Odgovor na stavove iznesene na press konferenciji o stanju u oblasti životne sredine od 24. novembra

Navode Andre Štefan, savjetnice u WWFa od 24. novembra, treba posmatrati u kontekstu ocjena koje su iznesene u Mišljenju Komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji. S tim u vezi značajno je istaći da se istim uvažavaju rezultati koji su do sada ostvareni, u periodu nakon 2007. godine i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do sada. Istovremeno, date su veoma značajne ocjene i preporuke o uslovima koje Crna Gora treba da ispuni u pogledu sticanja članstva u EU. S tim u vezi korespondira i ocjena da bi potpuna usklađenost sa acquis-em u oblasti životne sredine mogla biti postignuta samo u dužem roku i da zahtijeva veće investicije, kao i da napore u ovoj oblasti treba ubrzati. Sve zemlje koje su prošle proces pridruživanja, aktivnosti na usklađivanju zakonodavtsva u oblasti životne sredine planirale su u srednjoročno-dugoročnom rasponu, uz projekciju rasta ulaganja u životnu sredinu.

Stoga se ni od Crne Gore ne može očekivati da sve obaveze preuzme i implementira, čak u predpristupnom periodu. Činjenica da se u Crnoj Gori implementiraju aktivnosti na uspostavljanju NATURA mreže, i usklađivanju zakonodavstva EU u oblasti zaštite prirode, uključujući i određeni broj projekata koje finansira EK, dovoljno govori o posvećenosti i odgovornosti Vlade, i svih pojedinačnih subjekata. Naravno izazova je mnogo, i ne može se u kratkom roku naći rješenje za sve probleme koje podrazumijevaju dugotrajnu refornu nacionalnog zakonodavno-institucionalnog okvira.

Postojeći Nacionalni program integracija Crne Gore u EU upravo na taj način definiše dinamiku ispunjavanja uslova za članstvo u oblasti životne sredine, uključujući i projekciju ulaganja u životnu sredinu. Istovremeno u odgovorima na pitanja iz Upitnika EK prepoznati su i potvrđeni izazovi i obaveze u periodu nakon sticanja statusa kandidata do sticanja članstva u EU. Pred nama je proces pregovora o članstvu koji će biti praćen dinamičnim procesom usklađivanja nacionalnog zakonodavtstva i pratećim jačanjem kapaciteta nacionalne administracije. Navedene aktivnosti svakako podrazumijevaju nepristrasnost nacionalne administarcije u oblasti životne sredine, što je osnovni preduslov za primjenu instrumenata očuvanja životne sredine i principa održivog razvoja, naročito u kontekstu realizacije značajnih razvojnih projekata. Upravo takav pristup smo imali npr. kod izrade strateško-planske dokumentacije za podvodno povezivanje Crne Gore i Italije i izgradnju dalekovoda preko Crne Gore, ili pak dokumentacije od značaja za izgradnju HE na rijeci Morači.

S tim u vezi su i izmjene Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, čime je zapravo stvorena pretpostavka za potpunu usklađenost nacionalnog okvira sa zahtjevima evropskog zakonodavstva u ovoj značajnoj oblasti horizontalne legislative. Značajan doprinos na tom planu predstavlja i tekuća aktivnost ratifikacije Protokola o integrisanom upravljanju priobalnim područjem Sredozemlja, koja je praćena realizacijom niza projekata, kao što je Program integrisanog upravljanja obalnim područjem Crne Gore. Ove aktivnosti su direktni odgovor na rastuće potrebe u pogledu valorizacije potencijala obalnog područja, ali koje mora biti zasnovano na primjeni instrumenata održivog razvoja, odnosno integrisanog upravljanja obalnim područjem.

Izmjene Zakona o zaštiti prirode upravo su na liniji kontinuiranog djelovanja koje ima za cilj usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima EU.

Pored zaštite prirode i očivanja biodiverziteta, oblast klimatskih promjena je prioritet nacionalne politike životne sredine, i politike održivog razvoja. Potvrda takvog pristupa je i aktivno učešće Crne Gore u svim najznačajnim aktivnostima na globalnom i regionalnom planu. Upravo nam predstoji obaveza učešča na sastanku strana ugovornica UN konvencije o klimatskim promjenama u Durbanu. Crna Gora će shodno sopstvenim kapacitetima, uz poštovanje razvojnih potreba, odgovoriti očekivanjima i obavezama koje proističu iz članstva u UN i pregovorima za članstvo u EU. Izrada značajnog broja dokumenata u ovoj oblasti i realizacija niza projekata su potvrda takvog pristupa.

Veliki posao je i dalje pred nama. Isti svakako podrazumijeva izuzetne napore na dnevnoj osnovi, i rast ulaganja u životnu sredinu. Upravo aktivnosti koje se preduzimajuu u cilju konsolidacije i reforme institucija u oblasti životne sredine, doprinose izgradnji čvršće osnove za potpunu reformu koja će uslijediti u procesu pristupanja. U oblasti životne sredine je mnogo izazova i obaveza, ali i u ovoj kao i drugim prioritetnim oblastima, Vlada Crne Gore je posvećena, i uvjereni smo u naše mogućnosti da ispunimo očekivanja Evrospke komisije kroz proces pregovora za članstvo u EU. Svakako pomoć svih relevantnih međunarodnih subjekata, a posebno institucija i organizacija u oblasti zaštite prirode je dobrodošla, i vjerujemo da će ista biti jačana i unaprijeđivana u periodu pred nama.