Govor predsjednika Vlade Igora Lukšića na otvaranju manifestacije „Dani kulture manjinskih naroda“

Govor predsjednika Vlade Igora Lukšića na otvaranju manifestacije „Dani kulture manjinskih naroda“

Govor predsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića povodom tradicionalne manifestacije Dani kulture manjina Crne Gore,

Podgorica, 9. novembar 2011. godine

Foto galerija

Uvažene ekselencije,
Poštovane dame i gospodo,

Veliko mi je zadovoljstvo da Vas, u ime Vlade Crne Gore i u svoje lično ime, pozdravim i zahvalim na ukazanoj prilici da otvorim sada već tradicionalnu manifestaciju Dani kulture manjina Crne Gore, čiji ovogodišnji moto glasi “Evo nas”.

Događaji kao što je današnji skup i slični njemu jasan su pokazatelj opredijeljenosti crnogorskog društva da kroz kulturu i umjetnički izraz pošalje jasnu poruku o važnosti postojanja i njegovanja različitosti, uvažavanja nacionalnog i kulturnog identiteta i posebnosti kojim doprinosi bogatstvu jednog građanskog društva.

Ideja ’’multikulturalizma’’ je tema mnogih debata u zapadnoj Evropi. Posljednjih mjeseci, vodeći političari zapadne Evrope, više puta su iznijeli dileme da određene aktivnosti ozbiljno dovode u pitanje multikulturalizam.
Siguran sam da se ovakvo pitanje ne može postaviti kada je riječ o Crnoj Gori, zemlji u kojoj su multietnički odnosi na izuzetnom nivou. Siguran sam i da je Crna Gora primjer za čitav region. Stoga je za bilo koga ko živi u Crnoj Gori, termin multikulturalizam društvena činjenica – realnost sama po sebi, a ne samo jedan apstraktan politički koncept.

Koncept multikulturalizma je koncept koji, u Crnoj Gori, njegujemo vjekovima. Crnu Goru čine narodi različitih nacionalnih identiteta i religijskih opredeljenja koju smo kao takvu uspjeli da sačuvamo i tokom brojnih iskušenja. Crnogorsko društvo je primjer u Evropi i Regionu, primjer da je mirni suživot i različitost moguć u jednoj zemlji, da koncept multikulturalizma jeste i mora biti uspješna priča.

Svjedoci smo, nažalost, da je istorija ovog Regiona obilježena različitim konfliktima i da je Crna Gora, kao jedan atipičan koncept na Balkanu sa svojim multietničkim i multireligijskim karakterom, primjer suživota različitih nacija i religija tokom perioda ratova i krvoprolića. Iskoristili smo istorijsku priliku da stvorimo državu zasnovanu na konceptu građanskog društva, obezbjeđujući građanima jednaka prava i obaveze, što je koncept prihvaćen kao osnova savremenih demokratskih društava i naš koncept za budućnost. Crna Gora je uzorna tačka stabilnosti na Balkanu, društvo koje je u decenijama koje su za nama položilo istorijski ispit zrelosti, potvrđujući odlučnost svih činilaca crnogorskog društva da očuva bogatstvo zajedništva, kao najveću temeljnu vrijednost naše budućnosti.

Naše težnje da se integrišemo u evropske i evro-atlantske strukture u potpunosti korespondiraju sa potrebom obezbjeđivanja stabilnog i bezbjednog okvira za promociju tolerancije na Balkanu i garant su njegove dugoročne stabilnosti.

Temeljna opredjeljenja na kojima počiva Crna Gora pretočena su u Ustav koji posebno garantuje prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica – prava izražavanja, čuvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etničke, kulturne i vjerske posebnosti, te upotreba nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika i upotrebu svog jezika i pisma. Rješenja iz Zakona o manjinskim pravima dalji su doprinos očuvanju nacionalnog identiteta manjina, ali i jaki instrument inkluzije koji im omogućava ravnopravno učešće u javnom životu, uz dalje očuvanje i razvijanje njihove nacionalne i kulturne posebnosti, te unapređenje njihovih zakonskih prava i sloboda.

Stoga, i pored ustaljenog mišljenja da su etničke različitosti veliko iskušenje za Region, činjenica je, da različiti narodi i nacionalne zajednice uvažavajući jedni druge i razvijajući kulturni diverzitet grade temelj jednog društva. Upravo model društva koji podrazumijeva kulturnu različitost, bogatstvo različitih pristupa i gledišta predstavlja našu najveću snagu i sposobnost da se prilagođavamo i u različitim okolnostima ’pobijedimo’ brojne izazove budućnosti.

Uspješne države današnjice su heteregone, a ne homogene. Heterogene po pravilu po nacionalnoj strukturi, koje čine specifičan okvir pogodan za ekonomski prosperitet, privlačenje investicija iz raznih djelova svijeta, a na drugoj strani izrazito homogene sa aspekta zaštite zajedničkih interesa svih svojih građana.

Kada govorimo o ovim pitanjima, s ponosom se moramo podsjetiti na jak i odlučan antifašistički pokret Crne Gore i istorijski momenat kada smo odbili ideologiju koja je za svoju centralnu ideju imala etničku i političku homogenost, po cijenu uništenja pojedinih naroda. Čini nas ponosnim što je kulturna raznolikost Crne Gore utemeljena na vrijednostima mira, razvoja i prosperiteta. Možemo imati različito kulturno nasljeđe, takođe se različito identitetski izražavati, ali to nikad neće i ne može biti prepreka da zajednički gradimo bogato, uspješno i prosperitetno društvo.

Kulturne inovacije su bazirane na različitostima i raznovrsnostima pristupa. Bogata kulturološka sredina Balkana, kao evidentna prednost samog regiona, rezultat je suživota različitih naroda. Različite kulturne navike i stapanje različitih kultura je nešto što nas kao region čini interesantnim i atraktivnim. To je upravo jedna od vrijednosti kojom Crna Gora i Region mogu obogatiti Evropsku uniju.

Bogatstvo kulturne specifičnosti naših gradova, naše zemlje i naših susjeda u svoj svojoj različitosti obavezuje nas da zajednički nastavimo da radimo na njegovanju i zaštiti našeg zajedničkog kulturnog okruženja. Ovu raznolikost možemo posmatrati kao kulturološki mozaik - kompoziciju u kojoj su svi djelovi sami po sebi nose vrijednost, koji sliku crnogorskog društva i okruženja čine neodvojivim dijelom svjetske kulturne baštine.

Zahvaljujem za pažnju!