Izlaganje potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića na otvaranju stručne rasprave o Nacrtu amandmana na Ustav

Cijenjeni učesnici stručne rasprave o nacrtu amandmana na Ustav Crne Gore, uvaženi predstavnici medija, dame i gospodo

U ime inicijatora ustavnih promjena, Vlade i Ministarstva pravde Crne Gore, najprije želim da vam zahvalim na odzivu, a nadasve na vašoj želji i spremnosti da svojim sugestijama, primjedbama i komentarima doprinesete kvalitetu amandmana na Ustav Crne Gore u dijelu pravosuđa.

Ministarstvo pravde je organizovalo današnju raspravu više iz suštinske odgovornosti za proces koji smo pokrenuli, nego iz proceduralne obaveze u njegovom toku. Zbog toga, a i zbog naše posvećenosti demokratskom principu konsultovanja javnosti u procesu odlučivanja o najvažnijim pitanjima za društvo i državu, pozvali smo predstavnike sve tri grane vlasti, relevantnih institucija, nevladinih organizacija, fakulteta, stranih i domaćih subjekata, a na internet stranici Ministarstva pravde objavili smo poziv cijeloj crnogorskoj javnosti.

Umjesto detaljnog osvrta na nacrt amandmana (što prepuštam uvaženim kolegama), dozvolite mi da podsjetim da je Vlada 3. juna utvrdila Predlog za promjenu Ustava i inicirala postupak izmjena u pogledu novih rješenja za izbor predsjednika Vrhovnog suda i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta kao i sudija Ustavnog suda, a predlog je obuhvatio i članove Senata Državne revizorske institucije. Procedura ustavnih promjena pokrenuta je u cilju nezavisnog, odgovornog i na profesionalnim zaslugama utemeljenog pravosudnog sistema, a u skladu sa evropskim standardima.

Nedavno sam rekao da smo Akcionim planom za ispunjavanje sedam preporuka Evropske komisije - otišli dalje od sugestija briselskih partnera, a rezultatima prevazišli i sopstvena očekivanja. Kada kažem da smo otišli dalje od preporuka iz Mišljenja, mislim na činjenicu da smo, mimo očekivanja Brisela, pokrenuli promjene Ustava. Da smo bili u pravu, potvrdilo se u Izvještaju o napretku za 2011. godinu, u kojem je konstatovano da »sa postojećim Ustavom, ostaje zabrinutost zbog imenovanja predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca prostom većinom u Skupštini”. Dalje se navodi da “imenovanje sudija Ustavnog suda još uvijek nije usklađeno sa evropskim standardima”, kao i da “ograničene nadležnosti Vrhovnog državnog tužioca i načelnika tužilaštava i dalje predstavljaju problem”. Komisija sugeriše i da se “sistem napredovanja u službi po osnovu zasluga mora značajno osnažiti i uspostaviti jedinstven sistem zapošljavanja na nivou zemlje”.

Bez obzira na činjenicu da smo na podustavnom nivou, kako se navodi u Saopštenju uz Izvještaj o napretku, poboljšali pravni okvir na pod-ustavnom nivou u pogledu nezavisnosti sudstva i samostalnosti javnog tužilaštva, i realno vrednujući ocjenu da je “ustavna reforma napredovala”, mi nastavljamo nesmanjenom posvećenošću i energijom da jačamo arhitekturu nezavisnog, pouzdanog i odgovornog pravosuđa Crne Gore, kao uslova bez kojeg nema vladavine prava, temeljnog principa u evropskom sistemu vrijednosti.

U tom izazovnom poslu dobrodošao je svaki kvalitetan predlog, ma s koje društvene, domaće ili strane adrese dolazio. Zbog toga smo organizovali današnju stručnu raspravu. Zbog toga smo u Crnu Goru pozvali eksperte Evropske i Venecijanske komisije, da sredinom novembra daju svoje ekspertize na predložena rješenja. To su partneri koji su bili sa nama od početka procesa ustavnih i podustavnih reformi.

Na kraju, vjerujem da će današnja rasprava, predlozi i sugestije dati doprinos kvalitetu amandmana na Ustav Crne Gore i uspješnoj konstitucionalnoj reformi crnogorskog pravosuđa, u cilju njegovog preobražaja u moderno, evropsko pravosuđe.

Hvala vam.