Intervju ministra finansija dr Milorada Katnić za Reuters

PODGORICA, 20. decembar (Rojters) – Crna Gora razmišlja o novoj emisiji euroobveznica u 2012. godini, sa ciljem finansiranja budžeta i ublažavanja efekata pogoršane ekonomske situacije u euro zoni, rekao je ministar finansija u intervjuu Rojtersu.

Mala jadranska zemlja je u 2010. i 2011. godini prodala dvije tranše euroobveznica vrijedne 380 miliona eura (494,68 miliona dolara), nakon odvajanja od Srbije u 2006. godini i nakon jednostranog usvajanja eura u 2002. godini uprkos EU i Evropskoj centralnoj banci. "Nova emisija euroobveznica će zavisiti od naših potreba u sljedećoj godini i cijene koju će diktirati uslovi na tržištu", izjavio je Milorad Katnic u utorak. U ponedjeljak je predsjednik Vlade Igor Luksic u intervjuu Rojtersu kazao da bi u sljedećoj godini rast Crne Gore treblo da dostigne 2.5 procenta, ali postoji mogućnost njegovog slabljenja, ukoliko dođe do kontrakcije ekonomskih aktivnosti glavnih trgovinskih partnera Crne Gore usljed dužničke krize koja se kontinuirano pogoršava.
Crna Gora se takođe suočava sa ozbiljnim problemima prezadužene industrije metala, što bi moglo loše da utiče na njene finansije. U međuvremenu, država će nastaviti da koristi postojeći kreditni aranžman sa Svjetskom Bankom vrijedan 85 miliona dolara potpisan na period od dvadeset godina, kao i mogući aranžman iz linije predostrožnosti sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) , kazao je Katnic.
"Dogovorili smo se da garanciju Svjetske banke u iznosu od 80 miliona dolara iskoristimo za dobijanje komercijalnog zajma negdje u junu ili julu", rekao je Katnic. "Garancija nam pruža mogućnost dobijanja zajma u rasponu od 100 do 120 milliona dolara."
Javni dug Crne Gore će se najvjerovatnije zadržati na 45 procenata BDP-a u 2012. godini, takođe, postoji mogućnost da se obratimo MMF-u, tokom njihove posjete koja je planirana za januar, za dobijanje kredita iz linije predostrožnosti, kazao je Katnic.
"Pokazali smo da smo u stanju da sprovedemo ozbiljne reforme uključujući javni sektor i penzije. MMF bi poslužio kao dodatna sigurnost, rekao je on.
Deficit planiran predlogom budžeta, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri iznosi oko 1.25 procenata BDP-a. Očekuje se da će Skupština usvojiti budžet do kraja decembra. U septembru je deficit za ovu godinu iznosio 1.95 procenata.

Aluminijum i čelik

U 2012. godini država će se suočiti sa finansijskim rizikom usljed zaduženosti proizvođača aluminijuma i glavnih izvoznika, Kombinata Aluminijuma Podgorica (KAP) i Zeljezare Niksic koja je u stečaju.
Prošle godine, Crna Gora i ruski EN+ su potpisali sporazum na osnovu koga je crnogorska Vlada dobila manjinski paket akcija u KAP-u. KAP ostvaruje gubitke zbog pada cijena metala na globalnom tržištu, i Vlada je prihvatila da garantuje isplatu kredita u iznosu od 135 miliona eura namijenjenih za servisiranje prethodnih kredita i isplate tehnoloških viškova.
Ranije ove godine, Podgorica je otpočela pregovore sa povjeriocima o načinu osiguranja finansiranja duga, rekao je Katnic. Crna Gora takođe traži strateškog partnera koji će obezbijediti buduće finansiranje KAP-a.
"Nas zanima da li će novi partner biti u stanju da servisira svoje dugove ili ćemo to morati mi da uradimo a da sebe ne preopteretimo", rekao je Katnic. "Cilj nam je da odložimo aktiviranje garancija (dug KAP-a) dok to ne završimo."
Vlada je već počela sa isplatom garancija za Željezaru Nikšić koja je u stečaju, u iznosu od preko 193 miliona eura (266,3 miliona dolara) duga. Katnić je rekao da će imovina Željezare biti uskoro ponuđena na prodaju.
Crnogorska ekonomija značajno zavisi od jadranske turističke sezone i nekretnina čija je izgradnja oslabila u posljednjih nekoliko godina usljed ekonomske krize.
"Međutim, imajući u vidu veličinu ekonomije, čak i investicija od, recimo, 100 miliona eura, može nam biti jako korisna ", rekao je Katnic.
Kompanija Qatari, koja se bavi investicijama u nekretnine, Qatari Diar, najavila investicije od 250 miliona eura (338 miliona dolara) u primorskom gradu Tivtu u kojem se nalazi marina kompleks Porto Montenegro kandskog milijardera Pitera Manka.