno i efikasno pravosuđe. Paralelno sa tim sprovodimo i obuke sudija i tužilaca kako bi oni bili sposobni i stručni da primjenjuju zakone.

POBJEDA: Da li se ponuđenim rješenjima zadovoljava uslov EK da se zakonski ograniči prostor za nesrazmjeran politički uticaj na crnogorsko pravosuđe? Gdje se, po Vama, najviše prepoznaje mogući politički uticaj?

MARKOVIĆ: Ne može biti nezavisnog pravosuđa ako ono nije zagarantovano Ustavom kao najvišim pravnim aktom. Rješenja u postojećem Ustavu dopuštaju mogućnost političkog uticaja.
U javnosti se, inače, pogrešno percipira politički uticaj na pravosudne organe - da neki političari direktno traže od sudija odgovarajuću sudsku odluku. Nije potvrđeno da takvih slučajeva imamo, odnosno, do sada, nemamo prijavljenih slučajeva.
Ali, ako imate ustavnu odredbu u kojoj parlament voljom opozicije i pozicije bira predsjednika Vrhovnog suda, kao prvog čovjeka sudske vlasti, ili bira Sudski savjet koji je odgovoran za sudstvo u cjelini kao nezavisnu granu vlasti, e onda je to prostor politički uticaj. Zato želimo da definišemo takav način izbora predsjednika Vrhovnog suda, Sudskog i Tužilačkog savjeta i državnih tužilaca u kojem političari neće moći da kreiraju kadrovsku politiku u sudstvu. Kadrovska politika u ovoj oblasti treba da bude u rukama sudske vlasti, kao nezavisne vlasti. A to znači da sudije bira Sudski savjet, da predsjednika Vrhovnog suda bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom. Na taj način eliminisaćemo mogući uticaj političara na sudsku vlast. Ovakvo rješenje preporučila je i Venecijanska komisija.


POBJEDA: A borba protiv organizovanog kriminala i korupcije? Ovo je od opozicije vrlo eksploatisana tema. Gdje je Crna Gora kada je ova problematika u pitanju?

MARKOVIĆ: Organizovani kriminal je globalni problem, samim tim i regionalni, i na nivou država. Crna Gora, sasvim sigurno, nije zemlja organizovanog kriminala, niti je njegovo leglo. U Crnoj Gori nema, kako nam pojedinci spočitavaju, direktne sprege vlasti, politike i kriminala, ali je tačno i to da imamo organizovani kriminal, dobrim dijelom i kao posljedicu dešavanja u okruženju u protekle dvije decenije.
Čitav region prošao je jedan težak period nakon raspada bivše SFRJ, period u kojem smo imali građanske i vjerske ratove, paravojne organizacije pune oružja koje su se bavile raznim špekulativnim poslovima, uključujući i ratne operacije. Dakle, imali smo veliki broj ljudi sa velikom količinom oružja u svom posjedu i velikim iskustvom u ilegalnom djelovanju. Zbog svega toga, sve zemlje regiona suočile su se sa izazovom jednog agresivnog kriminala.
Nažalost, i danas imamo jake strukture organizovanog kriminala koje su povezane i regionalno i međunarodno, ali, istovremeno veoma efikasno radimo na njegovom suzbijanju, kako na nacionalnom nivou, tako i u saradnji sa drugima u okruženju i šire. Podsjetiću da smo u posljednje vrijeme imali nekoliko velikih međunarodnih akcija koje su rezultirale hapšenjima, ne samo u Crnoj Gori nego i u Evropi, i u kojima su naša policija, državno tužilaštvo, naše službe, dali odlučujući doprinos da se te rute organizovanog kriminala presijeku.
POBJEDA: Šta o tome kaže statistika?

MARKOVIĆ:Statistički pokazatelji govore da smo i u ovom dijelu već ispred mnogih zemalja u EU. Vidite da su u posljednje vrijeme na sceni, i od strane policije i tužilaštva ozbiljni predmeti koji rezultiraju podonošenjem krivičnih prijava, hapšenjima i suđenjima za organizovani kriminal. Čak smo, kao što je poznato, u posljednje vrijeme u Crnoj Gori, imali i prve finansijske istrage i prve zapljene imovine.
To je, takođe, dokaz da se Crna Gora posvećeno bavi pitanjima organizovanog kriminala, ne zbog Evropske unije, ili bilo kojeg uticaja spolja, nego zbog nas samih, naše budućnosti i kvaliteta života. Međutim, imamo percepciju s kojom se mnogo teže boriti nego sa realnom opasnošću. Percepcija je naš veliki problem zato nam trebaju rezultati, jake institucije, povjerenje u njih. A za sve to nam je neophodno vrijeme. To je proces.


POBJEDA: Evropska komisija poseban naglasak stavlja i na borbu protiv korupcije. Jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima na sprečavanju ove pojave?

MARKOVIĆ:Za razliku od organizovanog kriminala, mislim da smo kod suzbijanja korupcije postigli slabije rezultate i da nam tu tek predstoji naporan rad. Radi se o pojavi koju je veoma teško dokazati. Sprovodimo niz aktivnosti preko naših institucija, policije, tužilaštva, Agencije za antikorupciju. Preduzimaju se i preventivne i represivne mjere, ali, da bi nekog optužili, morate imati dokaze, a vi znate da je u Crnoj Gori teško obezbijediti i dokaze i svjedoke za koruptivna krivična djela. Zato smo akcenat stavili na finansijske istrage preko kojih je lakše doći do lica koja su uključena u korupciju. Vjerujem da ćemo ubrzo i na tom polju dati zapažene rezultate.

POBJEDA: Iz opozicionih redova ponovo se, kao i kod usvajanja izbornog zakonodavstva, čuju uslovljavanja. Kažu da neće podržati izmjene najvišeg pravnog akta, ukoliko im se ne obeća da će se Ustav mijenjati i u dijelu koji se odnosi na identitetska pitanja. Da li se uopšte razmišlja o skoroj promjeni Ustava i mimo pravosuđa?

MARKOVIĆ: Predloga za promjenu najvišeg pravnog akta ne bi bilo da Ministarstvo pravde i Vlada nijesu bili odlučni da Ustav treba mijenjati u dijelu pravosudja. Bili smo svjesni da se u tom procesu mogu pojaviti određeni politički zahtjevi koji liče na uslovljavanje, pogotovu ako se to tiče pitanja identiteta. Vladavina prava i reforma pravosuđa interesi su svih. Ali, ako neko sjutra, kada se bude razgovaralo o prijedlogu amandmana na Ustav, u bilo kojoj formi, bude uslovljavao usvajanje nekim drugim zahtjevima, taj, prije svega, nije dobronamjeran političar niti odgovoran član crnogorskog društva.
Iskustvo koje smo imali oko usvajanja izbornog zakona pokazalo je, međutim, naše unutrašnje probleme i njihovu slojevitost. Ustavne promjene u dijelu pravosuđa pitanje je oko kojeg moramo imati potpuni konsensus. Bio sam ponosan onog dana u parlamentu kada su gotovo svi podržali prijedlog promjena Ustava. Očekujem da će to biti i o prijedlogu amandmana koje će utvrditi Ustavni odbor. Ako pak bude uslovljavanja, na njih ne treba pristati.

POBJEDA: Kakva je pozicija Ustavnog suda u aktuelnim ustavnim promjenama? Da li je obezbijeđeno institucionalno jačanje njegove pozicije, u cilju jačanja djelotvornosti instituta ustavne žalbe u Crnoj Gori?

MARKOVIĆ: U predlogu promjena najvišeg pravnog akta predvidjeli smo i promjene koje se odnose na Ustavni sud. To znači da smo procijenili da je neophodno jačati kapacitete Ustavnog suda kao garanta demokratskog društva. Zbog toga smo se odlučili da Ustavom jačamo poziciju Ustavnog suda.
Predvidjeli smo povećanje broja sudija, sa sedam na devet. U konsultaciji sa Venecijanskom komisijom predložili smo i novi način izbora sudija Ustavnog suda, da bismo i njih učinili autonomnim od mogućeg uticaja politike. Kad je u pitanju ustavna žalba definisali smo da Sud može raditi i u vijeću od trojice sudija. Jačaćemo kapacitet Ustavnog suda i u pogledu administracije, tehničke opremljenosti, uslova rada...
POBJEDA: Vlast se često proziva od opozicije da radi pod pritiskom Bisela. Koliko te spekulacije imaju osnova?
MARKOVIĆ:Moram da kažem da zaista ne razumijem one koji u parlamentu govore da se na nas vrši pritisak iz Brisela. Mi smo ti koji tražimo članstvo u EU. Nas nije Evropa tjerala da budemo dio njene zajednice. Ona nas sad hoće jer vidi da mi možemo imati potencijala za članstvo.
A kada već idete kod nekog, onda morate da ispunite njegove standarde. Da bismo ih ispunili, morali smo znati koji su to standardi, kriterijumi i podkriterijumi koje moramo zadovoljiti. To nije ucjena, to je uslov da budete ravnopravan član Evropske zajednice. Zato ne razumijem takve priče o pritiscima, mislim da imaju samo jednu svrhu – da obesmisle to što radi Vlada i vlast. Pokušavaju da to predstave tako kao da mi tobože ništa ne bi radili da nije pritiska iz Brisela.

Da su oni koji ovo pričaju kojim slučajem na vlasti, mislim da bi lista zahtjeva EU bila mnogo duža.
Jer, za Evropu morate imati i politički i demokratski kapacitet, ne samo institucionalni. Kad je u pitanju Crna Gora i ova vlast, mi smo taj kapacitet dokazali. Kod nas se nije ratovalo, sukobljavalo, mi nijesmo dezintegraciona država u regionu, nego most među državama. Dakle, ne radi se ni o kakvim ucjenama. Mi smo partneri u ovom poslu sa EK, i više mi njih zatrpavamo našim prijedlozima i inicijativama, nego oni nas. Mi tražimo sve što će nas dovesti do toga da budemo bolji, da budemo snažna institucionalna država. Radimo kao partneri, jer ćemo sjutra biti dio jedinstvene velike evropske porodice naroda. Dok to ne postanemo moramo da komuniciramo i sarađujemo i od njih učimo ono sa čim se do sada nijesmo susrijetali kao zemlja koja je bila daleko i od NATO i od Evropske unije. 


Korekcije notarskih tarifa

POBJEDA: Nedavno je počela da radi notarska služba u Crnoj Gori. Prva iskustva građana nijesu baš pozitivna. Najviše žalbi bilo je na visoke tarife. Vlada i Ministarsvo pravde su najavili korekcije. Hoće li ih biti uskoro?

Uvodjenje notarijata u pravni sistem Crne Gore smatram velikim iskorakom i rezultatom Ministarstsva pravde. Bez notarske službe nema pravne sigurnosti u pravnom prometu građana i privrede. Mi smo, kao država, na tom polju veoma nedostatni. Imamo na desetine hiljada predmeta u sudovima gdje se radi o prevarnim ugovorima, gdje se kupovala i prodavala nepostojeća imovina itd.
Strani investitori ne žele da dođu u državu u kojoj ugovor nije potpuno pouzdan i potpuno pravno zaštićen tako da je notarijat nešto na čemu ćemo insistirati i nastojati da po svaku cijenu zaživi u našem pravnom sistemu.
Kao svaki početak i ovdje imamo određenih problema. Prvo, nijesmo u svim opštinama mogli da izaberemo notare, pa smo ovlastili notare iz susjednih gradova da obavljaju notarske poslove u tim opštinama.
To je jedan problem, drugi problem je visina notarske tarife. Iako sam bio „tvrd“ na prigovore ministra finansija i nekih drugih da je notarska tarifa visoka, branio sam poziciju notarske službe. Sada već moram da budem kritičan i kažem da smo dio notarskih tarifa podigli na nivo koji ne odgovara našem socijalnom i ukupnom ekonomskom ambijentu. Zato već pravimo analizu notarskog cjenovnika. Imali smo sastanak i sa Notarskom komorom i veoma brzo ćemo predložiti smanjenje notarskih tarifa u odnosu na određene usluge.
Registrovali smo da u primjeni ima i profesionalnih propusta, tako da ćemo i u tom dijelu, kao resorni organ zadužen za nadzor, veoma brzo reagovati. Primijetili smo da postoje određene slabosti u pogledu trajanja procedura. Notarska usluga mora biti efikasna i brza. Ako je spora, ugrožava pravni promet i postaje biznis barijera.
Nažalost, ono što uočavamo kao pojavu jeste da se već prave lobistički krugovi između notara, banaka, državnih institucija, tako da neki notari imaju posla, a drugi nemaju. Sve to ovih dana pažljivo posmatramo, nadgledamo i analiziramo i ubrzo ćemo izaći prema Vladi sa našom analizom početaka rada notarske službe u Crnoj Gori i mjerama koje treba da eliminišu slabosti i da unaprijede notarsku funkciju. U svakom slučaju, to je važan institut i istrajaćemo da se utemelji u naš pravi sistem.




Racionalizacija nije prijatna mjera, ali je neizbježna


POBJEDA: Pobjeda je imala uvid u dokument kojim je predviđena racionalizacija javne uprave, i po kojem ima viška zaposlenih i u sudstvu. Pominje se da treba smanjiti broj sudija za 7 odsto. Priprema li se racionalizacija u pravosuđu?

MARKOVIĆ: Upoznat sam sa tom komparativnom analizom. To nije dokument koji obavezuje, već predstavlja uporednu analizu stanja u javnoj administraciji i javnom sektoru u zemljama Evropske unije i kod nas. Fokus je stavljen na zemlje EU koje su po veličnini približne nama, kao što je Slovenija, Litvanija i druge. Međutim, i bez te analize evidentno je da je naša administracija glomazna i da nije kompetentna u mjeri u kojoj je to potrebno Crnoj Gori kao budućoj članici EU, a nadam se i NATO.
Zbog toga, kada je u pitanju javni sektor gdje spada i sudstvo, moramo da smanjujemo administraciju, štedimo sredstva po tom osnovu i ulažemo ih u opremanje, stručna usavršavanja i bolje plate onim koji su sposobni i kvalifikovani za svoje poslove.
To, naravno, nije lak niti prijatan posao. On je, i politički i socijalno, veoma osjetljiv, ali, uprkos tome činjenica je da u našem sudstvu imamo višak.

Ministarstvo pravde priprema analizu racionalizacije sudske mreže.

Ona će biti urađena u prvoj polovini 2012. godine, kada ćemo znati pravo stanje u našem pravosuđu kao i naše realne potrebe u pogledu broja sudija i sudske mreže.

Razmisliće svako, bez obzira na moć, hoće li okrenuti broj sudije

POBJEDA: Koliko je moguće izbjeći uticaj na sudstvo u maloj zemlji u kojoj je svako svakom neki rod, prijatelj, poznanik?
MARKOVIĆ: Vjerujem da ćemo brzo doći u situaciju da će političari, biznismeni, rodbina, prijatelji, dobro razmisliti prije nego što se odluče, ako se uopšte odluče, da okrenu broj nekog sudije. Ustavom i zakonom eliminisaćemo politički uticaj na sudstvo, a kadrovskom politikom, stalnim obukama, nastojati da dođemo do najboljih mogućih personalnih rješenja - do sudija i tužilaca koji imaju lični kredibilitet i koji neće biti skloni spoljnjem uticaju – ni političkom, ni prijateljskom, ni rodbinskom. Izgradnja nezavisnog i profesionalnog pravosuđa je proces, a svi naši programski napori usmjereni su da ga dovedemo do kraja.


U pripremi program borbe protiv diskriminacije

POBJEDA: Crna Gora je prošle godine dobila Zakon o zabrani diskriminacije, koji uključuje i zaštitu LGBT populacije. Kakav je ambijent u državi da se taj propis primijeni?
MARKOVIĆ: Evo što smo uradili od usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije:
U Zakonu o zaštitniku ljudskih prava i sloboda uvodi se zamjenik ombudsmana koji će se baviti zaštitom od diskriminacije. Vlada je 28. jula ove godine osnovala Savjet za borbu protiv diskriminavije, na čelu sa premijerom. To tijelo će donijeti program borbe protiv diskriminacije koji će obuhvatiti zaštitu prava lica sa invaliditetom, žrtava porodičnog nasilja, pripadnika RAE i LGBT populacije.
Značajn korak na ovom planu bila je međunarodna konferencija „Ka Evropi, ka jednakosti“ koju je organizovala Vlada. Crna Gora je izabrana da bude prva zemlja korisnik projekta Savjeta Evrope „Borba protiv diskriminacije na osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta“, koji će biti realizovan u periodu od 1. septembra ove do 31. decembra 2013. godine.