Izlaganje predsjednika Vlade Igora Lukšića u Skupštini Crne Gore povodom početka rasprave o predlogu budžeta za narednu godinu

  

Poštovani predsjedniče Skupštine, 

Uvažene dame i gospodo poslanici,

Dozvolite mi da, neposredno prije rasprave o Budžetu za 2012. godinu, a nakon skoro godinu dana od predstavljanja Ekspozea u ovom Domu, dam osvrt na ključna ostvarenja u odnosu na osnovne premise Vladine politike u vremenu teških izazova koji su obilježili godinu koja je na izmaku i koje nam i u predstojećem periodu nameće okruženje koje se stalno mijenja. 

Drago mi je da je Skupština prihvatila moju inicijativu godišnjeg razmatranja ostvarenja politike, jer tako razvijamo dosljedne nadzorne sposobnosti našeg Parlamenta.

Namjera mi je da i na ovaj način doprinesem daljem učvršćivanju dijaloga unutar države i konsenzusa o strateškim nacionalnim interesima i ciljevima. Strateska pitanja koja sam upravo tada akcentirao, i u periodu za nama, konkretno afirmisao. Smatram da je to ne samo srž emancipacije, odnosno evropeizacije svakog društva, već i nužan preduslov napretka i kvalitetnog odgovora na aktuelne izazove i ograničenja sa kojima se danas suočava i Evropa i cijeli svijet. U vremenu sveukupnih ekonomskih teškoća, potrebno je graditi konsenzus i razumijevanje o pitanjima ekonomskog razvoja, bez obzira na partijski dres.

Posvećeno smo radili na ostvarenju naših nacionalnih interesa i stvaranju uslova za ekonomski prosperitet naše države. Crna Gora je, 9. decembra, odlukom Evropskog savjeta o otvaranju pregovora sa Evropskom Unijom u junu 2012. godine, napravila krupan korak u integracionom procesu. Ovo je odluka od istorijskog značaja za crnogorsko društvo i potvrda je uloženih napora Vlade da sveobuhvatnim, inkluzivnim pristupom, ispuni zahtjevne uslove koje je postavila Evropska komisija. Crna Gora će za koji dan postati članica Svjetske trgovinske organizacije, istovremeno se pozicionirajući kao država koja ima slobodan pristup tržištu od preko 800 miliona ljudi zahvaljujući ugovorima u slobodnoj trgovini. Nastavili smo sa uspješnim upravljanjem ekonomsko-finansijskom krizom i jedna smo od rijetkih zemalja koja se kreće u okvirima fiskalnih pravila Evropske monetarne unije, tzv. kriterijima iz Mastrihta. Potvrda da investitori imaju povjerenja u javne finansije i ekonomski sistem Crne Gore je i uspješno realizovana druga emisija euroobveznica koja je imala dvostruko veću tražnju od ponuđenog iznosa za prodaju, uz ostvarene niže kamatne stope u odnosu na prošlogodišnje.

Rasprava o budžetu Crne Gore za 2012. godinu dešava se u vremenu velikog broja složenih izazova. Evropa se mijenja pred našim očima, a pravac ove promjene je daleko od izvjesnog. Svakog dana smo svjedoci promjena, obično negativnih u reputaciji, rangiranju, ocjenama donedavno vrlo bogatih i stabilnih ekonomija. Najveće države Evrope nalaze se, nažalost, u ogromnim dugovima, dok na moje zadovoljstvo, podaci pokazuju da smo u najvećoj mjeri, do sada, izbjegli negativne posljedice krize i obezbijedili stabilnost crnogorske ekonomije, pa izazov ostaje poboljšanje ekonomsko-socijalne situacije. Glavno obilježje makro-ekonomskog ambijenta u ovoj godini je rast ekonomske aktivnosti, ali i visok nivo opreznosti zbog moguće ponovne recesije u euro-zoni. Evropski izlazak iz krize trajaće godinama, u procesu koji ne može biti ostvaren politički najprivlačnijim mjerama sa pozitivnim kratkoročnim, ali negativnim dugoročnim efektima. To je proces koji zahtijeva ni malo ishitrena, niti jednostavna rješenja. Stoga je i težnja Vlade da budemo u krugu najrazvijenijih zemalja koje će prihvatit jaču tržišnu ’utakmicu’, da nađemo balans u odgovorima na krizu koji neće ugroziti dugoročnu fiskalnu i finansijku stabilnost, da stvorimo institucionalni okvir i konkurentan ekonomski sistem kojim ćemo privući zdrave investicije i povećati zaposlenost. Ova misija zahtijeva sistemske promjene, žrtvovanje i razumijevanje svih, bez izuzetaka, a mi u Vladi činimo sve što je u našoj moći i što je neophodno da je ostvarimo i povećamo kvalitet života svih građana Crne Gore. 

Crna Gora je 9. decembra suštinski dobila „zeleno svijetlo“ za otvaranje pregovora o pristupanju EU, čime je dat legitimitet ostvarenim pozitivnim promjenama i rezultatima, očitanog u snažnoj preporuci Evropske komisije. To su jednoglasno verifikovale države članice na najvišem nivou, pozdravljajući evidentan napredak Crne Gore i ostvarene rezultate. 

Zato, bez ikakvog prizvuka euforije, sa zadovoljstvom i ponosom možemo reći da je riječ o istorijskom koraku Crne Gore na evropskom putu, koji sublimira onu prelomnu tačku u kojoj više nema mjesta dilemi da se procesi odvijaju u pozitivnom smjeru. Dakle, Crna Gora nastavlja proces proširenja Zapadnog Balkana. Izazov ostaje kvalitet i dinamika tog puta do ostvarenja konačnog cilja - povećanja kvaliteta života naših građana, dok će članstvo u EU biti verifikacija uređenosti države po evropskim mjerilima. Za samo četiri godine, od potpisivanja prvog ugovornog odnosa sa EU, Crna Gora je pred početkom pregovora o članstvu. To je kratak period za važne dogođaje i u životu pojedinca, a kamo li za državu. 

Važno je znati da je ovo tek početak posljednje faze našeg evropskog puta. Taj put neće biti ni lak, ni brz. Najteži i najsloženiji posao tek predstoji. Ali, duboko vjerujem da ćemo svi zajedno - Vlada, Parlament, pravosudni organi, civilni sektor, naučne institucije, medijska zajednica - sve strukture društva, potvrditi spremnost i sposobnost da kvalitetno odgovorimo na buduće obaveze i izazove.

Najveći teret posla i odgovornosti je i dalje na Vladi. Ali, ni Vlada ni bilo koja druga institucija niti pojedinac ne može obaviti posao u ime cijelog društva. Zato, jedino ako se osigura uključenost i aktivan odnos svih činilaca društva, ako svako odradi svoj dio posla, možemo računati na uspjeh. To je važno i zbog same biti integracionog procesa, posebno faze pregovara, koja najdirektnije i najsveobuhvatnije doprinosi transformaciji crnogorskog društva i suštinski edukuje i mijenja kulturu promišljanja i djelovanja. Istovremeno, to je i način da premostimo izazove koji se tiču administrativnih kapaciteta.

Poštovani poslanici, 

Decembarskom odlukom država članica EU, Crna Gora je na početku pregovora o članstvu u EU. Tačno je da je potrebno da ministri EU (Savjet EU), na osnovu izvještaja EK, još jednom verifikuju napredak u daljem sprovođenju reformi i ostvarenju konkretnih rezultata, naročito u oblasti vladavine prava i fundamentalnih prava, s akcentom na efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. 

Za nas u Vladi, to nije nova obaveza ili uslov. Nastavljamo sa aktivnostima u pravcu efikasnog sprovođenja usvojenih reformi, potpuno svjesni da ni najbolje zakonadavstvo ni strategije ne garantuju uspjeh, te da sami po sebi ne vode projektovanim, pozitivnim promjenama u praksi. 

I dok je pažnja domaće javnosti dominatno usmjerena na datum formalnog početka pregovora, utisak je da je ostao u sjenci suštinski važan dio odluke: Evropska komisija je pozvana da bez odlaganja pripremi okvir za pregovore sa Crnom Gorom i sprovede analitički pregled i procjenu usklađenosti sa pravom EU (acquis-em) - tzv. screening u poglavljima 23 (pravosuđe i fundamentalna prava) i 24 (pravda, sloboda i sigurnost) u skladu sa novim pristupom Komisije. 

Dakle, ne čekajući formalno otvaranje pregovora, što je bila dosadašna praksa pregovaračkog procesa, odmah se kreće sa fazom screeninga u poglavljima 23. i 24. 

Sada nam predstoji da intenziviramo aktivnosti na definisanju pregovaračkih struktura i drugih koraka koje treba preduzeti u cilju kvalitetne pripreme za početak pregovora. Uvjeravam vas da ćemo i ovaj važan dio posla uraditi u saradnji sa Parlamentom, civilnim društvom, uz punu uključenost svih struktura. 

Istovremeno, nastavljavamo sa aktivnostima na planu implementacije usvojenih strateških dokumenata, novih normativnih rješenja i jačanja kapaciteta za njihovu efikasnu i dosljednju primjenu, posebno u dijelu vladavine prava i osnovnih ljudskih prava. I to radimo, prije svega, jer je to osnov našeg demokratskog i održivog ekonomskog razvoja. To je naša unutrašnja potreba, a ne nametnuti diktat sa strane. Ali, važno je reći da je izgradnja sistema koji dosljedno i efikasno primjenjuje zakone, koji ima razvijen institucionalni i pravni okvir za efikasnu prevenciju i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, proces koji zahtijeva i vrijeme i stalne napore. To je posao koji se, po pravilu, nikada ne završava. Kada ovo kažem, ni najmanje ne želim da umanjim ili relativizujem značaj konkretnih aktivnosti i rezultata koje možemo i treba da ostvarimo. Samo potenciram da se radi o procesu, što potvrđuje i novi pristup Evropske komisije o otvaranju ovih pitanja na početku pregovora. 

Poštovani poslanici,

Preuzimajući dužnost predsjednika Vlade Crne Gore, rekao sam da ćemo učvršćivanjem političkog konsenzusa, demokratskom zrelošću i vizijom svih aktera, svih građana i institucija, dati doprinos ispunjavanju uslova i daljem napretku u integracijama. Danas, sa velikim zadovoljstvom konstatujem da smo u tome uspjeli i, po ocjeni Evropske komisije, na do sada neviđen način u našem regionu. Zato kao posebno važan rezultat ističem kvalitet unutrašnjeg dijaloga, angažovanost, posvećenost i otvorenost Vlade, Parlamenta, civilnog sektora i ostalih činilaca crnogorskog duštva u usvajanju i sprovođenju Akcionog plana u oblasti sedam ključnih prioriteta. To se odnosi i na jačanje otvorenog dijaloga i partnerskog odnosa sa Briselom. Isto tako, i sa članicama EU. Cijenim da smo uspjeli da demonstriramo sposobnost vlasništva nad ovim važnim procesom, i spremnost da takav trend održimo i učvrstimo. Najslikovitiji je primjer usvajanje izbornog zakonodavstva. Vjerujem da smo na dobrom putu i po pitanju promjene Ustava u dijelu koji se odnosi na nezavisnost i efikasnost pravosuđa, kako bi u potpunosti uskladili normativni okvir sa evropskim i međunarodnim standardima.

Podsjetiću da smo samo u okviru sedam ključnih prioriteta, definisali oko 60 prioriteta i realizovali preko 150 aktivnosti, na institucionalnom, zakonodavnom i strateškom planu, i to u relativno kratkom roku (faktički za šest mjeseci). Ovaj nesporan bilans napora i rezultata, dobija na težini u svijetlu činjenice da je sve rađeno u stalnom i interaktivnom procesu konsultacija sa Evropskom Komisijom i drugim referentnim evropskim (međunarodnim) adresama. Takav pristup ostaje važan mehanizam kredibiliteta naših napora i rezultata, koji nas drži u konstantnoj aktivnosti i svojevrsnom stalnom monitoringu, prije svega unutrašnjem, i doprinosi da uradimo više i kvalitetnije. I, posebno važno, u skladu sa EU standardima i praksom.

Iako je i dalje pod lupom domaće i međunarodne javnosti napredak u oblasti sedam ključnih prioriteta, koji se odnose na pitanja obuhvaćena poglavljima 23 i 24, Crna Gora je postigla dobre rezultate i u ostalim oblastima. To se odnosi na stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, dalji razvoj ka uspostavljavanju tržišne ekonomije, efikasno sprovođenje obaveza iz SSP, formiranje struktura i donošenje dokumenata za uvođenje Decentralizovanog sistema upravljanja fondovima EU i preuzimanja vlasništva nacionalnih institucija. 

Tome treba dodati i predstojeće formalizovanje članstva Crne Gore u STO-u, 17. decembra u Ženevi, koje predstavlja još jedan značajan uspjeh koji će obilježiti godinu na izmaku, a važno je i sa stanovišta širih procesa, prije svega u pogledu evropske i evro-atlanske integracije. 

Održali smo kvalitet aktivnosti i tempo ka članstvu u NATO-u. Ispunili smo sve zadatke iz prvog godišnjeg ciklusa u okviru MAP-a, i započeli drugi ciklus u kojem ćemo održati kontinuitet sprovođenja započetih reformi, zaokružujući tako okvir za dostizanje punih NATO standarda u ključnim oblastima, bezbjednosnim, odbrambenim i političkim. Time se na najbolji način kvalifikujemo za krajnji cilj članstva u NATO-u, što je najbolji garant dugoročne stabilnosti i bezvbjednosti Regiona, a time i njegovog ekonomskog napretka i boljeg života građana. Stoga nam je posebno važno da se politika otvorenih vrata jasno podrži na narednom Samitu NATO-a u Čikagu i da dodatan podstrek integracijama kako Crne Gore, tako i ostalih zemalja Regiona. Članstvo u NATO-u, kao i ostalim međunarodnim strukturama je važno za Crnu Goru i zbog činjenice da ravnopravno sa ostalim članicama, i velikim i malim, odlučujete o pitanjima od značaja za nacionalne interese i interese građana, a napredak ka EU i NATO-u je najvažnija mapa puta i investitorima, poslovnoj zajednici za pouzdanost i stabilnost sistema u koji ulažu. 

Nastavljamo da, u skladu sa svojim kapacitetima, kroz učešće u međunarodnim mirovnim misijama pod okriljem UN, NATO i EU, doprinosimo izgradnji i očuvanju mira u svijetu. 

Dodatno smo učvrstili poziciju kredibilnog partnera koji doprinosi regionalnoj stabilnosti i saradnji i razvoju dobrosusjedskih odnosa, koji su nerazdvojivi od našeg evropskog puta. Sa svih relevantnih adresa odato je priznanje Crnoj Gori i na liderstvu koje je pokazala tokom ovogodišnjeg predsjedavanja regionalnim inicijativama: Centralno-evropskom inicijativom, Jadransko-jonskom, Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) i Američko- jadransko poveljom (A5), afirmišući u punoj mjeri politiku dobrosusjedstva i očuvanja regionalnog dijaloga, kao najbolju preporuku za napredak ka evropskim i evroatlantskim strukturama. Crna Gora je primarno bila orijentisana na objedinjavanje napora svih regionalnih aktera ka što boljem umrežavanju i povezivanju državnih institucija i civilnog društva u cilju jačanja stabilnosti, vladavine prava i ekonomskog povezivanja i saradnje. Zajedno sa našim partnerima usvojili smo niz značajnih dokumenata, poput “Budvanskih preporuka za jačanje CEI”, „Političke deklaracije SEECP”, „Regionalnog strateškog dokumenta u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova za period 2011-2013” i drugih. Time smo utrli put inoviranoj regionalnoj infrastrukturi. Pokazali smo fleksibilnost, konstruktivnost i inicijativnost. Takođe, da smo dobar pregovarač i posrednik oko najosjetljivijih pitanja, s obzirom na raznoliko članstvo i geografsku i programsku usmjerenost navedenih inicijativa.

Nastavili smo sa unapređenjem bilateralne saradnje i partnerstva sa vodećim zemljama u svijetu. Takođe, i sa aktivnim angažovanjem u međunarodnim organizacijama, poput Ujedinjenih nacija (UN), OEBS, Savjeta Evrope (SE) i dr. 

Finansijska kriza nije završena. Po ovom pitanju Evropa i dalje trpi i trpjeće posljedice. Budžet za 2012. godinu smo planirali upravo da bismo se u najvećoj mogućoj mjeri odbranili od spoljnih uticaja, a da pritom pomognemo građanima da izdrže sve uticaje krize, do njenog okončanja. U kojoj mjeri će Crna Gora uspjeti da umanji negativne efekte krize zavisi od svih učesnika ekonomskog sistema, jer djelovanje samo jednog aktera, koliko god je uspješan nije dovoljno. Ono što je sigurno jeste da treba sprovoditi mjere koje imaju za cilj dugoročnu konkurentnost naše ekonomije.

Pogledajte trenutnu situaciju u Evropi; Velika Britanija ukida pola miliona radnih mjesta u javnom sektoru. Francuska je donijela odluku da podigne 18,6 milijardi eura prihoda, kroz povećanje poreza i smanjenja potrošnje, za finansiranje njihovog deficita. Slične primjere imamo i u regionu; u Bugarskoj su veliki izgledi da će sindikati štrajkovati, dok Rumunija zamrzava plate i penzije; da ne navodim primjer Grčke. 

Značajno ekonomsko iskustvo koje smo stekli od obnavljanja državnosti je osnova za mudru ekonomsku politiku u narednom periodu, politiku održivog rasta i razvoja, sa primarnim ciljem povećanja kvaliteta života svakog njenog građanina. Crna Gora može biti primjer da se kroz teške odluke fiskalne konsolidacije, penzijske reforme, unapređenje poslovnog ambijenta i strukturnih reformi može izgraditi dugoročno održiv i stabilan sistem. Ovakvo stanovište potvrđuju i ocjene Evropske komisije, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, a ono se i materijalizuje kroz sredstva Svjetske banke koja će se pod povoljnim uslovima operacionalizovati u narednoj godini. Drugim riječima, isto kao što forma prati suštinu, tako i naš rad prati njegovo priznanje. 

Godinu 2011. obilježio je oporavak u skoro svim sektorima, sa rastom BDP-a od 2,5%, na nivou projektovanog, dok je procjena Centralne banke 3,5%, čime se u 2010. i 2011. kompenzira sav gubitak iz 2009. Nezaposlenot je niža nego u istom periodu 2010. godine. Stopa nezaposlenosti, posmatrana kao odnos broja registrovanih nezaposlenih i aktivnog stanovništva, na dan 13. decembra 2011. godine iznosila je 11,57%, a na isti dan prethodne godine 12,15%. Takođe, za 2011.godinu i broj oglašenih radnih mjesta je veći za 14,7%, u odnosu na isti period prošle godine. Kako bi ostvarili ekonomski rast u kontinuitetu i u dugom roku, naša ekonomska politika je, u toku 2011. godine, bila postavljena na temeljima – fiskalne i finansijske stabilnosti, strukturnih reformi i unapređenja poslovnog ambijenta. 

Fiskalna i finansijska stabilnost - Nastavili smo proces konsolidacije javnih finansija. 2011. godinu su, kao i prethodne dvije, karakterisala prilagođavanja budžetske i javne potrošnje i realizacija mjera štednje. Pritisak usljed povećanja „mandatornih“ troškova (izdatka za penzije, plate, socijalna davanja) za skoro 40 miliona u odnosu na planirani iznos, kompenzirali smo smanjivanjem svih ostalih diskrecionih troškova. Obezbijedili smo i uslove i sredstva za nesmetano finansiranje potrošačkih jedinica i ojačali budžetsku likvidnost. Smanjili smo javnu potrošnju, kao rezultat sprovedene fiskalne konsolidacije. Javna potrošnja u 2010. iznosila je 47,2% BDP-a, a javna potrošnja za 2011. godinu iznosi 42,6% BDP-a. Smanjili smo budžetski deficit sa 3,9% BDP-a u 2010. godini na oko 3,3% BDP-a u 2011. godini. 

Javne finansije za 2012. godinu predviđaju budžetski deficit od 1,25% BDP-a, javni neto dug na nivou 44,6% BDP-a, a takođe se nastavlja smanjenje učešća javne potrošnje u BDP-u, na nivou ispod 40%, što je u granicama Mastriških kriterijama i može se smatrati komparativnom prednošću Crne Gore. 

Definisali smo strategiju upravljanja dugom za period 2011-2012, a smanjeni budžetski prihodi, usljed pada uvoza, investicija i oslabljene ekonomske aktivnosti, i uvećani rashodi, uzrokovani povećanjem zarada, penzija i socijalnih davanja, rezultirali su deficitom koji se morao finansirati zaduživanjem. Procjena je da će državni dug, do kraja 2011. godine, porasti do nivoa od oko 43,80% BDP-a. 

Paralelno sa uspješnom emisijom obveznica, kreditna rejting agencija Moody's pohvalila je napravljeni iskorak u budžetskim pozicijima i, nakon dvije godine, promijenila izglede za rejting Crne Gore iz negativnog u stabilan. 

Uporedo sa fiskalnom stabilnošću, kraj 2011. godine obilježio je pozitivne trendove u bankarskom sistemu kao osnovu za rast kredita u 2012. godini i smanjenja nelikvidnosti privrede. Unapređenjem institucionalnog okvira za finansijska tržišta u 2011. godini stvara se osnova za njegovu stabilnost i rast investicija.

Kao što sam konstatovao u Ekspozeu, samo smanjenje državne potrošnje, deficita i duga nije dovoljno da bi se ostvario ekonomski rast. Važno je koliko trošimo, ali još važnije na što i koje rezultate postižemo. Država mora biti snažna u osnovnim funkcijama – uslugama, bezbjednosti, zaštiti imovine i ugovora, vladavini prava, brigom o socijalno ugroženima, infrastrukturi, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. 

Strukturne reforme – Nastavili smo da realizujemo aktivnosti zacrtane Akcionim planom strukturnih reformi u oblastima zdravstva, prosvjete, nauke, rada i socijalne zaštite i penzijskog sistema.

Podsjetiću da realizacija aktivnosti iz agende strukturnih reformi ne daje vidljive rezultate u kratkom roku, ali dugoročno gledano mijenja način funkcionisanja ovih sektora i utiče na poboljšanje kvaliteta usluga dostupnih građanima.

Naglasiću da smo tokom 2011. godine omogućili uključivanje privatnog sektora u pružanje usluga iz oblasti stomatološke zdravstvene zaštite i pružanje paketa usluga na teret sredstava zdravstvenog osiguranja, definisali Strategiju optimizacije bolničkog zdravstvenog sektora, koja precizira novi način finansiranja usluga u bolničkom sektoru, usvojili Nacionalni program za kontrolu raka, Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva i raka grlića materice i stvorili preduslove za uvođenje specijalizacije porodične medicine.

Sistem obrazovanja u Crnoj Gori usaglašavamo sa međunarodnim kriterijumima, kako bi unaprijedili njegov ukupan kvalitet i osigurali njegovu uporedivost. Po prvi put smo organizovali eksterni maturski i stručni ispit za učenike završnih razreda gimnazija i stručnih škola i eksternu provjeru znanja učenika devetog razreda iz crnogorskog, odnosno maternjeg jezika i književnosti, matematike i jednog predmeta po izboru učenika. 

Dalje korake u oblasti reforme obrazovanja definisali smo kroz pripremu i usvajanje: Strategije razvoja i finansiranja visokog obrazovanja u Crnoj Gori 2011-2020. godine; Modela licenciranja i relicenciranja nastavnika, vaspitača, stručnih saradnika i drugih izvođača obrazovno vaspitnog rada u obrazovno-vaspitnim ustanovama; Modela javno-privatnog partnerstva za unapređenje stanja učeničkih i studentskih domova u Crnoj Gori i Uredbe o normativima i standardima za finansiranje javnih ustanova i studenata na tim ustanovama i finansiranje studenata na studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama visokog obrazovanja.

U cilju daljeg podsticaja razvoja naučno-istraživačkog rada nastavili smo da realizujemo aktivnosti sa ciljem povećanja procenta izdvajanja za nauku i istraživanja iz BDP-a. Raspisali smo Konkurs za sufinansiranje nacionalnih naučno-istraživačkih projekata vrijedan 5.000.000,00 € za 2012, 2013 i 2014. godinu. Pripremljena je Studija izvodljivosti za uspostavljanje tehnoloških centara i naučnih parkova i Studija izvodljivosti za uspostavljanje centara uspješnosti, koji će biti podržani sredstvima Kredita Svjetske banke, o čijim uslovima se trenutno pregovara. 

Utvrđenim Predlogom zakona o CANU, želimo da pružimo dodatan podstrek daljem snaženju i udruživanju intelektualnog potencijala kojim raspolažemo u Crnoj Gori, kako bi akademici i nauka spajali i snažili crnogorsko društvo, a ne bili linija podjela i razdvajanja.

Rješenjem iz Zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu, koja su pripremljena u socijalnom dijalogu sa osnovnom težnjom uspostavljanja balansa između sigurnosti radnog mjesta i prava zaposlenih, sa jedne, i fleksibilnosti na tržištu rada, sa druge strane, dali smo snažan podsticaj daljem zapošljavanju i budućem privrednom rastu. Bez obzira na pojedine rezerve privatnog sektora ostaje da vidimo efekte.

2011. godinu obilježiće i usvajanje Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o zapošljavanju i radu stranaca i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, ali i usvajanje Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i otvaranje Dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Herceg Novom i Plavu.

Osvrćući se u Ekspozeu na pitanja koja treba da doprinesu korjenitim promjenama u društvu govorio sam o potrebi da se pripravnički staž, kao svojevrstan vid produžetka obrazovanja, učini dostupnim svim svršenim visokoškolcima po automatizmu.

Nedavno sam na skupu, kojem su prisustvovali predstavnici crnogorskih studenata, najavio da će, počev od 2013. godine, u Crnoj Gori zaživjeti novi Model pripravničkog staža. U najkraćim crtama, novi Model će omogućiti svim svršenim visokoškolcima da budu osposobljeni za samostalno obavljanje zanimanja, kroz devetomjesečno sticanje znanja, vještina i kompetencija u javnom sektoru ili privatnim firmama.

Za 30% osoba, od ukupno 4.300 koliko ih na godišnjem nivou stiče visoko obrazovanje, mogućnost obavljanja ovog oblika pripravničkog staža biće otvorena u organima državne uprave, dok će se njih 70% usavršavati u privatnim firmama.

Država će, za potrebe implementacije ovog modela, počev od 2013. godine uložiti dodatnih 10 miliona eura za potrebe nastavka obrazovanja i osposobljavanja pripravnika za samostalno obavljanje zanimanja, kroz isplate naknada u iznosu od 50% prosječne neto zarade za prošlu godinu i odricanja od prihoda po osnovu poreza i doprinosa za sve svršene visokoškolce. Uz sredstva aktivne politike Zavoda za zapošljavanje, plasmana i garancija Investiciono-razvojnog fonda, kao i aktivnih mjera Ministarstva poljoprivrede, dolazimo do oko 55 miliona eura koje će tokom 2012.-2013. biti angažovane kao podrška zapošljavanju, nezavisno od rasta zaposlenosti koji će generisati nove domaće i strane investicije privatnog sektora.

Prepoznali smo obavezu da u kontinuitetu ulažemo u mlade, investirajući u budućnost. Upravo su mladi zaslužni što će Crna Gora pamtiti 2011. godinu po ponosu na rezultate naših sportista na prestižnim takmičenjima. Donošenjem novog Zakona o sportu i usvajanjem Nacionalnog programa razvoja sporta, osigurali smo sistemske pretpostavke za dodatni podstrek razvoju crnogorskog sporta.

Obezbijedili smo ravnomjeran razvoj kulture, kroz sufinansiranje 302 projekta iz oblasti savremenog stvaralaštva i 135 programa u 11 opština na sjeveru Crne Gore za čiju smo realizaciju izdvojili ukupno 900.000 eura.

Kroz reorganizaciju i osnivanje novih institucija i kroz normativno-regulatorne reforme, uredili smo muzejsku, arhivsku, bibliotečku i konzervatorsku djelatnost, čime smo stvorili pravni i institucionalni okvir za efikasniju zaštitu, valorizaciju i afirmaciju crnogorske kulturne baštine. 

Uvažavajući značaj adekvatne prostorne infrastrukture za unapređenje i razvoj kulture, uložili smo znatna finansijska sredstva (milion eura) za završetak radova i poboljšanje prostornih uslova dvije izuzetno važne institucije kulture - Muzički centar Crne Gore i Crnogorsku kinoteku.

Izradom Menadžment plana Područja Kotora, nakon više od tri decenije od sticanja statusa mjesta Svjetske baštine UNESCO, stvorena je nacionalna platforma za upravljanje izvanrednim vrijednostima svjetske baštine Kotora. 

Takođe, intezivne su aktivnosti na izradi Nominacionog dosijea za upis Cetinja na UNESCO listu svjetske baštine.

Imajući u vidu poseban značaj dinastije Petrović Njegoš i očuvanju kulturnog, istorijskog i državnog bića Crne Gore donijeli smo Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš i time izvršili istorijsku i moralnu rehabilitaciju i na savremen način uredili položaj njenih potomaka. 

Unapređenje poslovnog ambijenta - Set zakona doprinio je skraćenju procedura, rokova i troškova za građane i privredne subjekte, a samim tim i daljem unapređenju poslovnog ambijenta. Ovi zakoni imaju izrazito antikoruptivni karakter, jer ukidaju diskreciono odlučivanje i povećavaju transparentnost postupanja državne administracije. Konkretno, uspostavili smo jednošalterski prinicip registracije preduzeća, pojednostavali procedure izdavanja građevinskih dozvola, pojednostavili i učinili jeftinijim postupak prilikom priključivanja objekata na elektro-energetsku i vodovodnu strukturu, olakšali procedure za plaćanje poreza i doprinosa, smanjili administrativne takse i uspostavili efikasnije procedure za zapošljavanje stranaca. Unaprijeđenje poslovnog ambijenta i uvođenje reda u ekonomski sistem doprinijeli su daljem smanjenu sive ekonomije.

Smanjili smo barijere biznisu i na taj način stvorili mogućnost da se lako osnuje i brzo razvije. Uvažavajući značaj garancije i zaštite svojinskih prava, pojednostavili smo proceduru upisa svojine. Svjesni smo da naše komparativne prednosti možemo koristiti samo ako imamo konkurentan ekonomski sistem koji podržava biznis i konkretne rezultate i koji nudi prepoznatljivo više pogodnosti nego drugi. 

Uprkos izazovima sa kojima se budžet suočavao tokom 2011. godine, nijesmo pribjegli mjerama povećavanja stopa glavnih poreskih oblika, već smo zadržali konkurentan poreski sistem. 

Međunarodni indikatori konkurentnosti sastavni su dio Vladine ekonomske agende čije ostvarenje predstavlja jasnu mjeru našeg uspjeha na izgradnji konkurentne ekonomije. 

Rezultat implementiranih reformi i napora na unapređenju poslovnog ambijenta je poboljšan rang Crne Gore u Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja za 2012. godinu, gdje je Crna Gora rangirana na 56 mjestu od 183 zemlje, a očekujemo još bolji plasman iduće godine. 

Najnovije istraživanje Transparency International-a pokazuje da je Crna Gora poboljšala svoju poziciju i zauzela 66 mjesto sa stepenom percepcije korupcije 4, što je napredak u odnosu na prošlogodišnje 69 mjesto i stepen percepcije korupcije 3,7. Zajedno sa Hrvatskom najbolje smo rangirana država u okruženju. 

Ovo su priznanja koja doživljavamo kao podsticaj da ostvarimo još ambicioznije ciljeve koje postavljamo pred sobom. 

Korišćenje komparativnih prednosti i smanjenje regionalnih razlika - Vođeni iskustvom drugih država, intenzivno smo radili kako bi sektore u kojima Crna Gora ima komparativne prednosti, uz postojanje dobrog poslovnog ambijenta, animirali za domaće i inostrane investitore i iskoristili ih za razvoj svake opštine i za dobro svakog građanina Crne Gore. Razvojem sektora energetike, turizma, poljoprivrede, saobraćaja ubrzavamo ekonomski rast, istovremeno doprinoseći smanjenju regionalnih razlika.

Eneregetika - Realizacijom projekta povezivanja Crne Gore i Italije podmorskim interkonektivnim kablom stvoreni su sistemski preduslovi da Crna Gora bude značajan partner u oblasti energetike u regionu. Naša država se, ovim, pozicionira u centar razmjene električne energije između Balkana i Evrope. 

Istovremeno se realizuju aktivnosti iz ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana kojim je predviđena izgradnja 35 malih hidroelektrana, ukupne vrijednosti investicija oko 140 miliona eura. Građevinske dozvole su izdate za izgradnju tri mHE čija je vrijednost šest miliona eura u Opštini Kolašin, a urbanističko-tehnički uslovi su izdati za izgradnju 23 mHE. 

U završnoj fazi su aktivnosti na stvaranju preduslova za planirani početak izgradnje vjetroelektrana u narednoj godini na dvije lokacije, Možura i Krnovo, ukupne vrijednosti oko 150 miliona i instalisane snage 118 MW.

Vlada Crne Gore je sa norveškim ekspertima uredila oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa. Očekujemo da naredni korak - objavljivanje tendera za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore – realizujemo u prvoj polovini 2012. godine. Uspješna realizacija ovog projekta donosi dugoročnu stabilnost ekonomiji Crne Gore. 

Politika Vlade Crne Gore u oblasti energetike podrazumijeva i odgovoran odnos prema postojećim kapacitetima. U tom smislu, kroz razvojne kredite Svjetske Banke i KfW vrijedne 19 miliona eura, energetski efikasno će se rekonstruisati oko 50 obrazovnih ustanova i 6 bolnica, uključujući i Kliničko-bolnički centar Podgorica. Projektom MONTESOL-a subvencionira se kamatna stopa na 0 odsto na potrošačke kredite za preko 2000 domaćinstava koja su spremna ugraditi solarne sisteme na svojim objektima, dok je projektom "Solarni katuni" predviđeno subvencioniranje 20 odsto kapitalnih izdataka na ugradnju fotonaponskih sistema na više od 200 objekata. Krediti KfW-a, EIB-a EBRD-a, koji se plasiraju preko pet crnogorskih komercijalnih banaka usmjereni su na implementaciju mjera energetske efikasnosti u malim i srednjim preduzećima i domaćinstvima, a u 2012. godini, preko WBIF fonda, omogućiće se kandidovanje projekta lokalnim samoupravama, sto je direktna podrška ostvarenju ujednačenog regionalnog razvoja Crne Gore. 

Kako konkretnim projektima, tako i na nivou legislative i strateških dokumenata, dokazali smo da je naš dugoročni cilj ravnomjeran regionalni razvoj. Donijeli smo Zakon o regionalnom razvoju, urađena je mapa resursa, potencijala i specijalizacije regiona kao podloga za izradu lokalnih strateških planova razvoja, kako bi se prepoznali razvojni projekti usmjereni na valorizaciju resursa. Započeli smo proces izrade strateških planova razvoja opština sa ciljem uspostavljanja sistemskog pristupa u implementaciji politike regionalnog razvoja. U prvoj fazi izrade Strategije za održivi ekonomski rast kroz uvođenje klastera, već je izvršeno mapiranje klastera na teritoriji Crne Gore. Pored toga, kroz “Plan razvoja biznis zona“, koji će se uskoro prezentirati, naša namjera je da podstaknemo razvoj malih i srednjih preduzeća na planski i infrastrukturno opremljenom zemljištu, u manje razvijenim sredinama. 

Vlada Crne Gore je u proteklih godinu dana zaokružila pravni okvir za sprovođenje politike intelektualne svojine, čime su se stekli uslovi za stvaranje kvalitetnog ambijenta. Potvrda ovoga je i punopravno članstvo Crne Gore u STO-u. 

Tokom 2011. godine ostvaren je značajan napredak u cilju stvaranja uslova za početak nekoliko značajnih turističko-razvojnih projekata, kao i za nastavak realizacije započetih investicija u predhodnom periodu. Zaokruženjem aktivnosti na izradi prostorno–planskih dokumenata u poziciji smo da ovih dana izdamo prve građevinske dozvole u okviru projekta turističke valorizacije poluostrva Luštice i najavimo početak gradnje prvog hotela u okviru projekta Porto Montenegro, kao i početak radova na izgradnji Hotela Hilton u Podgorici.

Za kraj decembra planirano je usvajanje planske dokumentacije koja je preduslov za početak gradnje na nekoliko veoma značajnih lokacija, kao što su izgradnja novog hotela Plavi Horizonti u Opštini Tivat, gdje je rušenje starog hotela u toku, Hotela Galeb i Hotela Jadran u Ulcinju. 

Najavljeni niz investicija u budućem periodu imaće za cilj povećanje konkurentnosti naše turističke ponude i istovremeno imati pozitivan uticaj na ekonomski rast. Vlada će, u saradnji sa opštinama, nastaviti sa aktivnostima koje imaju za cilj adekvatno i efikasno prevazilaženje svih barijera i problema koje mogu biti kočnica realizaciji projekata i gdje državna administracija mora biti partner i servis, kako građanima tako i privredi.

Nastavljajući kontinuitet politike iz prethodnog perioda, mogu reći da je sektor poljoprivrede u 2011. godini pokazao izuzetnu vitalnost i upravo poljoprivredna proizvodnja čini značajan resurs crnogorske ekonomije. Učešće poljoprivrede u strukturi BDP-a na nivou od 15% (primarna poljoprivreda plus prerađivačka industrija), uz činjenicu da poljoprivredni sektor čini gotovo 50.000 poljoprivrednih gazdinstava ili skoro četvrtina stanovništva Crne Gore ukazuje o kakvom se potencijalu radi. 

O odnosu Vlade prema poljoprivredi najbolje govori podatak da 20.000 gazdinstava koristi direktne ili indirektne benefite agrobudžeta. Pored toga, kroz programe vodoprivrede, otkupa tržišnih viškova stoke, finansiranje penzionerskih udruženja (indirektno i prerađivačke industrije), finansiranje Udruženja u poljoprivredi, finansira se najmanje još oko 2.000 subjekata.

Sproveden je prvi javni poziv za podršku investicijama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kojim je odobreno 6,75 miliona eura i na taj način podržano oko 300 novih preduzeća ili preduzetnika. 

Vlada će i ubuduće pružati podršku razvoju poljoprivrednog sektora, čemu u prilog ide i činjenica da smo od sredstava EU namijenjenih ruralnom razvoju, već dobili 12.9 miliona eura za naredne dvije godine. Sve ove mjere, zajedno sa novim zakonodavnim, institucionalnim i administrativnim okvirom, kao i kroz budžetsku podršku, učiniće crnogorski agrar konkurentnijim na tržištu EU.

Prepoznat je trend značajnog povećanja zasijanih površina ratarskim kulturama od uvođenja direktne podrške po hektaru u zadnjih četiri godine i to po stopi od oko 20% godišnje. Povećane zasijane površine u 2011. godini u odnosu na 2010. su za oko 850 Ha veće, dok je broj korisnika subvencija u ratarstvu veći za 403.

Otkup tržišnih viškova voća i povrća veći je za više od 154 % u ovoj godini u odnosu na 2010. godinu. Proizvodnja krompira je porasla u odnosu na 2010. godina sa 60 na 95 hiljada tona u 2011. godini. Po prvi put je realizovan otkup oko 1.000.000 kg stonog grožđa od malih proizvođača (AD Plantaže) po povoljnoj cijeni.

Cilj naše poljoprivredne politike je da doprinesemo ne samo smanjenju disproporcija u regionalnom razvoju Crne Gore, već i aktivnoj politici smanjenja nezaposlenosti, za šta ova privredna grana svakako ima značajne potencijale. 

Za potrebe investicionog održavanja, rekonstrukcije i izgradnje javnih puteva za 2011. godinu izdvojili smo 43 miliona eura, od čega 32 miliona eura samo za sjevernu regiju, čime je realizovano preko 40 projekata na putnoj infrastrukturi.

Nastavili smo proces obnove crnogorske flote završetkom izgradnje prvog broda, čiji se početak eksploatacije očekuje početkom januara.

Za potrebe visokokvalitetne usluge prevoza putnika u željezničkom saobraćaju ušla su u postupak nabavke tri nova voza, vrijedna 13 miliona eura, čija se isporuka očekuje 2013. godine. 

U okviru rekonstrukcije pruge Bar-Vrbnica tokom 2011. godine završena je rehabilitacija 3 tunela i 29 km pruge, kao i sanacija 3 klizišta i 6 kosina, za šta je iz sredstava EBRD-a i evropskih fondova izdvojeno 21.145.000 eura, s namjerom da se kompletan remont završi do polovine 2012. godine. Za potrebe redovnog održavanja iz Budžeta je izdvojeno 8,4 miliona eura, a za putnički saobraćaj 2,4 miliona.

Završen je projekat postavljanja optičkog kabla duž pruge od Bara do Vrbnice vrijednosti preko 15 miliona eura, čijom realizacijom su stvoreni preduslovi za modernizaciju željeznice i uspostavljanje video nadzora.

Shodno potpisanom Memorandumu o zajedničkim aktivnostima na izradi projektno-studijske dokumentacije za povezivanje Bosne i Hercegovine i Crne Gore željezničkom prugom, završena je izrada Studije za regionalnu prugu Čapljina-Trebinje-Nikšić.

Pripremamo projektni zadatak i tendersku dokumentaciju, i tokom prvog kvartala 2012. godine, objavićemo tender za Izradu tehničke dokumentacije generalnog projekta i prethodne studije opravdanosti za izradu željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje - Berane – granica sa Kosovom.

U oblasti informacionog društva - Izborom strateškog partnera za zajedničko ulaganje u realizaciju projekta Wireless Montenegro po modelu JPP - kroz partnerstvo obezbijedićemo sigurnu komunikaciju između državnih organa u čijoj nadležnosti je bezbjednost i sigurnost (TETRA sistem), a kroz partnerstvo Crna Gora dobija novog provajdera bezičnog interneta, čime se podstiče konkurencija na tržištu elektronskih komunikacija.

Usvojili smo Strategiju razvoja informacionog društva 2012-2016. godine koja predstavlja rezultat jedinstvenog pristupa u regionu da jedan dokument tretira informaciono društvo, elektronske komunikacije i broadband, uz jasnu viziju Crna Gora-Digitalna država.

Donošenjem Zakona o digitalnoj radio-difuziji, čija implementacija će imati za rezultat efikasnije korišćenje radio-frekvencijskog spektra kao ograničenog prirodnog resursa, ispunjene su pretpostavki za prelazak sa analogne na digitalnu televiziju. Prelaskom na digitalnu TV oslobađa se jedan vrlo značajan radio-difuzni frekventni opseg koji će država moći komercijalizovati, kroz rad mobilnih servisa.

Uspostavljenim funkcionalnim e-mail sistemom omogućeno je besplatno otvaranje mail naloga sa nacionalnom identifikacijom mail.me.

Poštovane dame i gospodo, 

Tržište 21. vijeka ne poznaje granice i, stoga, ni Crna Gora ne može ostati po strani, bez ulaganja napora da pronađe najefikasniji odgovor na promjene koje se dešavaju na globalnoj ekonomskoj sceni.

Izazov je biti dobar u dobrim okolnostima, a kamo li nepovoljnim. U posljednjoj godini našli smo se pred izazovom da se održimo u okolnostima i okruženju koje nije bilo stabilno i obećavajuće i, koje nažalost, još uvjek živi u slabostima i neizvjesnostima. Dok nosioci Evropske Unije promišljaju svoju ne samo monetarnu, već i svaku drugu budućnost, druge članice su primorane da mijenjaju Vlade i donose najnepopularnije mjere kako bi pokušale da izbjegnu finansijski i socijalni krah. 

Dosadašnji napori po ovom pitanju su donijeli opipljive rezultate. Crna Gora je uspjela ne samo da ostvari ekonomsku stabilnost, već i da unaprijedi svoj kreditni rejting i ostane u zoni Mastriških kriterijuma za razliku od većine zemalja članica same EU. Ostvarena stabilnost daje nam za pravo da ustvrdimo da smo razvili značajne kapacitete koji garantuju da ćemo uspješno prevazići izazove krize, dodatno ih jačajući. Prevazilaženje krize na ovaj način podrazumijeva da svi moramo dati doprinos, poštujući jedni druge kao partnere na zajedničkom poslu, uvažavajući prije svega argumente koje ćemo iznijeti kako danas, tako i ubuduće. 

Svjesni smo činjenice da se kredibilnost gradi dugo, a da se može izgubiti brzo i iz tog razloga smatram da je bolje biti oprezan i konzervativan u obećanjima, ali odgovoran i tačan u njihovim ispunjavanjima. To naravno ne znači nedostatak entuzijazma i ambicije, već put da se na međunarodnom planu dokažemo kao partner kome se može i ima razloga vjerovati. 

Uvjeren sam da ćemo, kao i do sada, poteze povlačiti mudro, državnički odmjereno, u pravom trenutku. Razlike prepoznavati, sa njima se sučeljavati i rješavati ih. Jedino ovakvim pristupom, kao kredibilan partner i dalje ćemo se uspješno nositi sa evropskom zbiljom. Pokazali smo da učimo brzo, da naučeno možemo brzo da primijenimo i ne samo to, Crna Gora je primjer od kojeg se može dosta toga naučiti. 

Evidentno je da u Vladi imamo i znanja i sposobnosti da odgovorimo na najsloženije izazove turbulentnog okruženja, ali i punu otvorenost da te izazove rješavamo u saradnji sa Parlamentom i civilnim društvom. 

Siguran sam da će današnja rasprava otvoriti konstruktivan dijalog, ali ono što tražim od vas je da zajedno vodimo računa o najvažnijim pitanjima crnogorskog drustva, ne sumnjajući da je ostvarenje zacrtanih ciljeva Vlade – integracija u evropske i evrotlantske strukture, unapređenje dobrosusjedskih odnosa, jačanje regionalne saradnje, izgradnja društva na temeljima vladavine prava i punoj zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda, afirmacija ekonomskog ambijenta koja garantuje punu slobodu preduzetništva - najbolji put da budućim generacijama osiguramo život u sigurnoj i prosperitetnoj Crnoj Gori.

Hvala!