Intervju ministra finansija dr Milorada Katnića objavljen u "Dnevnim novinama" - "Moramo se suočiti sa neefikasnim preduzećima"

Која је prva opcija za zaduživanje na međunarodnim tržištima naredne godine? Da li je realno da Crna Gora uđe u neki aranžman sa MMF?

Uvažavajući vrlo ozbiljne probleme sa kojima se suočava svjetska, a posebno evropska, ekonomija i izraženu neizvjesnost, pretpostavka je da će naredne godine dostupnost međunarodnim finansijskim tržištima biti limitirana. Zato će mogućnost obezbjeđenja sredstava na komercijalnom tržištu predstavljati veliki izazov, ne samo za Crnu Goru, već i za veliki broj evropskih država. U tom smislu, neophodno je da razvijemo alternativne izvore finansiranja i smanjimo zavisnost od komercijalnog tržišta. Intenzivirali smo saradnju sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, kao i drugim finansijskim institucijama. Dio sredstava Svjetske banke će biti na raspolaganju već početkom 2012. godine, a sa MMF-om ćemo nastaviti razgovore o njihovoj daljoj mogućoj podršci ekonomske potike koju sprovodimo. Svakako, ukoliko međunardno tržište bude "otvoreno" za crnogorske obveznice, a uslovi prihvatljivi, to će biti moguća opcija.

Za narednu godinu najavljena je restriktivnija poreska politika. Šta to konkretno znači? Hoće li se uvoditi koja nova dažbina?

Unapređenjem akciznog sistema, većim oporezivanjem imovine koja nije u funkciji stvaranja dohotka, proširenjem pore-ske osnovice i suzbijanjem sive ekonomije povećaćemo budžetske prihode. Efikasnija kontrola poreskih obveznika donijeće ne samo više prihoda, već i više reda i poreske discipline. Istovremeno, zadržaćemo konkurentne osnovne stope poreza na dodatu vrijednost, poreza na dohodak i poreza na dobit koje, za razliku od mnogih država u okruženju i Evropi, Crna Gora nije tokom krize povećala. Dakle, opšti nivo poreskog opterećenja ključnih poreza, kao što su PDV i porez na dohodak i dobit, neće porasti, što odražava stabilnost poreskog sistema Crne Gore. Ali mora se proširiti poreska osnovica, odnosno povećati prikupljanje iz izvora gdje postoji neopravdano nizak priliv zbog sive ekonomije. Konzistentan poreski sistem, njegova puna implementacija u dijelu efikasne naplate uz potrebna tzv. fina podešavanja je najbolja podrška kredibilnim investitorima, novom zapošljavanju i ekonomskom razvoju.

Mogu li na pomoć od države naredne godine računati kompanije Željezara, KAP, Rudnici boksita, Montenegro erlajnz?

Svaka pomoć države je trošak za sadašnje i buduće poreske obveznike. U uslovima kada se država zadužuje pod nepovoljnim uslovima ovaj trošak postaje izraženiji, pa je neophodan ne samo dodatni oprez, već i restriktivan pristup. Državna pomoć mora biti izuzetak, a suština Zakona o državnoj pomoći i uspostavljenih institucija i mehanizama je da ograniče, a ne da promovišu državnu pomoć. To još mnogi ne shvataju u Crnoj Gori. Na sreću ili žalost, zavisno kako ko posmatra ovaj ekonomski instrument, pitanje značajnije državne pomoći nije više stvar opredjeljenja, već objektivnih fiskalnih limita.

Da li je budžetom predviđena pomoć za privredu naredne godine? Ko može dobiti tu pomoć ili podršku?

Da li biste Vi dali od svoje plate subvenciju i pomoć za neko preduzeće? To je ono što se često traži. Preduzeća moraju naći unutrašnje rezerve i povećati produktivnost. Ako i dalje loše posluju, treba ih temeljno restrukturirati. U krajnjem, preduzeća koja dugoročno ne mogu da budu konkurentna na tržištu ne treba ni da postoje. A bilo kakve subvencije i pomoći mogu biti veoma ograničene, vrlo kratkoročne i isključivo u funkciji restruktuiranja i boljeg poslovanja. Ni puno bogatije države od nas ne mogu priuštiti otvorene dugoročne subvencije, mi još manje. Sa neefikasnim sistemima i preduzećima se moramo suočiti i odlučno krenuti dalje u pravcu stvaranja moderne i konkurentne privrede, zasnovane na znanju, radu i inovacijama. U suprotnom, ostaćemo talac začaranog kruga niskog dohotka i malih mogućnosti.

Da li je za narednu godinu planiran početak racionalizacije javne uprave? Da li će biti otpuštanja zaposlenih u državnoj upravi? Koji je broj smanjenja radnika planiran? U kojoj je fazi smanjenje radnika u lokalnim samoupravama?

Kreiranje finansijski održivog i funkcionalnog državnog aparata je jedan od prioriteta Vlade. Crnogorska ekonomija, sa krizom i bez nje, ne može biti konkurentna sa javnim sektorom od preko 50.000 zaposlenih. Iako pojedinačno nezadovoljavajuće, u ukupnim relativnim pokazateljima, izdvajanja za plate u Crnoj Gori su iznad međunarodnih standarda. Međutim, od samog broja zaposlenih i fiskalnog troška, važniji je kvalitet usluga koju pruža državna administracija.

Da li je nivo duga rizičan? Može li doći do dužničke krize?

U protekle tri godine došlo je do povećanja javnog duga Crne Gore, dominantno usljed uticaja ekonomske krize koja je opredjeljivala ukupan ambijent. Smanjeni budžetski prihodi, usljed pada uvoza, investicija i oslabljene ekonomske aktivnosti, i povećani rashodi, uzrokovani povećanjem zarada, penzija i socijalnih davanja, rezultirali su deficitom koji se morao finansirati zaduživanjem. Sa ovim izazovom su se suočile gotovo sve države Evrope. Prosječan dug u eurozoni iznosi preko 85 odsto BDP, a svega tri od 17 zemalja eurozone uspjele su održati nivo duga u okvirima mashtrihtskih kriterijuma. Crna Gora, sa dugom od oko 45 odsto BDP-a, spada u grupu umjereno zaduženih zemalja. Uprkos ovoj činjenici, u Ministarstvu finansija nijesmo zadovoljni, posebno dinamikom razvoja javnog duga posljednjih godina. Crnogorski ekonomski sistem, kao mali i otvoren, bez mogućnosti monetarnog prilagođavanja, dodatno je osjetljiv na egzogene šokove. Zato je jedan od prioriteta naše politike obuzdavanje rasta državnog duga i njegovo značajno smanjenje u srednjoročnom periodu. Posvećeni smo implementaciji mjera koje znače smanjenje zaduživanja i državnog duga, ali uzimajući u obzir teret starih dugova i obaveze njihovog servisiranja za izvjestan budući period neminovna su nova zaduživanja. Nova zaduženja nužno ne znače povećanje nivoa neto duga, jer će narednih godina ona biti manja od iznosa potrebnih za servisiranje duga. Naredne godine biće "prelomne", a budžetom za 2012. godinu trasirali smo put ka smanjenju duga u srednjoročnom periodu na ispod 40 odsto BDP. Uz fond fiskalnih rezervi koje počinjemo da gradimo, možemo biti jedna od fiskalno uređenijih država i primjer u Evropi.

Štednja je jako važna

Favorizujete maksimalnu štednju, pa čak praktično i ne koristite službene automobile, a Vaše Ministarstvo promoviše štednju. Očekujete li da se i Vaše kolege ministri ponašaju slično?

U privatnim finansijama svako može da donosi odluke u skladu sa svojim preferencijama. U raspolaganju novcem poreskih obveznika, Ministarstvo finansija mora biti primjer i postavljati dobra pravila. Štednja je manifestaciono važna u teškim vremenima zbog "osjećaja pravednosti", može ublažiti, ali sama po sebi ne može riješiti problem nedostajućih sredstava. Neophodno je stvoriti uslove za napredak i održivi razvoj. Pozitivni primjeri i rezultati su ono na šta dajemo naglasak.


BEZ ARANŽMANA

Hoće li Vlada imati naredne godine aranžmane sa EIB i KfW koji podrazumijevaju pomoć bankarskom sektoru?

Budžet za narednu godinu ne predviđa zaključivanje aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama, koji bi podrazumijevao izdavanje državnih garancija za podršku bankarskom sektoru.

Novinar: Novak Uskoković