Predsjednik Vlade Igor Lukšić posjetio Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Foto galerija

 Zapošljavanje mladih - ,,Računaj na Budućnost"

Veliko mi je zadovoljstvo da Vam se u ime Vlade Crne Gore obratim i predstavim koncept zaposljavanja mladih koji ćemo u narednom periodu sprovoditi pod sloganom »Računaj na budućnost«.

Stopa nezaposlenosti, mogućnosti zapošljavanja, teško zapošljive grupe, prekvalifikacija i dokvalifikacija, tehnološki viškovi, razvoj ljudskih resursa – neizostavan su segment pitanja prilikom aktuelnih debata o razvoju Crne Gore.
Pitanje zapošljavanja mladih je jedna od osnovnih tema danas u EU.

Vjerujem da je ovakav pristup neophodan, ali takođe smatram ključnim da razmišljamo i govorimo o zapošljavanju kao o zajedničkoj misiji, zajedničkoj odgovornosti Vlade, poslodavaca, zaposlenih i nezaposlenih.

Čini mi se da svako od nas, u svom dijelu odgovornosti, može učiniti nešto kako bi ustanovili efikasniju i prihvatljiviju politiku zapošljavanja za sve.

U tom kontekstu pozdravljam inicijativu Unije poslodavaca Crne Gore koja za cilj ima otvaranje start-up preduzeća u 2012. godini u oblastima poljoprivrede, turizma, zanatstva i umjetničkog zanatstva i metalopreprade.

Istovremeno, potrebno je naglasati da dugoročni ekonomski rast, pa time i rast zapošljenosti može biti ostvaren samo rastom investicija. Kao domaćih tako i stranih direktnih.

U tom smislu se ulažu napori da se podstakne početak značajnog investicionog ciklusa u oblastima turizma, zelene energije, poljoprivrede, zanastva kao i drugih preduzetničkih inicijativa.

Dozvolićete mi da se, prije svega, osvrnem na nekoliko činjenica ili je možda bolje reći pitanja oko kojih, na žalost, ne postoji dovoljno saglasnosti, kada je riječ o zapošljavanju.

Kako gledamo na izdvajanja države za zapošljavanje, koji se podaci navode kada je riječ o ulaganju države u zapošljavanje?

Primjera radi, Budžetom Vlade za 2011. godinu opredijeljeno je 8.000.000 EUR za sprovođenje aktivnih, a 14.500.000 EUR za sprovođenje pasivnih mjera zapošljavanja. Ako se pitate da li smo u Vladi zadovoljni ovim izdvajanjem odgovor je 'Ne!' - ali kao odgovorna Vlada odlučili smo se da ne idemo izvan okvira koji bi ugrozio sistem.

Krajnje je vrijeme da preispitamo strukturu ovih izdvajanja kako bi počeli sve više sredstava da usmjeravamo na promovisanje zapošljavanja i situaciju u kojoj će novac biti zarađen, a ne dodijeljen.

Mijenjajući pristup počećemo da mijenjamo i način razmišljanja, ali ćemo postati i pravedniji, jer ćemo odgovarajuću pomoć pružati onima kojima je zaista potrebna.

Ekonomska politika u ovoj oblasti i primjena od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore treba da obezbijedi »seljenje« korisnika pasivnih mjera zapošljavanja prema aktivnima, a na raspolaganju treba da bude predviđeni budžet.

Zato sva raspoloziva sredstva koja su dio socjalnog budzeta treba kalkulisati kao sansu za aktivne mjere.

Ima li posla u Crnoj Gori?

Za prvih deset mjeseci ove godine u Crnoj Gori izdato je 17.045 dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, što je čak 36,69% više u odnosu na isti period prošle godine.

Dakle, slobodnih radnih mjesta je bilo, ali naši građani, nažalost, nijesu iskazali interesovanje za njihovo popunjavanje, zato pozdravljam napore dijela civilnog sektora da pomogne u tom smislu.

Prvi korak koji smo mi kao Vlada već učinili kako bi podstakli zapošljavanje crnogorskih građana jeste da smo na sjednici, održanoj 27. oktobra 2011. godine, donijeli odluku da u 2012. godini smanjimo broj dozvola za rad i zapošljavanje stranaca na 25.050, što predstavlja smanjenje od 2.000 u odnosu na 2011. godinu.

Vjerujem da ćemo se složiti da situacija iako nije zadovoljavajuća, posmatrana iz ovog ugla, ipak je znatno drugačija.

Međutim, nemoguće je ne istaći da se upravo od mladih ljudi očekuje da preuzmu inicijativu i u budućem periodu pošalju jasan signal da se rast buduće produktivnosti može zasnivati na njima, a ne na uvoznoj radnoj snazi – u suprotnom i novi investicioni ciklus biće mamac za radnike i sposobne menadžere iz regiona.

Rješenje nije da provodimo vrijeme za šalterom već u aktivnoj potrati za poslom.

Koliko ima nezaposlenih u Crnoj Gori?

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje se na dan 1. novembra 2011. godine nalazilo 30.158 nezaposlenih lica, što je u odnosu na isti datum prošle godine smanjenje za 8,88%.

Bez obzira na smanjenje broja nezaposlenih, sprovodimo i planiramo aktivnosti kako bi ove brojke ubuduće bile što manje.

Od ovog broja 58,59% ili 17.672 lica zaposlenje traži preko jedne godine, njih 30,36% ili 9.157 lica preko tri i 17,89% ili 5.395 lica zaposlenje traži preko 5 godina.

U pogledu starosne strukture prema podacima Zavoda za zapošljavanje, 1. novembra 2011. godine, na evidenciji se nalazilo:

• 5.364 lica starosti do 25. godina (17,78%),
• 10.502 lica starosti preko 50. godina (34,82%).

Dakle, strukturna nezaposlenost, odnosno, prirodni prag nezaposlenosti u Crnoj Gori je dosta visok.

Od ukupnog broja nezaposlenih 7.171 lice (23,77%) nema evidentirani radni staž (odnosno, prvi put traži zaposlenje), dok radni staž posjeduje 22.978 lica (76,23%).

Za prvih 10 mjeseci 2011. godine, Zavod za zapošljavanje je evidentirao 32.733 lica, od čega 9.918 onih koji su se prvi put prijavili i 22.815 lica ranije evidentiranih.

Dozvolite mi da ovaj podatak »uparim« sa podatkom da je u istom periodu od strane ZZZCG oglašeno 39.748 slobodnih radnih mjesta, kroz 21.227 prijava o slobodnim radnim mjestima. Posmatrano prema vrsti radnog mjesta 18.972 (47,73%) su novootvorena radna mjesta, dok su 20.776 (52,27%) upražnjena radna mjesta.

Prema povratnim informacijama dobijenim od poslodavaca, u periodu od 1. januara do 1. novembra ove godine, Zavod za zapošljavanje evidentirao je da je zaposleno 18.648 lica.

Ko su zaista nezaposleni?

Svjedoci smo čestih rasprava o broju nezaposlenih. Nadam se da ćemo sve češće biti u situaciji da raspravljamo da li su aktivne mjere zapošljavanja urodile plodom, a da će se sužavati prostor za raspravu da li su svi na evidenciji zaista nezaposleni i da li imaju neke druge izvora prihoda.

Svi mi pojedinačno poznajemo ili smo čuli za lice koje se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ali ima još neki dodatni izvor prihoda. I ovdje moram da kažem odgovornost je zajednička. I lica što uzimanjem nadoknada smanjuju mogućnosti onima kojima su zaista potrebne, ali i države što još uvijek ne primjenjuje dosljedno zakonske mehanizme koji će ukinuti ovakvu praksu.

Dakle, pitanje je da li na evidenciji treba da bude neko ko je odbio ponudu Zavoda za obavljanje posla za koji je radno sposoban, odnosno da li ćemo dosljedno primjenjivati Zakon i nakon prve ponude i odbijanja zapošljavanja smatrati da lice nije u potrebi da se zaposli.

Mladi nezaposleni sa visokom stručnom spremom

Prema podacima sa evidencije Zavoda za zapošljavanje na dan 1. novembra 2011. godine u Crnoj Gori smo imali 4.577 lica sa visokom školskom spremom, što čini 15,21% od ukupnog broja prijavljenih nezaposlenih.

Zabrinjava činjenica da je najviše nezaposlenih visokoškolaca u starosnoj grupi 18-25 godina – njih 1.708 ili 37,32%, a zatim u starosnoj grupi 25 do 30 godina – 1.429 ili 31,22%.

Najviše visokoškolaca – njih 1.689 ili 36,90% zaposlenje traži do 6 mjeseci, dok zaposlenje do jedne godine traži 2.605 lica ili 56,91%.

Do 1. novembra ove godine oglašeno je 6.636 slobodnih radnih mjesta za visokoškolce, dok se do istog datuma na evidenciju Zavoda prijavilo 5.409 visokoškolaca, od čega 2.184 bez radnog staža.

Takođe, do 1. novembra 2011. godine, posredstvom Zavoda za zapošljavanje, zaposlenje dobilo 3.270 visokoškolaca.

Podsjetiću vas da, iz godine u godinu, država pruža podršku zapošljavanju ne samo kroz izdvajanja za aktivne i pasivne mjere zapošljavanja, nego i kroz usvajanje Uredbi kojima su na godišnjem nivou definisane subvencije za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica, kako bi poslodavci bili stimulisani za njihovo zapošljavanje.

Dakle, činjenica je da, kao država, ulažemo znatne napore, ali i da smo svjesni neophodnosti dodatnih koraka kako bi podstakli obrazovanje mladih u Crnoj Gori.

Bez obzira na aktuelnu finansijsku krizu istrajni smo u nastojanjima da obezbijedimo subvencije u slučaju zapošljavanja:

• Pripravnika koji nakon obavljenog pripravničkog staža zasnuju radni odnos na neodređeno vrijeme,
• Nezaposlenih lica pripadnika Roma, Aškalija i Egipćana,
• Lica koje se nalaze na evidenciji Zavoda duže od pet godina,
• Lica koja su zaposlena na izvođenju javnih radova,
• Lica sa najmanje 40 godina života,
• Lica za čijim je radom prestala potreba, a nalaze se na evidenciji Zavoda,
• Lica koja su zaposlena radi obavljanja sezonskih poslova,
• Nezaposlenih lica sa preko 25 godina staža osiguranja, koja su korsnici novčane naknade.

Prilikom pripreme Uredbe o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica, koja se donosi na godišnjem nivou, posvetićemo posebnu pažnju pitanju definisanja kriterijuma koji će podsticati, kako zapošljavanje lica koja pripadaju najugroženijim kategorijama društva, tako i onima na čije zalaganje i doprinos računamo kada je riječ o daljem razvoju Crne Gore.

Nažalost, ne mogu reći da sam zadovoljan na koji način poslodavci koriste ove šanse. Zato je potrebno da u budućem periodu ZZZ dodatno u saradnji sa poslodavačkim udruženjima animira privrednike da koriste ovu vrstu benefita, i to bude dodatan doprinos da se oslanjamo na domaće radnike.

Istovremeno, moramo shvatiti da je vrijeme socijalizma prošlo i da bez obzira ponekad na kvalifikacionu spremu treba prihvatiti svaku radnu šansu.

Čini mi se i da ne razmišljamo dovoljno u pravcu sektora koji i u ovom trenutku nude različite mogućnosti. Osvrnuću se danas samo na jedan od najznačajnijih sektora - poljoprivredu i reći da će, kroz MIDAS projekat čija je realizacija u toku, do sredine 2013. godine direktno za investicije u poljoprivrednu proizvodnju biti nepovratno uloženo 7.200.000 EUR, što sa učešćem korisnika projekta daje ukupnu vrijednost investicija od preko 14.000.000 EUR.

Podsjetiću da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja vodi registar poljoprivrednih proizvođača po osnovu koga se u ovom trenutku ostvaruje subvencioniranje 40% učešća za doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

Razmatramo mogućnosti da u 2012. godini za sva lica starosti do 40 godina koja se budu registrovala kao poljoprivredni proizvođači pokrijemo i do 100% doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, čime bismo smanjili broj evidentiranih nezaposlenih lica.

Dodatno, samo tokom 2011. godine Investiciono-razvojni fond je kreditno podržao 147 projekta za čiju je realizaciju izdvojio 11.870.000 EUR, a banke dodatnih 1.370.000 EUR.

IRF će i u naredne dvije godine nastaviti na sličnom nivou kreditno-garantnu aktivnost. U tom cilju razgovara se sa međunarodnim finansijskim institucijama u cilju odobrenja povoljnih kreditnih linija koje bi kreditnu-garantnu aktivnost mogle držati najmanje na nivou 15 miliona godišnje.

Poštovane dame i gospodo,

U Ekspozeu mandatara za sastav Vlade, decembra prošle godine, govorio sam o potrebi promjene vrijednosti i neodrživosti činjenice da je većina punoljetnih građana Crne Gore korisnik nekog od davanja iz budžeta i da je, istovremeno, veliki broj onih koji to žele da postanu.

Čini se da je problem zapošljavanja, upravo, najbolji primjer onoga što sam i tada primijetio, a to je da se »većina pita što od Vlade može da dobije, a malo njih što su sami uradili i što mogu uraditi da bi riješili svoje probleme i tako pomogli i sebi i državi«.

Najavio sam spremnost da radim na promjenama uobičajenog ponašanja i navika i još težim promjenama načina razmišljanja.

U tom pravcu želim da iskoristim današnji skup da najavim da ću se u narednih par mjeseci lično posvetiti pitanju uređenja okvira socijalne zaštite kojim će se očekivati od radno sposobnih lica i korisnici su raznih socijalnih naknada da budu u obavezi da određeni broj dana tokom mjeseca budu angažovani na obavljanju društveno korisnih poslova, u skladu sa njihovim kvalifikacijama.

Takođe, složićemo se da nema države koja u javnom sektoru zapošljava sve svoje građane, ali i da vrlo često ne razmišljamo preduzetnički. Zbog toga sam sa svojim saradnicima u proteklom periodu pomno razmatrao pitanje izučavanja preduzetništva u školama i njegove promocije u sistemu obrazovanja, što može imati dugoročno pozitivne efekte na dinamiku našeg društva.

Mislim da preduzetništvo mora činiti sastavni dio sistema i mislim da budućnost daljeg razvoja malih i srednjih preduzeća, bez kojih ne možemo očekivati veće promjene, nije moguće ukoliko ne razvijamo upravo sposobnost pojedinca da ideje pretvori u akciju.

Stoga smo na jučerašnjoj sjednici Vlade razmatrali i usvojili materijal koji se odnosi na unaprijeđenje izučavanja preduzetništva u našim školama i na fakultetima.

Dakle, cilj nam je da u narednom periodu preduzetništvo čini sastavni dio obrazovnih programa za osnovne i srednje škole, ali i da pružimo podsticaj da preduzetništvo bude izučavano i na ustanovama visokog obrazovanja.

Zbog toga vas pozivam da počnemo zajednički da razmišljamo i u ovom pravcu.

Dame i gospodo,

Kada govorimo o zapošljavanju mladih, nezaobilazno pitanje u ovim raspravama čini i pitanje pripravničkog staža. Podsjetiću vas da sam u Ekspozeu doslovce rekao: »Iniciraću analizu izmjena propisa koji uređuju pitanje pripravničkog staža. Smatram da je to produžetak obrazovanja i stoga treba da bude dostupan svim svršenim visokoškolcima po automatizmu, što će biti novi doprinos države obrazovanju mladih«.

Zapošljavanje mladih je esencija dugoročne socijalne i stabilnosti tržišta rada. Zato se realizuju mnogobrojni projekti s tom ambicijom.

Pomenuću da je Zavod za zapošljavanje je, između ostalog, finansirao zapošljavanje 542 pripravnika visokoškolca.

Takodje, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća realizuje projekte, kao što su: »Šansa mladim menadžerima«, »Vaučerske šeme za podsticaj inovativnosti«, »edukacija postojećih preduzetnika«, a u toku je i realizacija zajedničkog projekta »Tvoja ideja tvoj biznis«, za koji će biti obezbijeđeno 100.000 EUR za kredite za 5 najboljih biznis ideja i dodatna sredstva za nagrade najboljima.

Međutim, potrebno je napraviti dodatni korak.

Imam zadovoljstvo da vas danas obavijestim da je tim u mom Kabinetu razmotrio zakonske osnove i otišao korak dalje i pripremio Novi koncept pripravničkog staža koji će svim svršenim visokoškolcima, kao što je i obećano, omogućiti produžetak obrazovanja.

Ukratko, u narednih godinu dana biće stavljen u funkciju sistem zahvaljujući kojem će svršeni visokoškolci biti osposobljeni za samostalno obavljanje zanimanja kroz 9-mjesečno angažovanje u javnom sekotru ili privatnim firmama.

Koncept je da se država, radi ulaganja u mlade ljude koji su njen najveći kapital, odrekne prihodovanja po osnovu poreza i dohodaka, kako bi se osiguralo da pripravnici primaju platu u iznosu od 50% prosječne neto zarade za prošlu godinu.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i sporta, na godišnjem nivou možemo očekivati oko 4.300 osoba koje stiču visoko obrazovanje. Za 30% njih biće otovorena mogućnost obavljanja pripravničkog staža u organima državne uprave, dok će 70% njih pripravnički staž obavljati u privatnim firmama, pri čemu će svaki svršeni visokoškolac imati mogućnost da iskaže svoje preferencije po redu prioriteta.

Dakle, država će, počev od 2013. godine uložiti dodatnih 10.000.000 EUR za potrebe nastavka obrazovanja i osposobljavanja pripravnika za samostalno obavljanje zanimanja, kroz isplate naknada pripravnicima i odricanja od prihoda po osnovu poreza i doprinosa.

To znači da angažovanje pripravnika neće iziskivati trošak poslodavcu, a ukupno će doprinositi produktivnosti ekonomije.

Vraćajuci se na priču o zajedničkoj misiji i podjeli odgovornosti, Vlada će kroz izdvajanja za naknade ili odricanjem prihoda u budžetu pružiti podršku ovom procesu, ali će privatni sektor, takođe, morati da pokaže senzibilitet i volju da ulaže u kadar.

Očekujem da će nakon zakonskih izmjena i uspostavljanja i testiranja informacionog sistema koji će pratiti pripravnilki staž prva grupa visokoškolaca početi da odrađuje pripravnički staž u skladu sa ovim konceptom januara 2013. godine.

Kako smo često u prilici da čujemo da su mladi ljudi voljni da rade i stiču znanja potrebna za obavljanje posla, iskoristiću priliku da najavim da će Vlada u narednih par sedmica po hitnom postupku razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o volonterskom radu, kako bi se dio planiranog programa vec od iduće godine mogao realizovati.

Poštovane dame i gospodo,

Moje ključne poruke su sljedeće:

• Akcenat i izdvajanja se moraju sve više pomjerati sa pasivnih na aktivne mjere zapošljavanja,
• Moramo uspostavljati mehanizme koji će uticati na razvoj preduzetničkog načina razmišljanja,
• Tokom narednih sedmica iniciraćemo izmjene Zakona o volonterskom radu, kako bi se stručno osposobljavanje za samostalno vršenje poslova, odnosno obuka privravnika bez zasnivanja radnog odnosa, kao vid volonterskog rada, priznala kao odrađen pripravnički staž.
• U naredne dvije godine u cilju podrske zaposljavanju, kako postojecem tako i podsticanju novog, drzava ce uloziti po raznim osnovama i programima ZZZ koji ukljucuju i novi model finansiranja pripravnickog staza, IRF, Ministarstva poljoprivrede oko 55.000.000. eura, plus subvencije poslodavcima za zaposljavanje teze zaposljivh kategorija i aktivnu ulogu podsticanja novih investicija privatnog sektora u oblastima turiza, zelene energije, poljoprivrede, zantstva i drugih preduzetnickih inicjativa.

Planirane aktivnosti Vlade usmjerene su na ostvarenje kratkoročnih efekata, ali ipak, ne mogu dozvoliti da se ovdje zaustavimo. Današnji skup posmatram kao početak jedne misije, procesa u koji želim da budemo svi uključeni.

Stoga danas upućujem otvoreni poziv predstavnicima sva tri univerziteta da daju predloge (pojedinačno ili zajedno) kako oni dugoročno vide politiku zapošljavanja.

S obzirom na to da pitanje zapošljavanja ne može biti valjano razmatrano bez pitanja odnosa ponude i tražnje i pitanja upisne politike, koristim priliku da vas obavijestim da ću, u saradnji sa univerzitetima, inicirati sprovođenje istraživanja koje će za cilj imati utvrđivanje podataka o tome: 1) koliko se studenata sa tri univerziteta, čije predstavnike imamo ovdje danas, zapošljava, 2) u kom roku nalaze zaposlenje i 3) koliko su njihove prosječne plate, kako bi nam i ovi podaci koristili kao input za godine koje su pred nama i dodatne analize upisne politike u kontekstu dugoročnog razvoja.

Zapošljavanje je naša zajednička obaveza i odgovornost i stoga mi dozvolite da vas još jednom pozovem da kao partneri, svako u svom domenu uložimo napore u ispunjavanju misije zapošljavanja mladih kako bi »Računali na budućnost«, kako njihovu, tako i budućnost države Crne Gore.

Hvala vam!!!