Intervju ministra Vučinića - Pobjeda, 17. novembar 2011.

Pokušaji odvlačenja investitora i naše pažnje neće proći

Glavni razlog prepumpavanja incidenata kojima u posljednje vrijeme obiluju neki mediji jeste onemogućavanje procesa prodaje i privatizacije nekadašnje vojne baze u Kumboru, gdje u najavi imamo veoma ozbiljne investitore. Zato se sada pominje Porto Montenegro, kao pokušaj stavljanja u nekakav navodno protivzakonit kontekst jednog izuzetno uspješnog projekta o kojem je u superlativima u godišnjem specijalnom dodatku u junu pisao londonski Financial Times, preporučivši ga kao jednu od četiri najpoželjnije destinacije u svijetu za nautički turizam. Krajnji cilj je onemogućavanje ili blokiranje stranih investicija, a onda povika - Vlada je nesposobna - kaže u intervjuu Pobjedi ministar odbrane Boro Vučinić.

Ministar dodaje da je poruka da je Crna Gora stabilno na putu evroatlantskih integracija i da je ne mogu zaustaviti niti je sa tog puta mogu skrenuti pokušaji da se neki incidenti ili neke uobičajene situacije od kojih se prave senzacije predstave kao glavni tok. Boro Vučinić govori detaljno o procesu privatizacije "Porto Montenegra“, o razlozima „epidemije tužbi" protiv Ministarstva odbrane, o izmjenama Zakona o odbrani i Zakona o vojsci, o procesu evroatlantskih integracija, o tome kako se u oružanim snagama štedi, kao i o tome šta je najveći bezbjednosni izazov pred kojim je Crna Gora.

Razgovarao Srđan Kusovac

POBJEDA: Veliku galamu diže proteklih dana jedan ovdašnji politički tabloid pri čemu je stalno tu negdje Ministarstvo odbrane. Najprije se prenose gluposti nekakvog kanadskog tabloida kako su investitori u Porto Montenegro maltene pisali crnogorske zakone, onda se pravi drama od blagog nasukivanja Jadrana, dakle nečega što se normalno događa svakoj mornarici, pa se kadrovska rješenja dižu na nivo gotovo državnogproblema. Je li to proizvod samo potrebe tabloida za senzacijom koja donosi zaradu ili dopuštate mogućnost da postoji malo širi plan uticaja na procese, čiji god on bio?

VUČINIĆ: Hipotetički je moguće, naravno, i jedno i drugo. Ono što je, po meni, prije svega dnevno prisutno kod dijela medija, to je neka naglašena potreba da se prave senzacije. Vjerujem da će se takav pristup ipak promijeniti kako budemo kao društvo išli dalje u integracije. Sto se centara tiče, oni mogu biti i vani, a izvođači radova su ovdje. Sto se motiva tiče, može ih biti više, mogu biti različiti. Ekonomski i komercijalni prije svega, ali i oni koji imaju za cilj da pokušaju zaustaviti reforme koje se, prema ocjeni onih koji su kvalifikovani da ocijene reforme, dobro sprovode. Oni to rade sa jasnim ciljem odvlačenja naše energije od strateških, magistralnih pravaca i aktivnosti u ovoj Vladinoj politici, kako bi nas natjerali na trošenje energije na neke dnevno aktuelne stvari koje su, kako ste i sami kazali, potpuno normalne u ovoj ili bilo kojoj drugoj zemlji i potpuno se svode na neke uobičajene administrativne stvari. Dakle, ne isključujem ni mogućnost da se na jedan takav način iz nekog razloga pokušava zaustaviti ono stoje naum ove zemlje i naum građana Crne Gore koji su se preko svojih predstavnika upravo u Skupštini izj asnili o evroatlantskom putu kroz Deklaraciju o nezavisnosti i podrškom donošenju novog Ustava Crne Gore, koji je takođe potvrdio ove strateške pravce i odrednice države. Svako odvlačenje energije u tom pravcu, u pravcu nekih dnevnih, incidentnih i senzacionalnih situacija nas dovodi u situaciju da prosto više nemamo vremena za rad na ozbiljnim stvarima i za rad na reformama koje nas, prije svega, vode ka onome što je naš cilj. Dakle, ako budemo razmišljali na takavnačin i trošili energiju u tom pravcu, naravno da nećemo imati energije za glavne ciljeve. Taj pokušaj je prepoznat i jasam sasvim siguran da ćemo biti posvećeni upravo onim ciljevima koje smo sebi odredili: ispunjavanju partnerskih odnosa koji se u integracionom smislu od Crne Gore očekuju kao zemlje kojase nalazi u Akcionom planu za članstvo. Naše rezultate prepoznaju naši partneri i dobijamo samo afirmativne i ohrabrujuće ocjene. Ukoliko neko smatra da ce nas kroz ovakav vid dnevnog opominjanja, vrlo često, rekao bih, postavljenogtako da jedna obična stvar izgleda kao senzacija, skrenuti ka tog kolosijeka ka Briselu odgovor je da neće. Neće to uraditi, ostaćemo vrlo čvrsto na tom kolosijeku i napredovaćemo putem koj i nas vodi tamo, ka punopravnom članstvu svih organizacija koje se nalaze u Briselu, i evroatlantskih i evropskih.

POBJEDA: Zašto baš sada? Zasto je ovaj tajming izabran?

VUČINIĆ: Sada se otvara proces prodaje i privatizacije nekadašnje vojne baze u Kumboru, gdje u najavi imamo veoma ozbiljne investitore. Tim što rade se zapravo želi poslati poruka: Bježite odavde, ovdje je kriminal i sa ovima ne možete napraviti posao. Znamo dobro staje krajnji cilj. Krajnji cilj je dolazak na vlast, a najlakši načinje da se to napravi, po njihovom mišljenju, predstavljanjem onih koji su sada na vlasti kriminalcima i nesposobnj akovićima.

POBJEDA: Najbolji put je demantovanje tvrdnji te političke grupacije. Do sada je bilo više demantija, ali sada na meritornom mjestu možemo da analiziramo stavku po stavku. Najprije Porto Montenegro. Vi ste u okviru tima Vlade Crne Gore učestvovali u tom procesu. Sta se tu tačno dešavalo i kako?

VUČINIĆ: Vlada je formirala tim u kojem je bilo nekoliko ministara finansija, ekonomije, turizma, saobraćaja i ja koji sam tada bio ministar uređenja prostora i životne sredine i predsjednik Tenderske komisije. Taj prostor na kojem je sada Porto Montenegro bio je prepoznat kao jedan od najvažnijih resursa naše zemlje. O tome koliko je sve uspješno najbolje govori podatak da je prestižni Financial Times Porto Montenegro uvrstio, u specijalnom junskom dodatku, u jedan od četiri najbolja modela valorizacije vojne imovine.

POBJEDA: Koliko je Crna Gora dobila novca, ili koliko je Piter Mank dao novca?

VUČINIĆ: Mank je zativatski „Arsenal" najprije ponudio 3,2 miliona eura, dabi to bilo uvećano za socijalni program 15 miliona i 5 miliona koje je dobila opština Tivat za različite infrastrukturne projekte. Ukupna ulaganja u projekat Porto Montenegro, u ekološku sanaciju prostora, izgradnju luke, stambenog i poslovnog kompleksa, koji je zaista impozantan, su Manka koštali preko 100 miliona do sada. U kanadskim dolarima to je 150 miliona, sve zajedno.
Iz Adriatik Marinasa naglašavaju da stavke koje se odnose na sanaciju lokacije i ekološke intervencije predstavljaju prvobitnu ponudu investitora koja je u toku pregovora preinačena i daje konačna ugovorena sljedeća: 15.100.000 € za socijalni program, 5.000.000 € donacija opštini Tivat, kupoprodajna cijena 3.264.168 €, investicije u iznosu od najmanje 106.000.000 €.

POBJEDA: Da li je investitor učestvovao u pisanju zakona u skladu sa sopstvenim interesima, kako su to naveli tabloidi?

VUČINIĆ: Nijedan investitor nije učestvovao, niti će učestvovati, u pisanju zakonodavstva Crne Gore. Izjava gospodina Korleta je pogrešno interpretirana, što je on pojasnio na nedavnoj konferenciji zanovinare. Prilikom kreiranja povoljnog investicionog ambijenta, Vlada Crne naravno mora da uzme u obzir potrebe i interese investicione zajednice, ali to nikako ne znači da se zakoni i drugi propisi donose po mjeri bilo kog pojedinačnog investitora, već služe razvoju opšteg investicionog ambijenta u konkretnim sektorima. Najbolji dokaz je činjenica da su nakon donošenja novog zakona o jahtama sve crnogorske luke i marine registrovale tri puta više ulazaka jahti nego ranije. Nasuprot svemu navedenom, smišljeno se generišu priče sa intencijom zaustavljanja svih investicija u Crnoj Gori u ovom kritičnom ekonomskom trenutku. Čudi nastojanje da situacija bude još gora, kada znamo da kroz poresku politiku ovakvi projekti pune budžet, iz budžeta se izdvajaju kapitalne investicije za zdravstvo, školstvo, otvaraju nova radna mjesta... Pravi se scenario propasti koji se, neposredno i posredno, tiče svakog građanina Crne Gore.

POBJEDA: Uz ovaj iskonstruisani slučaj imamo i „epidemiju tužbi" pripadnika Mornarice. Je li i to povezano sa ovim pokušajem stvaranja „slučaja" od jednog uspješnog projekta i sa pokušajem sprečavanja prodaje Kumbora?

VUČINIĆ: Po presudi Višeg suda u Podgorici, 22 pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore su dobila ukupno 236.770,51 eura. Poštujući odluku Suda u zakonskom roku je isplaćena dosuđena suma.
Što se tiče ovog predmeta, veoma je važno istaći sljedeće: Povod za tužbe koje su podnijeli skoro svi pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore, koji su službovali na brodovima i plovnim jedinicama, nije Zakon o Vojsci Crne Gore, već naređenje načelnika Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore iz 2005. godine, kojim je promijenjeno radno vrijeme u Mornarici.

POBJEDA: Zašto je došlo do te promjene? To je, čini mi se, ono na čemu se insistira.

VUČINIĆ: Poznato je da su mornari na brodovima imali specifično radno vrijeme i zbog toga dobijali dvije naknade, stalni i promjenljivi dio ukrcanja. Stalni dio ukrcanja zbog otežanih uslova rada na brodovima, a promjenljivi dio zbog smjenskograda. Dakle, tu se nije radilo o prekovremenom radu, već upravo zbog specifičnog načina rada smjena uvedenaje i naknada koja je to angažovanje i pokrivala.
U konkretnom slučaju imamo situaciju s više lica koja su na brodovima bila na krstarenju ili vježbi u inostranstvu, a da im je pored takozvanog „promjenljivog dijela ukrcanja" isplaćena i pripadajuća dnevnica za putovanje u inostranstvo. I pored toga, ovom presudom im je priznat i prekovremeni i noćni rad. Dakle, za isto angažovanje priznato im je pravo nanaknadu po tri ili najmanje dva osnova. Takođe, detaljno analizirajući obračun ispada da svaki mjesec u godini ima praznik.
Navodimo karakterističan primjer kapetana fregate Miljenka Katića, kome je za april 2006. godine, kada je sa Školskim brodom „Jadran" bio na krstarenju u inostranstvu Grčkoj, pored redovne plate i takozvanog „promjenljivog dijela ukrcanja" isplaćeno i 20% iznosa dnevnice za službeno putovanje u Grčku. Ovom presudom samo za taj mjesec po osnovu prekovremenog rada dosuđeno mu je još i isplaćeno 1.300,75 eura.
Imajući to u vidu, Ministarstvo odbrane je iniciralo preko zaštitnika imovinsko pravnih inte resa Crne Gore predlog za vanredno preispitivanje presude Višeg suda u Podgorici. Takođe, Vojna policija je osnovnom državnom tužiocu u Baru dostavila podatke radi pokretanja krivičnog postupka protiv više lica zbog uništavanja službene dokumentacije o angažovanju na brodovima i neadekvatnog zastupanja u sudskom postupku. Indikativno je da je po istom naređenju o radnom vremenu postupano i u tadašnjoj Rječnoj flotili u Novom Sadu, ali da tamo sudovi nijesu prihvatali da im se smjenski rad za koji su dobijali naknadu računa kao prekovremeni rad.

POBJEDA: Vjerujem da ste dovoljno precizno objasnili, da izađemo malo iz ovih dnevnih forsiranih tema natrag na glavni tok. Staje sa Zakonom o vojsci i Zakonom o vojnoj obavještajnoj agenciji?

VUIČINIĆ: U toku je finalizacija rada na predlogu izmjene Zakona o odbrani i Zakona o Vojsci. Izmjene su uzrokovane prije svega našim daljim reformama u integracionim procesima. Njima se stvara zakonski osnov za donošenje propisa o standardima odbrane i vojne logistike koji će omogućiti regulisanje oblasti koje nijesu obuhvaćene nacionalnim propisima i preuzimanje NATO standarda.
Značajna izmjena se odnosi na oblast obavještajnih, kontraobavještajnih i bezbjednosnih poslova u oblasti odbrane. Sadašnje rješenje u kojem su obavještajni i kontraobavještajni poslovi u potpunosti izmješteni iz Ministarstva odbrane otežava naš dalji put u evroatlantskim integracijama i izvršenje misija i zadataka Vojske, naročito u mirovnim misijama.
Svaka jedinica u Vojsci, da bi se angažovala na terenu, mora imati obavještajne sposobnosti i strukturu po NATO standardima. Poznato je da postoji opravdan animozitet prema ovim strukturama u Vojsci, zbog zloupotreba u ne tako davnom vremenu, ali ovo nema nikakve sličnosti sa KOS-om i službama prije crnogorske samostalnosti. Predloženo je ovlašćena lica u Ministarstvu odbrane i Vojsci na teritoriji Crne Gore mogu prikupljati podatke u oblasti odbrane samo od zaposlenih u sistemu odbrane. Neće imati sredstva ni mogućnost tajnog prikupljanja podataka. Ukoliko to bude potrebno, to će na osnovu zahtjeva Ministarstva odbrane vršiti ANB u skladu sa zakonom.
Izmjene Zakona o vojsci su uzrokovane potrebom usklađivanja načina obračuna zarada u Vojsci sa sistemom zarada korisnika budžetskih sredstava. Svakako, iskoristiće se prilika da se regulišu i druga pitanja iz života i rada Vojske, koje je nametnula praksa.
Naravno, da su ovo predloži izmjena koji su u pripremi ulaska u Vladinu proceduru i na čij i sadržaj će nakon njihovog konačno utvrđenog teksta odstrane Vlade završnu riječ dati poslanici u Skupštini Crne Gore.

I opozicija će glasati za NATO

POBJEDA: Kada je riječ o NATO-u imam utisak da se, bez obzira na istraživanja javnog mnjenja, dio opozicije koji je načelno protiv NATO-a pomirio sa činjenicom da idemo sigurno ka Alijansi. Čak neka istraživanja govore da i oni koji su protiv NATO-a vjeruju da ćemo biti članica.

VUČINIĆ: Vjerujem da će se takva percepcija promjene odnosa prema evroatlantskim integracijama brže i snažnije nastaviti u narednom periodu. Ne samo u strankama koje su danas na vlasti, nego i u opozicionim strankama ćemo imati pozitivan odnos kada je u pitanju ulazak Crne Gore u NATO. Prepoznaju to naši partneri, koji to cijene.

POBJEDA: Objavili smo proteklih dana intervju sa generalom Sirenom, predsjedavajućim Vojnog komiteta Evropske unije, koji je govorio o potrebama štednje i o restrikcijama sa kojima se suočavaju oružane snage širom svijeta. Britanija je ove godine u dva navrata objavila žestoko rezanje i personala i troškova. Slično je i drugdje. Kako Vojska Crne Gore „pliva" u toj situaciji kada je malo novca, a mnogo prohtjeva?

VUČINIĆ: Pitanje je vrloaktuelno i hvala Vam na skretanju pažnje na ono što je danas najaktuelnije kad su u pitanju stvari u resorima odbrane gotovo svih država u svijetu. Svi se suočavaju sa restrikcijama u budžetima za odbranu u skladu sa onim što su posljedice globalne ekonomske krize. Svi osjećamo negativnu stranu toga. Čitao sam i intervju sa generalom Sirenom i mislim da je odličan i da je dao vrlo dobre poruke. Dosta toga smo prepoznali kao dobre savjete naših partnera, ali je isto tako vrlo jasno rečeno da treba pokušati uraditi što više sa manje, a to nije jednostavno. To je moguće napraviti na način koji je vrlo prisutan među zemljama partnerima, a to je takozvani ..pooling and sharing" (povlačenje i dijeljenje), što je gotovo neizbježna definicija koja se čuje na svim važnim skupovima i u Briselu i drugdje, kao dobar recept kako treba racionalno koristiti resurse.

POBJEDA: Je li to i naš glavni bezbjednosni izazov?

VUČINIĆ: Naš glavni vojnoodbrambeni izazov je onaj kop je gotovo svuda odbrambeni izazov adekvatni ljudski resursi i nedostajući materijalni resursi.

Pobjeda, 17. novembar 2011. - Politika (strane: 1, 2, 3)