Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića za “CAFÉ del MONTENEGRO“ – 29. septembar 2011.

Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića za “CAFÉ del MONTENEGRO“ – 29. septembar 2011.

1. U ovoj godini evidentan je pad stranih direktnih investicija. Šta Crna Gora planira da uradi da privuče strane investitore?

Crnu Goru ne možemo posmatrati kao sistem imun na dešavanja na svjetskoj ekonomskoj sceni. Naprotiv, kao mala ekonomija jako smo izloženi eksternim uticajima. Jedino i najbolje što možemo da uradimo jeste insistiranje na stalnom poboljšanju biznis ambijenta. Ono što neki zovu poboljšanje bilansa kapitalnih tokova nije ništa drugo do privlačenje stranih investicija. Takođe, u tom smislu treba posmatrati i naše stalne napore na poboljšanju rejtinga na raznim indeksima ekonomskih sloboda, pokazateljima poslovnog okruženja itd. Naravno, u realizaciji velikih infrastrukturnih, turističkih i energetskih projekata, uloga Vlade je nezamjenjiva. U tom dijelu vidim i naš osnovni zadatak u narednom srednjeročnom periodu.


2. Iz mjeseca u mjesec raste broj blokiranih računa i dug kompanija. Po Vašem mišljenju šta bi trebalo uraditi na tom polju?

 
Problem likvidnosti u eurizovanim ekonomijama je problem nedovoljne efikasnosti. Predlozi koje čujemo ovih dana za novim uredbama ne rješavaju problem. Na legislativnom nivou, imamo sva potrebna zakonska rješenja. Suštinsko pitanje je problem efikasnosti i tu su nam na raspolaganju rješenja o kojima sam govorio u odgovoru na prethodno pitanje.

3. Kako kometarišete prozivke zahtjeve sadašnjih i bivših radnika iz skoro cijele države da im Vlada pomogne u rješavanju njihovoh problema? Često u zahtjevima prozivaju baš Vaše ministarstvo? Da li su njihovi zahtjevi opravdani i da li se obraćaju na „pravu adresu“?

Vlada Crne Gore je dokazala da izvršava sve svoje obaveze. Evidentno je da se Vladi često ispostavlja računa za nešto što spada u domen poslodavaca, sudova, stečajnih upravnika... Moramo biti svjesni sistema podijeljenih odgovornosti kakav postoji u svim civilizovanim zemljama.

4. Šta će biti sa KAP-om? Imate li saznanja da većinski vlasnici preduzimaju konkretne mjere u rješavanju problema u toj kompaniji?

Poznat je stav Vlade Crne Gore da Kombinat aluminijuma ima potencijal ali i značajne strukturne problem. Od njihovog rješavanja zavisi sudbina KAP-a. Bez obzira na pozitivne promjene po pitanju menadžmentske strukture, problem o kojima pričam nalaze se u domenu vlasnika i onoga ko organizuje menadžment. Snabdijevanje električnom energijom, dugovi, ekološko pitanje, pokretanje farbrika prerade, pitanja su koja se moraju riješiti bez obzira na to ko je vlasnik kompanije i ko upravlja njome.

5. U Željezari je uveden stečaj. Ima li Vlada obavezu da pomogne u rješavanju problema u tom preduzeću?

Vlada Crne Gore je više puta pokazala spremnost da pomogne u rješavanju problema u Željezari upravo zbog toga što smatramo da nikšićka Željezara ima budućnost, i da naša ulaganja i aktivnosti na očuvanju ove kompanije nisu bila uzaludna. Idealna situacija bi bila da je Željezara u procesu privatizacije dovedena na nivo ekonomskih parametara koji su održivi ali, nažalost, to nije tako. Sada je u kompaniju uveden stečaj i upravljanje se nalazi pod ingerencijom Privrednog suda. Vlada Crne Gore ne može i ne želi da se miješa u nadležnost sudova ali svakako da prati situaciju u okviru svojih nadležnosti. Stečaj prilika da se upravo kroz reorganizaciju, preduzeće sačuva i dobije šansu da posluje na tržišnim principima. Jako nas raduje činjenica da je proizvodni proces u Željezari organizovan i da se specijalni čelik iz Nikšića prodaje na najrazvijenijim evropskim tržištima. To je ogroman iskorak u jako teškom trenutku. Međutim, bićemo potpuno zadovoljnsi da se kroz ovaj proces obezbijedi održivost u dugom roku.


6. Crnu Goru očekuje nastavak pregovora sa Ukrajinom o prijemu u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Očekujete li da se situacija konačno riješi u korist Crne Gore, jer od 2004. godine Crna Gora pregovara o ulasku u STO?

Na posljednjem sastanku održanom u Kijevu u avgustu, dogovoreni su koraci potrebni za okončanje tog procesa. Crna Gora ne daje nikakve nove koncesije u oblasti STO, dok će se odnosi između Ukrajine i Crne Gore regulisati na bazi Sporazuma o slobodnoj trgovini kakve imamo i sa članicama CEFTA, Turskom, Rusijom… Ovakvo okončanje pregovora je u skladu sa našim najboljim interesima. Očekujemo da se ovo realizuje kroz tehničke pregovore koji su u toku. Zaključenjem tog sporazuma Crnoj Gori bi otvorilo vrata za punopravno članstvo u STO.


7. U kojoj mjeri posljedice dužničke krize mogu ugroziti crnogorsku ekonomiju?

Svjedoci smo da dužnička kriza u eurozoni pokazuje znake ubrzavanja, šireći se sa relativno malih ekonomija Grčke, Portugala i Irske na velike, Italiju i Španiju. Već je došlo do usporavanja ekonomskog rasta u evropskim zemljama. Njemačka, kao motor EU, ostvarila je neznatan rast u II kvartalu, a predviđanja za III i IV kvartal su korigovane nadolje. I naš region je, usljed veličina i struktura ekonomija pojedinačnih zemalja, izuzetno ranjiv i osjetljiv na eksterne šokove. Aktuelna dešavanja u eurozoni još uvijek direktno ne pogađaju crnogorski finansijski i monetarni sistem. To ne znači da ne trebamo biti spremni za ono što nas može zadesiti i blagovremeno reagovati. Reakcije Vlade neće biti orijentisane ka populističkim mjerama sa kratkoročnim pozitivnim i dugoročnim negativnim efektima, već mjerama koje treba da učine naš sistem otpornijim, vitalnijim i efikasnijim. Stabilnost finansijskog i fiskalnog sistema, kroz nastavak započetih procesa i reformi, uz dalje unapređenje poslovnog ambijenta je jedini kvalitetan odgovor.